Nakon punih 12 godina država je odlučila ponovo dijeliti milionske poslove homologacije i certificiranja vozila, i to ponovo privatnim firmama povezanim s finansijerima SNSD-a i HDZ-a jednako kako je to uradila i 2009. godine.
Te godine Ministarstvo komunikacija i prometa BiH unosan posao homologacije i certificiranja vozila dalo je konzorcijumu AD EIB Internationale PJ „Centar za motorna vozila Banja Luka – Institut za saobraćaj i komunikacije Sarajevo – Centar motor Široki Brijeg. Ovaj konzorcijum sve do danas ubire milione KM za ove poslove.
Homologacija je postupak kojim se motorna vozila, koja se prvi put registruju na teritoriji BiH, kao i njihovi dijelovi, prema svojim konstrukcionim i sigurnosnim karakteristikama usklađuju s propisima u BiH.
Prema istraživanju portala Fokus.ba, konkurs raspisan nakon više od 11 godina, koji je nedavno dijelom okončan, ponovo nagovještava “lov u mutnom”.
Naime, uprkos presudi Suda BiH iz 2015. godine u kojoj stoji da se povjeravanje administrativnih poslova u oblasti homologacije vozila privatnim subjektima, kako je to 2009. godine već urađeno, ne može vršiti pravilnikom već samo zakonom, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je pred kraj prošle godine usvojilo novi pravilnik, dok je u januaru ove godine raspisalo konkurs za ove poslove koje godišnje donose dobit od 4 do 5 miliona KM.
Za razliku od nezakonite prakse u BiH, homologaciju vozila npr. u Hrvatskoj sprovodi Državni zavod za mjeriteljstvo, a tek se pojedini poslovi daju privatnim subjektima.
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH potvrđeno nam je da je okončan prvi dio javnog konkursa za izbor administrativnog tijela za obavljanje poslova u oblasti homologacije vozila, dijelova uređaja i opreme vozila. Trenutno traju žalbeni postupci koji će odlukom okončati Žalbeno vijeće Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
No, kako saznaje Fokus.ba, prema odluci komisije koju je formiralo Ministarstvo, prvorangirani konzorcijum za posao homologacije vozila je Centar motor d.o.o. Široki Brijeg – Centar za automobilsko inženjerstvo d.o.o. Banja Luka – Informacioni inženjering Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka – Centar za cestovni promet d.o.o. Sarajevo.
Centar motor Široki Brijeg je firma koja je i 2009. godine izabrana u konzorcijum za homologaciju i sertifikovanje vozila. Riječ je o kompaniji u vlasništvu uticajne porodice Ševo, tačnije HDZ-ovog biznismena Ivana Ševe.
Kantonalno tužilaštvo Široki Brijeg 2011. godine, dakle dvije godine nakon što je dobio državni posao homologacije vozila, podiglo je optužnicu protiv Ivana Ševe zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlašćenja i zloupotrebe ovlašćenja u privrednom poslovanju. Ševo se optužnicom teretio da je direktno kao i odgovorna osoba u stručnoj organizaciji “Centar za vozila” sa sjedištem u Širokom Brijegu, počinio više radnji koja imaju obilježja navedenih krivičnih djela. No ova optužnica nije doživjela svoj epilog – osuđujuću presudu.
U vlasništvu porodice Ševo je i Centar za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu. Iako je bila u središtu afere o kupovini diploma koju je i video snimcima zadokumentovao Žurnal, Tužilaštvo BiH je 30. septembra 2020. donijelo naredbu o nesprovođenju istrage.
Informacioni inženjering Sirius u žižu javnosti dospio je nakon što je u RS-u u prošloj godini dobio niz poslova, a posebno od Poreske uprave RS, i to s banjalučkim Prointerom, kompanijom koja se povezuje s Igorom Dodikom, sinom lidera SNSD-a Milorada Dodika. Prointer, inače, suvereno dobija tendere u RS-u. Sam lider SNSD-a je 2019. u NSRS odgovarajući na poslanička pitanja rekao da je njegov sin saradnik Prointera.
Godine 2017. godine Poreska uprava RS-a potpisala je ugovor s Prointerom i Siriusom za nastavak implementacije integrisanog sistema, čija je ukupna vrijednost 7,1 milion maraka (bez PDV-a). Prema pisanju Žurnala, Poreska uprava RS-a je u 2019. Prointeru i Siriusu dala posao od 3.483.918 KM da bi projektovali integrisani informacioni sistem. Ovaj ugovor, kako je naveo Žurnal, zaključen je nakon provedenog netransparentnog pregovaračkog postupka bez objave obavještenja u javnosti.
Centar za automobilsko inženjerstvo je još jedna firma koja zajedno dobija poslove s Prointerom. U aprilu prošle godine od Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske dobila je posao stručne institucije za tehničke preglede vozila u Republici Srpskoj. Posao vrijedan oko 20 miliona maraka zajednički je zapravo dodijeljen kompaniji Prointer i njenom partneru, Centru za automobilsko inženjerstvo.
Kada je riječ o četvrtom članu konzorcija, Centru za cestovni promet d.o.o. Sarajevo, to je firma koja je tek osnovana 21. juna 2019. godine. Prema zvaničnim podacima, firma ima dva zaposlena i godišnji promet od tek 87.578 KM. Vlasnik firme je Samara Husejn.
Podaci o firmi “CCP”
Naš portal obratio se kompaniji Centar motor Široki Brijeg u vezi s pitanjima koja se odnose na homologaciju od 2009. do danas, ali i aktuelnim konkursom, no odgovorili su da nisu nosioci konzorcijuma koji od 2009. vrši poslove homologacije i vozila i da nisu ovlašćeni davati informacije u ime konzorcija.
Iz AD EIB Internationale nisu željeli odgovoriti na pitanje zašto uprkos sudskoj presudi iz 2015. do danas nesmetano obavljaju homologaciju i sertifikovanja vozila, kazavši da nisu ovlašćeni. Na naš upit da predoče podatke o prihodima firmi, pojedinih članova konzorcijuma, u vezi s ovim administrativnim poslovima od 2009. do danas, direktor Eib Internationale Drago Talijan je za Fokus.ba izjavio da ne vode računa za sve učesnike u postupku homologacije, a ima ih, kažu, stotinjak.
– Osim toga, ovo spada i u domen poslovne tajne svakog poslovnog subjekta, pa bi publikovanje takvih podataka bilo nezakonito, a potencijalno štetno i opasno, jer bi moglo imati neželjene posljedice – rekao je Talijan.
Prema zvaničnim podacima iz finansijskih izvještaja, poslovni prihodi firme EIB Internationale npr. za 2018. i 2019. godinu iznosili su 17, odnosno 16 miliona KM. Centar Motor je te dvije godine prihodovao po 10 miliona KM, a Sirius dva, odnosno pet miliona KM.
Drugorangirani konzorcijum, kada je riječ o spomenutom javnom konkursu za posao homologacije vozila je EIB International – Automotive center – centar za vozila d.o.o. Sarajevo, Mervik Sarajevo, East Code Banja Luka.
Firma Automotive center – centar za vozila d.o.o. Sarajevo, koja je 2009. godine odlukom komisije dobila najviše bodova, ali joj uprkos tome nije dodijeljen posao homologacije vozila, krajem te iste godine podnijela je krivičnu prijavu protiv tadašnjeg ministra komunikacija i prometa BiH Rude Vidovića zbog krivičnog djela povrede ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti.
Kako su naveli u krivičnoj prijavi koja je u posjedu Fokusa, Vidović uopšte nije cijenio činjenice koje je utvrdila komisija, a nju je formiralo Ministarstvo, te je paušalno dodijelio posao konzorcijumu AD EIB Internationale PJ „Centar za motorna vozila Banja Luka – Institut za saobraćaj i komunikacije d.o.o. Sarajevo – Centar motor Široki Brijeg.
Faksimil krivične prijave
Automotive center Sarajevo je, takođe, uložio i žalbu Sudu BiH koji je poništio Vidovićevu odluku i predmet vratio na ponovni postupak. Sud je u presudi od 2. februara 2011. naveo da odluka Vidovića kojom posao dodjeljuje konzorcijumu “ne sadrži obrazloženje o izboru izabranog ponuđača niti razloge o neizboru drugog ponuđača“.
Nakon toga Vidović donosi novu, ali zapravo staru odluku. Obrazloženje za ovakvu odluku vidi u tome da nisu bili obavezni imenovati organizaciju s “najvećim brojem bodova na rang-listi. Zanimljivo u svemu ovome jeste njegovo obrazloženje u kojem stoji i da firme konzorcijuma „oslikavaju regionalnu -entitetsku pripadnost i zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, kao i da će od ovih firmi koristi imati budžeti više političko-teritorijalnih organizacija“?!
Ubrzo nakon toga ide još jedna žalba Sudu BiH, koji u 2012. godini poništava sve i opet vraća “prvostepenom organu na ponovni postupak”. Sud poziva Ministarstvo da u novom postupku pažljivo i u potpunosti, slijedeći izvještaj komisije, te na osnovu utvrđenih kriterijuma donese odluku. Nakon toga novi ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić donosi rješenje o poništavanju javnog konkursa za obavljanje administrativnih poslova u oblasti homologacije vozila. U odluci se navodi i da ne postoje zakonske osnove da ovo ministarstvo provede konkurs iz ove oblasti, mada se ne precizira.
Ali uprkos činjenici da je nakon odluke Suda BiH i državni resorni ministar poništio cijeli konkurs, navedeni konzorcijum je do danas nastavio obavljati unosne poslove homologacije i certificiranja vozila.
No, vratimo se krivičnoj prijavi koju je podnio Automotive center Sarajevo, a koja je, po sili zakona, trebala biti procesuirana. Dijelom se to i desilo.
Naime, kako je za Fokus.ba potvrdio portparol Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Luka Miladinović službenici SIPA-e su u ovom slučaju sve mjere i radnje preduzimali po zahtjevu Tužilaštva BiH.
-Osim navedenog, Tužilaštvo BiH nas je obavijestilo da je 26. februara 2014. godine donesena naredba o nesprovođenju istrage – rekao nam je Miladinović.
Postupajuća tužiteljica u ovom predmetu bila je Dijana Kajmaković. U aktu od 6. marta 2014. godine, koji je u posjedu Fokusa, Kajmaković je navela da iz spisa predmeta i dokumentacije proizlazi da u konkretnom slučaju nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili razumne osnove sumnje da je prijavljeni (Rudo Vidović op.a.) učinio predmetno krivično djelo.
Akt tužiteljice Diane Kajmaković
Zanimljivo u ovoj priči je i činjenica, a koju su tada objavili mediji, o tome da je tadašnja v.d. glavne tužiteljice Jadranka Lokmić-Misirača ovu prijavu ocijenila kao osnovanu, te je postupajućem tužiocu naložila da razmotri postojanje osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH.
Treba naglasiti da je nedavno okončan i prvi dio javnog konkursa koji se odnosi na obavljanje poslova u oblasti sertifikovanja vozila. Zanimljivo je da su i ovdje u prvorangirani konzorcijum okupljene iste firme kao i za posao homologacije vozila, samo što u ovom slučaju nosilac konzorcijuma nije Centar motor Široki Brijeg, već je to Centar za automobilsko inženjerstvo Banja Luka.
Od učesnika oba konkursa, koji su zatražili anonimnost, dobili smo informacije o tome da u kriterijumima nisu definisane bliže odrednice šta treba vrednovati, odnosno sve je prepušteno paušalnoj ocjeni pojedinca što vodi neobjektivnom vrednovanju pojedinih kriterijuma.
Aktuelni zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Nedžad Branković u pismu koje je u posjedu našeg portala obratio se ministru Vojinu Mitroviću u kojem ukazuje na sudsku presudu iz 2015. godine u kojoj stoji da se samo zakonom, a nikako podzakonskim aktima u koje spada i pravilnik koji je donesen krajem prošle godine, određeni poslovi uprave mogu biti povjereni privatnim preduzećima.
Novi pravilnik, tvrdi Branković, u suprotnosti je sa sudskim presudama i važećim propisima. Zakonom u upravi, navodi Branković, izričito je normirano da se institucijama s javnim ovlašćenjima može zakonom povjeriti obavljanje određenih upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti organa uprave.
U izjavi za Fokus.ba Branković je potvrdio kako je tačno da je pisao ministru, dodajući da je to bila interna prepiska unutar Ministarstva s ciljem iznalaženja najboljih rješenja jer o toj temi nisu uspjeli razgovarati na sjednici stručnog kolegijuma.
-S obzirom da konkurs još nije okončan u svim fazama, bilo bi neprofesionalno i moglo bi se tumačiti i kao forma uticaja na postupak – rekao nam je Branković.
Iz Ministarstva komunikacija i prometa odgovorili su za Fokus da trenutno traju žalbeni postupci koje će odlukom okončati Žalbeno vijeće Savjeta ministara BiH. Upitali smo ih da li je uprkos presudi Suda BiH i dalje na snazi ugovor o obavljanju administrativnih poslova u oblasti homologacije iz 2009. godine.
Član novog pravilnika iz decembra 2020. godine
– Nakon okončanja navedenog javnog konkursa, bit će okončane prethodne aktivnosti u ovoj oblasti, uključujući i postupanje po presudi Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 012785 13 U od 22. 5. 2015. godine – odgovorili su iz Ministarstva.
Nadalje, interesovalo nas je zašto je u 2020. uprkos ovoj presudi ipak donesen Pravilnik o homologaciji koji, takođe, povjerava javna ovlaštenja podzakonskim aktom.
-Ministarstvo ističe važnost cjelovitog sagledavanja bilo kojeg pitanja, tako i ovog. Izvlačenje bilo kojih dijelova iz konteksta za posljedicu može imati stvaranje krive slike kod čitalaca, te u tom smislu ističemo dio iz presude: Osim toga, pravilan je zaključak tuženog i prvostepenog organa da administrativni poslovi iz člana 17. Pravilnika o homologaciji, kao što su zastupanje organa uprave, preuzimanje pravnih propisa, ocjena primjenjivosti pravilnika u BiH i sl, nisu administrativni poslovi iz oblasti homologacije, koji bi se mogli prepustiti privrednim društvima, već su to osnovni poslovi organa uprave, a za čiju dodjelu privatnim privrednim društvima ne postoji zakonsko ovlaštenje – navode iz Ministarstva.
Kako dodaju, odredbom člana 2. stav 1. Zakona o upravi propisano je da poslove iz nadležnosti BiH obavljaju ministarstva i upravne organizacije kao samostalne upravne organizacije, upravne organizacije u sastavu ministarstava, kao i druge institucije Bosne i Hercegovine osnovane posebnim zakonom ili kojima je posebnim zakonom povjereno obavljanje poslova uprave, dok je stavom 2. propisano da određene poslove uprave mogu obavljati preduzeća, ustanove i druga pravna lica, kad im je zakonom povjereno vršenje javnih ovlaštenja. Iz navedenog slijedi jasan zaključak da samo zakonom, a nikako podzakonskim aktima u koje spada i pravilnik, određeni poslovi uprave mogu biti povjereni preduzećima.
-Poslovi kao što su zastupanje organa uprave, preuzimanje pravnih propisa, ocjena primjenjivosti pravilnika u BiH i sl, nisu administrativni poslovi iz oblasti homologacije, koji bi se mogli prepustiti privrednim društvima, već su to osnovni poslovi organa uprave. Osim uređenja ove oblasti, u skladu s normama EU, odredbe Pravilnika o homologaciji usklađene su s obrazloženjem Presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 012785 13 U od 22. 5. 2015. godine, stoga ne stoji teza da se Pravilnikom iz 2020. godine povjeravaju bilo kakva ovlaštenja – naveli su iz Ministarstva za Fokus.ba.
(Fokus.ba)
