Problem isplate 110 miliona KM koje Bosna i Hercegovina mora platiti kompaniji Viaduct nakon izgubljene međunarodne arbitraže otvorio je u javnosti pitanje regresne tužbe – pravnog mehanizma kojim država može pokušati naplatiti novac od Republike Srpske.
Šta je regresna tužba?
Regresna tužba je pravni postupak u kojem jedna strana, nakon što plati dug ili štetu zbog obaveza druge strane, traži povrat tog iznosa. Klasičan primjer je kada garant ili osiguravač isplati dug za dužnika, pa potom regresnom tužbom traži refundaciju.
U ovom slučaju, BiH plaća odštetu Viaductu zbog neispunjenja koncesionih obaveza RS-a. Time se stiču uslovi da država, regresnom tužbom, traži povrat od Republike Srpske, budući da je entitet svojim postupcima prouzrokovao nastalu štetu.
Sporazum iz 2017. godine kao ključ
Pored općih pravnih načela, dodatnu težinu regresnom zahtjevu daje Sporazum iz 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade RS, kojim se RS obavezala da će snositi sve troškove i štetu u slučaju gubitka arbitraže. Ovaj dokument dodatno učvršćuje pravni osnov za regresnu tužbu.
Čak i bez ovog sporazuma, pravila građanskog prava BiH omogućavaju zahtjev za nadoknadu štete protiv subjekta koji ju je prouzrokovao.
Ko pokreće regresnu tužbu?
Institucionalno, Vijeće ministara BiH donosi odluku o isplati i pokretanju postupka, dok Pravobranilaštvo BiH – kao pravni zastupnik države – formalno podnosi tužbu.
Vijeće ministara BiH je 15. aprila 2025. odlučilo da se isplati dug Viaductu, čime su ispunjeni uslovi za pokretanje regresnog zahtjeva. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dodatno je obavezao Pravobranilaštvo BiH da odmah nakon isplate pripremi i podnese tužbu protiv Vlade RS.
Dakle, Ministarstvo finansija i trezora BiH tehnički izvršava isplatu, a Pravobranilaštvo potom podnosi tužbu.
Pred kojim sudom će se voditi postupak?
Najizglednije je da će regresna tužba biti podnesena Sudu Bosne i Hercegovine. Spor između države i entiteta nije obični parnični spor, nego pitanje javnopravnih odnosa, za koje je Sud BiH nadležan, posebno kada se radi o imovinsko-pravnim zahtjevima između različitih nivoa vlasti.
Sud BiH omogućava jedinstvenu primjenu prava, izbjegava pitanje pristrasnosti koje bi se moglo postaviti pred entitetskim sudovima, i ima mehanizme za provođenje odluka na teritoriji cijele države.
Kako će se izvršavati presuda?
Ako Sud BiH presudi u korist BiH, RS će biti obavezana da iz svog budžeta isplati državi 110 miliona KM.
U slučaju da RS odbije dobrovoljno izvršenje, država može posegnuti za prisilnim mjerama: pljenidbom sredstava na računima RS, zapljenom pokretne i nepokretne imovine, ili prebijanjem duga kroz sredstva koja RS prima iz zajedničkih prihoda, kao što su prihodi od PDV-a.
Procedura izvršenja vodila bi se prema Zakonu o izvršnom postupku, a rješenje o izvršenju izdao bi Sud BiH, dok bi ga sprovodili sudski izvršitelji.
Postoje i određena ograničenja: određena sredstva RS (npr. za zdravstvo ili obrazovanje) mogu biti zaštićena od izvršenja, kako se ne bi ugrozilo funkcionisanje osnovnih javnih službi. Ipak, ukupni budžet RS-a, koji iznosi više milijardi KM, pruža prostor da se iznos od 110 miliona plati bez većeg rizika po osnovne funkcije entiteta.
Zašto je slučaj Viaduct važan?
Slučaj Viaduct predstavlja prvi međunarodni arbitražni postupak koji je BiH izgubila pred ICSID-om, što otvara vrata sličnim potraživanjima u budućnosti. Mediji navode da BiH, uglavnom zbog poteza RS-a, rizikuje dodatne arbitraže vrijedne preko 2 milijarde KM.
Uspješna regresna tužba protiv RS u ovom slučaju uspostavila bi presedan: država bi jasno pokazala da će entiteti biti finansijski odgovorni za međunarodne obaveze koje proizlaze iz njihovih odluka i ponašanja.
Zaključak
Regresna tužba BiH protiv RS za povrat 110 miliona KM je logičan i pravno utemeljen korak nakon arbitražne presude u slučaju Viaduct. Institucije BiH već su započele pripreme, a očekuje se da će Pravobranilaštvo BiH uskoro formalno pokrenuti postupak pred Sudom BiH.
Uspješan ishod ovog spora mogao bi imati dugoročne posljedice po način na koji će se u budućnosti tretirati odgovornost entiteta za međunarodne obaveze države.
(Klix/Infoveza)
