Friday, September 27, 2024
23.7 C
Banja Luka
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

spot_img

POVEZANE VIJESTI

Javna preduzeća u Srpskoj kreditno nesposobna

Javna preduzeća, koja bi trebalo da ostvaruju dobit i pune budžet, u Republici Srpskoj imaju potpuno suprotnu ulogu i sve više postaju teret za državnu kasu. Pored subvencija koje dobijaju iz budžeta, sve više je i onih javnih preduzeća koja zavise od garancija RS kako bi mogli da dođu do kredita.

Posljednje u nizu su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ kojima će Srpska garantovati vraćanje 80 odsto ili osam miliona KM kredita.

„Hidroelektrane na Trebišnjici“ zadužile su se 10 miliona KM kako bi finansirale izgradnju dovodnog tunela za hidroelektranu „Dabar“, a Vlada im je dala garanciju od osam miliona.

„Republika Srpska, kao davalac garancije bezuslovno garantuje plaćanje neisplaćenih obaveza do 80 odsto iznosa glavnice kredita u otplati, a najviše do osam miliona KM, prema ugovoru koji će se zaključiti između HET-a i Sparkasse banke“, navedeno je u odluci Vlade.

Međutim, ovo nije prva garancija koju je HET dobio u ovoj godini. Srpska je ovom preduzeću bila žirant i za kredit od 22,4 miliona KM.

Takođe, HET nije jedino preduzeće koje se ne može zadužiti bez pomoći Vlade.

Srpska je u ovoj godini garantovala i za kredite „Elektrokrajine“, Olimpijskog centra „Jahorina“, a u planu su i nove garancije za HE „Dabar“ i HE „Bistrica“.

Pored ovih, Srpska je proteklih godina garantovala i za kredite „Autoputeva RS“, „Puteva RS“, „Željeznica RS“, „Elektroprivrede RS“, RiTE „Gacko“, „Šuma Srpske“.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže za CAPITAL da se slaže sa ocjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je javna privreda u čitavoj BiH u krizi i da svega pet do deset odsto preduzeća radi kako treba.

„Najveći problem javnih preduzeća je što se menadžemnt postavlja po stranačkoj liniji. Drugi problem je što u tim preduzećima imamo nisku produktivnost, a cijena rada je u prosjeku veća nego u realnom sektoru, što u konačnici vodi lošem poslovanju ovih preduzeća i potrebi za zaduživanjem i garancijama“, kaže Čavalić.

Kaže da preduzeću koje je likvidno i ima dobre finansije, garancija nije potrebna, jer je kvalitet njegovog poslovanja sama garancija.

Da javna preduzeća sve teže dolaze do novca pokazuje i odluka Vlade RS koju je uputila u Narodnu skupštinu RS, a kojom traži da se poveća iznos garancija koje može izdati u ovoj godini za čak 250 miliona KM.

Prema važećoj odluci, koju je odobrila NSRS, Vlada RS može izdati garancije u ovoj godini do 500 miliona KM.

Sve garancije koje Vlada izdaje predstavljaju potencijalno zaduženje Republike Srpske jer će, u slučaju da ih preduzeća za koja Vlada garantuje ne budu vraćala, teret pasti na budžet.

Prije nekoliko godina aktivirana je garancija za kredit od pet miliona KM koju je Vlada RS dala javnom preduzeću „Nikola Tesla“ za nikad pokrenutu masovnu proizvodnju električnih automobila u Krajini i propalu tekstilnu industriju u Hercegovini.

Taj kredit građani Srpske će otplaćivati još najmanje tri godine jer preostali dug po tom osnovu iznosi 2,1 milion maraka.

Vlada Republike Srpske preuzela je krajem 2017. godine od Narodne skupštine RS nadležnost za izdavanje garancija u ime RS.

NSRS od tada odlučuje o ukupnom iznosu garancija, ali Vlada donosi odluku o tome kome će i za šta one biti izdate.

(Capital)

Popularne vijesti