Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske godinama unazad vrši dodjelu bespovratnih finansijskih sredstava u okviru Paketa budžetske podrške Evropske unije za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize i podsticanja energetske tranzicije. To se vrši u vidu bespovratne pomoći ranjivim domaćinstvima i privredi na Zapadnom Balkanu.
Na ova sredstva u pripadajućem iznosu, Republika Srpska je ostvarila pravo usvajanjem Akcionog plana od strane Savjeta ministara BiH.
Na stranici Fonda navodi se da su prihvatljivi projekti rekonstrukcije, renoviranja, smanjenja potrošnje energije, te projekti kojima se doprinosi povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, kao mjere energetske efikasnosti.
Sredstva su namijenjena ulaganju u realizaciju projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije kao mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima, a koji se odnose na povećanja energetske efikasnosti u postojećim stambenim objektima u vlasništvu ili suvlasništvu – privatni stanovi i kuće.
Prihvatljivi su projekti rekonstrukcije, renoviranja, smanjenja potrošnje energije, te projekti kojima se doprinosi povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, kao mjere energetske efikasnosti, navodi se na stranici Fonda.
Da pojednostavimo, Fond vrši raspodjelu sredstava u iznosu od 50 odsto uloženog, a prihvatljivi su svi troškovi domaćinstva vezani za zamjenu vanjske stolarije, postavljanje termoizolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije na podu, stropu/krovu, nabavku kotlova na pelet uključujući i zamjenu ili rekonstrukciju instalacija, povećanje efikasnosti sistema grijanja i hlađenja, nabavku kondenzacijskih kotlova uključujući i zamjenu ili rekonstrukciju instalacija, nabavku toplotnih pumpi, uključujući i zamjenu ili rekonstrukciju instalacija, pa čak i izgradnju fotonaponskih elektrana.
Fond finansira 50% vrijednosti projekta maksimalno do 5.000,00 KM, dok ostatak vrijednosti projekta finansira podnosilac prijave.
Međutim, ove godine pojavile su se mnoge sumnje u regularnost samog konkursa koji raspisuje Fond. Naime, javni konkurs za dodjelu sredstava iz budžetske podrške Evropske unije za sprovođenje mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima za 2024. godinu raspisan je 29.8, a već 2.9. zatvoren, odnosno 2.9. donijeta je Odluka o obustavljanju prijema prijava na pomenuti konkurs. S obzirom na to da je proces prikupljanja dokumentacije izuzetno komplikovan i dugotrajan, te da je potrebno mnogo više vremena da se sama dokumentacija pripremi, građani se javljaju našem portalu i postavljaju pitanja vezana za regularnost konkursa, odnosno sumnjaju u to da je Fond sve mnogo ranije dogovorio sa aplikantima.
Sumnja se dodatno produbljuje kada imamo u vidu da je UO Fonda Odluku o raspisivanju javnog konkursa donio 27. jula, a sam konkurs je raspisan tek mjesec dana kasnije, pa se postavlja logično pitanje zbog čega je trebalo toliko dugo vremena da se raspiše konkurs koji je svega tri radna dana bio otvoren?
Damjan iz Ugljevika za naš portal svjedoči o situaciji na terenu sa kojom su se suočili njegovi roditelji.
“Nakon dva neuspjela pokušaja da prikupe dokumentaciju na vrijeme i da se prijave na javni poziv Fonda, roditelji su me pitali da li je normalno da se javni poziv za subvencije raspiše u četvrtak, a zatvori već u ponedjeljak. Kada sam analizirao javno dostupnu dokumentaciju, shvatio sam da je od trenutka odluke Upravnog odbora do objave poziva prošlo cijelih 30 dana, dok je sam poziv trajao svega 5 dana, uključujući i dane vikenda kada nije moguće prikupiti određenu dokumentaciju koja se izdaje od strane javnih organa. Postavlja se pitanje da li su određeni aplikanti imali informaciju prije svih drugih, te uspjeli ispoštovati ovaj vremenski rok”, kazao je Damjan i dodao da sa sigurnošću tvrdi da ovo nije u skladu sa evropskim standardima i praksom, te kako kaže, ostavlja prostor za manipulacije, naročito što se realizuje u izbornoj godini.
On postavlja pitanje i pravičnosti i legalnosti u čitavom slučaju.
“Ako se ispostavi da je sve legalno, u skladu sa procedurama propisanim Pravilnikom, postavlja se pitanje da li je pravično, da li je u skladu sa EU praksom i standardima i da li ima elemenata organizovanog kriminala. S tim u vezi, bitno je obavijestiti nadležna EU regulatorna tijela o potencijalnim nepravilnostima, uključujući Evropsku kancelariju za borbu protiv prevara, jer se radi o evropskim sredstvima koja se ne distribuiraju na principu jednakih prilika za sve“, zaključuje Damjan.
Iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da se sredstva za energetsku podršku zemljama dodjeljuju kroz budžetske sisteme, što znači da su domaće vlasti u potpunosti odgovorne za trošenje novca.
“Ipak, to ne znači da se ne vrši monitoring utroška sredstava i to se radi putem sporazuma potpisanog sa UNDP-om”, kažu iz EU i pozivaju građane da se, ukoliko posjeduju dokaze o eventualnim prevarama, obrate Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara.
Naš portal već ima potvrđene informacije da su sva dešavanja u vezi sa spornim konkursom Fonda za ekologiju RS već prijavljena Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara i sada se čeka njihov odgovor.
Kako Infoveza nezvanično saznaje, ogroman broj aplikanata koji su uspjeli da se prijave na konkurs se dovodi u vezu sa Socijalističkom partijom i SNSD-om. Direktor Fonda, koji je inače i narodni poslanik SP-a Srđan Todorović se i ranije vezivao za mnoge afere. Podsjećamo, mediji su ranije navodili da je Todorović još 2014. svojom voljom nelegalno podijelio pola miliona maraka, zatim tu je i problem nelegalne eksploatacije šljunka koja je prouzrokovala ekološku katastrofu u slivu rijeke Bosne, potom krajnje sporna dodjela finansijskih sredstava firmama bez ijednog zaposlenog, pojedinim firmama koje su poslovale sa debelim finansijskim minusom i dugom prema poreskoj upravi, dok ima i onih koje su otvorene samo nekoliko mjeseci pred raspisivanje javnog konkursa za dodjelu više od tri i po miliona konvertibilnih maraka iz navedenog Fonda itd.
Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović smatra da je ovim potezom i EU odgovorna jer se praktično stavila na raspolaganje SNSD-u i SP-u u predizbornoj kampanji.
“EU je sa tri miliona maraka finansirala izbornu kampanju SNSD-a. Prvi na listi ljudi koji su dobili ovu “pomoć” jeste Miljan Čomić ili kako ga nazivaju i “Čoma Diploma”, iz Socijalističke partije. Iz Trebinja je pomoć dobio Spaso Radović, kandidat za odbornika SNSD-a u našem gradu. Sljedeće ime je Stamena Sorajić, bivša načelnica Odjeljenja za finansije Grada Trebinja i kadar Socijalističke partije itd. I u Njemačkoj i Švajcarskoj kada biste ljude “častili” sa po 2500 evra razmislili bi za koga bi glasali”, ističe Vukanović.
Infoveza već više od dva mjeseca pokušava da dobije bilo kakav odgovor od Fonda za ekologiju, ali bezuspješno. Ne odgovaraju ni na telefonske, ni na upite koje im šaljemo putem e-maila, ali je izvjesno da će Evropskoj kancelariji za borbu protiv prevara morati da odgovore.
Infoveza
