Saturday, November 23, 2024
-1.4 C
Banja Luka
spot_img

REFORMA IZBORA ČLANOVA PREDSJEDNIŠTVA BIH: Koja su moguća rješenja?

Pitanje reformi izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine je pitanje koje je sporno od samog usvajanja Izbornog zakona BiH i najčešće se ovo pitanje pokreće prije samih izbora. Izbornim zakonom, onakvim kakav trenutno jeste, u raznim segmentima nije zadovoljan niti jedan od 3 konstitutivna naroda u BiH, niti nacionalne manjine, a i međunarodni akteri imaju svoje preporuke, mišljenja, ali i presude kada se radi o izbornom zakonodavstvu.

U ovom tekstu ćemo se baviti izborom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i mogućim reformama.

U Ustavu Bosne i Hercegovine, Aneksu IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, u članu V se navodi: “ Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.”. Prvi problem se odnosi na biranje članova Predsjedništva iz Federacije, odnosno pitanje legitimnosti izbora hrvatskog člana Predsjedništva (slučaj Komšić), a drugi problem se odnosi na činjenicu da samo konstitutivni narodi mogu da imaju svoje predstavnike, a ne i oni iz reda “ostalih” (slučaj Sejdić-Finci), a u ovu grupu bi se mogla uvrstiti još jedna vrsta problema, odnosno, Srbi iz Federacije ne mogu da kandiduju svog predstavnika, niti Hrvati ili Bošnjaci iz Republike Srpske mogu da kandiduju i da biraju svoje predstavnike.

Sve tri strane u Bosni i Hercegovini imaju svoje mišljenje kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH.

Foto: hdzbih.org / Dragan Čović

HDZ BiH predlaže modele direktnog izbora članova Predsjedništva BiH po principu konstitutivnosti

Prvi model kaže da treba da se biraju dva člana Predsjedništva na teritoriji Federacije BiH, prema kojem je FBiH jedna izborna jedinica iz koje se bira po jedan Hrvat i Bošnjak.

Postojale bi dvije liste, kandidat iz reda Bošnjaka bira se s jedne liste, a kandidat iz reda Hrvata s druge liste, a svaki glasač dobija listu na kojoj se nalaze kandidati naroda kojem on pripada.

Drugi model predviđa da bošnjački član Predsjedništva BiH bude onaj koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar FBiH, te koji je pobijedio u barem dva kantona gdje su Bošnjaci većina. Ukoliko ne postoji takav, bošnjački član Predsjedništva BiH je onaj koji je osvojio najviše glasova u FBiH, te barem u jednom kantonu s bošnjačkom većinom. Ako nema ni takvog, onda se bira onaj koji je osvojio najviše glasova na cijelom prostoru FBiH. Isti princip važi i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U razgovoru za Avaz, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je rekao: “Osnovno načelo jeste da jedan narod ne bira drugom predstavnike ili, pojednostavljeno, da imamo legitiman izbor predstavnika naroda tamo gdje Ustav to nalaže.” On dodaje da se mora onemogućiti da stalno nekome uskraćuje ili sužava prostor za djelovanje.

Foto: sdacentar.ba / Bakir Izetbegović

SDA poručuje da nema promjene izbora članova Predsjedništva BiH bez implemetacije presude Sejdić-Finci. “Moraju se poduzeti koraci kako bi se navedena presuda implementirala. Do tada način izbora članova Predsjedništva BiH ostaje nepromijenjen. Nužno je odmah pristupiti izmjenama Izbornog zakona kako bi se implementirale presude Ustavnog suda BiH vezano za Dom naroda FBiH i Mostar.”, navode na svom sajtu sdacentar.ba.

Foto: snsd.org / Milorad Dodik

SNSD smatra da srpski član Predsjedništva BiH treba da se bira neposredno na izborima u Republici Srpskoj, kao i do sada. A pitanje izbora hrvatskog i bošnjačkog člana ostavlja Federaciji BiH.

Moguća rješenja

U stručnim krugovima se navodi nekoliko rješenja za biranje članova Predsjedništva BiH.

Prvi način bi bio da se Srpski član Predsjedništva i dalje bira na isti način kao i do sada, ali je potrebno napraviti izmjene u Federaciji Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da živimo u asimetričnoj federaciji.

Jedna od mogućnosti je da se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva biraju na takav način da postoje dvije liste, odnosno lista sa bošnjačkim kandidatima i lista sa hrvatskim kandidatima. U praksi bi to značilo da prilikom dolaska na biračko mjesto dobijate jednu od lista zavisno od toga da li ste Hrvat ili Bošnjak i birate jednog kandidata sa te liste. Dva kandidata, koji dobiju najviše glasova a da pritom nisu na istoj listi, postaju članovu Predsjedništva BiH. Međutim, ovakav način biranja i dalje može da dovede do situacije koja je trenutno na snazi, slučaj Komšić.

Drugi način biranja hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva jeste da se članovi biraju na takav način da se hrvatski član bira u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, a bošnjački član u kantonima sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Međutim, ovakav način izbora dalje produbljuje pitanje “trećeg” entiteta i prave predstavljenosti.

S druge strane, ukoliko želimo da ispoštujemo presudu Evropskog suda pravde potrebno je da se omogući i “ostalim” da se kandiduju i da budu birani na određene funkcije.  Jedan od načina da se ispoštuju presude i preporuke evropskih institucija jeste da se izbrišu nacionalne kategorije i da se umjesto “srpskog člana Predsjedništva, iz Republike Srpske bira samo jedan član, bez oznake “srpskog”. Ista situacija bi bila i sa Federacijom BiH, birala bi se dva člana bez kategorija “hrvatski i bošnjački član Predsjedništva”. Na ovaj način bi se omogućilo i manjima da se kandiduju, iako bi suštinski situacija na terenu ostala nepromjenjena. Iz Republike Srpske bi se i dalje birao Srbin, s obzirom na to da je većinsko srpsko stanovništvo, ista situacija je i sa FBiH. Međutim, neophodno bi bilo da se unose stavka koja onemogućava da dva ili sva tri člana budu iste nacionalnosti, kako bi se izbjeglo preglasavanje.

Još jedna od opcija je i da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Domu naroda Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da postoji jednaka zastupljenost sve tri strane u Domu naroda Parlamentarne skupštine, svaka od strana bi mogla da bira svog predstavnika i taj predstavnik bi bio legitiman jer bi ga birali delegati konstitutivnih naroda. U ovom slučaju bi se ispoštovale dvije bitne stvari. Prva bi bila poštovanje presude Sejdić-Finci i druga prava predstavljenost. Ovo bi u praksi značilo da npr. bošnjački parlamentarci mogu da izaberu svog člana (bez obzira na njegovu nacionalnost) i on bi bio legitiman predstavnik s obzirom na to da su ga izabrali predstavnici Bošnjaka.

Posljednje rješenje bi bilo u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, a to je ukidanje institucije Predsjedništva BiH. U mišljenju Venecijanske komisije se navodi “Kolektivno predsjedništvo je neobičan aranžman. Na vrhu izvršne vlasti već je jedno tijelo, tipa kolegija, Savjet ministara i drugo takvo tijelo ne djeluje pogodno za djelotvorno donošenje odluka. To stvara rizik od duplog procesa odlučivanja i postaje teško razlučiti ovlaštenja Vijeća ministara i Predsjedništva. Uz to, Predsjedništvo ili nema potrebno tehničko znanje, kakvo je dostupno kroz ministarstva, ili mu treba takvo ključno osoblje, čime se otvara dodatni dio birokratije.” Dalje u izvještaju dodaju kako bi najbolje rješenje bilo da se izvršnja vlast koncentriše na Savjet ministara u kojem su zastupljeni svi konstitutivni narodi. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da bi se sredstva, koja su namijenja trenutno za Predsjedništvo BiH, mogla iskoristiti za poboljšanje života građana.

Izvor: infoveza.com / piše: Ivana Perišić Blagić

Popularne vijesti