Ustav pripada građanima i građankama, a ne političkim elitama

Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“, koju čini mreža od 35 organizacija civilnog društva i 20 aktivista/kinja iz cijele Bosne i Hercegovine, zalaže se za ustavne reforme koje će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda te u Ustav BiH uvesti rodnu perspektivu. Kroz dokument „Platforma ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive“, članice Inicijative nastoje doprinijeti izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg društva u kojem će žene i muškarci imati jednako učešće u privatnom i javnom životu.

Značaj ove inicijative prevazilazi pitanja rodne ravnopravnosti, jer se njeni zahtjevi odnose na unapređenje ustavnog okvira koji treba osigurati jednakost, dostojanstvo i zaštitu ljudskih prava svih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Kroz zagovaranje inkluzivnijeg i pravednijeg Ustava, Inicijativa nastoji doprinijeti izgradnji demokratskog društva u kojem će svi ljudi imati jednake mogućnosti za učešće u političkom, društvenom i ekonomskom životu, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Takve promjene nisu važne samo za žene, već za cjelokupno društvo, jer jačanje ljudskih prava i principa jednakosti doprinosi većoj socijalnoj pravdi, društvenoj koheziji i funkcionalnijim demokratskim institucijama.

Predstavnica Inicjative “Građanke za ustavne promjene” Maida Zagorac navodi da kao članica Inicijative Građanke za ustavne promjene, ali i kao građanka BiH, vjerujem da Ustav Bosne i Hercegovine treba da zaista oslikava potrebe građana i građanki kojima je namijenjen.

“Ustav ne bi trebao biti posmatran samo tehnički ili politički dokument, napisan komplikovanim jezikom, o kojem se ne raspravlja i u koji se ne dira. Ustav ne treba biti ni dogovor političkih elita, nego najvažniji pravni i društveni okvir koji prepoznaje stvarne živote ljudi, njihove potrebe, nejednakosti i prepreke sa kojima se svakodnevno suočavaju”, govori Zagorac.

Trenutni Ustav Bosne I Hercegovine dio građana i građanki stavlja u neravnopravan položaj, Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ zagovara ustavne reforme koje će osigurati veću zaštitu ljudskih prava, rodnu ravnopravnost i jednak pristup političkom i društvenom životu za sve.

“Ustav BiH ne prepoznaje žene kao ravnopravne, ne govori o rodnoj ravnopravnosti, ne daje snažan okvir za socijalnu, zdravstvenu i porodičnu zaštitu jednaku za sve građane i građanke, niti jasno adresira diskriminaciju i nasilje na osnovu spola i roda”, ističe Zagorac.

Rodno odgovoran Ustav je onaj koji prepoznaje žene, ali i sve građane i građanke u njihovoj različitosti, uvažavajući različita životna iskustva, potrebe, izazove i potencijale. Takav ustavni okvir osigurava da niko ne bude isključen ili diskriminisan te da svi imaju jednake mogućnosti za puno učešće u društvenom, političkom i ekonomskom životu.

“Rodno odgovoran Ustav je prije svega onaj koji svojim jezikom oslikava društvo kojem je namijenjen, dakle koji koristi rodno odgovoran jezik, a pored toga garantuje punu ravnopravnost žena i muškaraca, propisuje afirmativne mjere tamo gdje postoje nejednakosti, garantuje jednaka i svima dostupna reproduktivna i radna prava, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od nasilja i pravo na dostojanstven život”, objašnjava Zagorac.

Rodno odgovoran Ustav nije “žensko pitanje”

“Rodno odgovoran Ustav nije “žensko pitanje”, nego je to pitanje funkcionalnog demokratskog društva, ljudskih prava, društvene pravde i stvarne jednakosti jer ako Ustav ne prepoznaje potrebe polovine stanovništva, kao što trenutni Ustav BiH ni u jednom slovu ne prepoznaje potrebe žena, onda ne možemo govoriti o dokumentu koji zaista pripada svima. Upravo zato je važno da žene budu uključene u proces ustavnih promjena. Žene žive posljedice ustavnih i institucionalnih rješenja, ali su prečesto isključene iz prostora u kojima se o tim rješenjima odlučuje, pojašnjava Zagorac.

Fokus Inicjative “Građanke za ustavne promjene”

“U Bosni i Hercegovini se diskusija o ustavnoj reformi najčešće svodi na etnička, teritorijalna i stranačka pitanja, dok se teme kao što su zdravstvena zaštita, porodiljska prava, nasilje nad ženama, politička zastupljenost, ekonomska sigurnost i pristup pravdi guraju na marginu.  Upravo su to pitanja koja direktno oblikuju živote građanki i građana i gdje nejednakost najviše osjetimo. Ustavna reforma ne može biti demokratska ako u njoj ne učestvuju građani i građanke, ukoliko ne uključuje feminističke perspektive i iskustava onih koji na svojoj koži osjete i znaju gdje tačno trenutni sistem ne funkcioniše”, naglašava Zagorac.

Kao otvorena i participativna platforma, Inicijativa kontinuirano okuplja nove članove i članice te pruža prostor svim zainteresovanim građanima i građankama da svojim znanjem, iskustvom i angažmanom doprinesu ostvarivanju njenih ciljeva.

“Inicijativa građanke za ustavne promjene, na različite načine, ulaže napore da Ustav BiH približi građanima i građankama. Pored uličnih akcija, objava tekstova, istraživanja na ovu temu, održavanja predavanja, ali i samog razgovora sa građanima i građankama, Inicijativa je uvijek otvorena za prijem novih članova i članica, te simpatizera i simpatizerki, a sam rad inicijative svi mogu pratiti putem naših društvenih medija”, ističe Zagorac.

Izuzetno je važno da se razgovor o ustavnim promjenama ne vodi isključivo unutar političkih institucija, već da u njega budu uključeni i građani i građanke. Ustav nije dokument koji pripada političkim elitama ili strankama on predstavlja temelj društvenog ugovora koji uređuje prava, slobode i položaj svih ljudi u Bosni i Hercegovini. Upravo zato građani i građanke trebaju imati priliku da aktivno učestvuju u raspravama o njegovom sadržaju i budućim promjenama.

“Ako se o ustavnim promjenama razgovara samo iza zatvorenih vrata, onda dobijamo rješenja koja uglavnom odražavaju interese političkih aktera, a ne stvarne potrebe društva. Zato se Inicijativa trudi ovu temu vratiti među ljude, u lokalne zajednice, organizacije, akademski prostor, medije i svakodnevne razgovore, da bi građani i građanke razumjeli da ustavna pitanja nisu apstraktna. Ustavna pitanja se tiču svakodnevnog života i toga da li imamo jednaka prava, pristup zdravstvenoj zaštiti, zaštitu od nasilja, sigurnost na radu, jednaku platu, političku zastupljenost i mogućnost da učestvujemo u odlučivanju”, pojašnjava Zagorac

Predstavnik Inicjative “Građanke za ustavne promjene” Dejan Lučka govori trenutni Ustav Bosne i Hercegovine, nedovoljno pažnje posvećuje rodnoj ravnopravnosti i kroz svoj prevod na jezike koji se govore u BiH, isključuje ženski rod kroz same jezičke formulacije. Naime, Ustav je napisan na engleskom jeziku, a prevodi koji se koriste kod nas koriste isključivo muški gramatički rod za sve funkcije, titule i zvanja, čime žene čini politički i pravno nevidljivima.

“Pored te jezičke diskriminacije, problem je i u tome što je Ustav fokusiran u velikoj mjeri na etničke kategorije, na raspodjelu moći između konstitutivnih naroda, dok se zanemaruje rodna dimenzija. Zbog ovakvog pristupa, prava žena, ali i prava drugih marginalizovanih grupa koje se ne uklapaju u primarni etnički diskurs, svode se na neku vrstu sporednih pitanja umjesto da budu prepoznata kao temeljni demokratski standardi”, objašnjava Lučka.

Da bi se otklonila sistemska neravnopravnost, Inicijativa je kroz svoju Platformu ženskih prioriteta definisala pet ključnih zahtjeva za reformu.

“Na prvom mjestu je upotreba rodno osjetljivog jezika u Ustavu kako bi se žene i formalno prepoznale. Zatim se predlaže uvođenje afirmativnih mjera koje bi obezbijedile stvarnu ravnopravnost polova u svim sferama javnog i političkog života”, pojašnjava Lučka.

Dalje navodi da  treći ključni prioritet je proširenje postojećeg Kataloga prava. Inicijativa tako npr. traži da se Ustavom BiH garantuje jedinstvena zdravstvena, socijalna i porodična zaštita na cijeloj teritoriji države, čime bi se spriječile eventualne nejednakosti po entitetskim i kantonalnim linijama.

“Takođe, Inicijativa zahtijeva veću sudsku i pravnu zaštitu ljudskih prava, kao i uvođenje principa direktne demokratije, mehanizma koji bi građanima i građankama dao pravo da sami podnose određene inicijative na državnom nivou”, ističe Lučka.

Žene nisu dovoljno uključene u procese donošenja političkih odluka i ustavnih reformi u BiH.

“Kada je riječ o ključnim političkim procesima i pregovorima o ustavnim reformama u BiH, moje mišljenje je da žene nisu dovoljno uključene. Nekako, utisak mi je da se od samog Dejtonskog mirovnog sporazuma, priču kroje i na kraju dokumente potpisuju skoro isključivo muškarci. Takva situacija se nastavila i kroz kasnije pokušaje ustavnih pregovora (poput Aprilskog ili Butmirskog paketa), dok su ti procesi vođeni iza zatvorenih vrata između lidera političkih partija.

U isto vrijeme, procesi pregovaranja i donošenja odluka odvijali su se dominantno unutar političkih i institucionalnih krugova, dok su glasovi civilnog društva, stručnjakinja i građanki ostali nedovoljno zastupljeni i često marginalizovani.

“U isto vrijeme, civilno društvo, stručnjakinje i građanke u svim tim pregovorima nisu imale dovoljno mjesta za stolom. Naravno, u stručnim grupama koje rade na ovim pitanjima postoje žene i one rade izvrstan posao, ali mislim da bi uključenost žena trebalo da bude na mnogo većem nivou, nego što je do sada bila. Inicijativa tako kontinuirano upozorava na to da su žene više od polovine stanovništva BiH, te da se o najvišem pravnom aktu i budućnosti države ne može odlučivati bez njihovog aktivnog i ravnopravnog učešća”, objašnjava Lučka.

Članica Inicjtive „Građanke za ustavne promjene“, Denija Hidić objašnjava da tokom rada Inicijative najveći izazov predstavljao je nedostatak političke volje za otvaranje pitanja ustavnih reformi. Ustavne promjene često nisu bile među prioritetima političkih aktera, zbog čega su prijedlozi Inicijative nerijetko ostajali izvan fokusa javnih politika.

“Proces ustavnih reformi u BiH općenito je veoma složen i opterećen političkim neslaganjima, što otežava usvajanje prijedloga koji se odnose na rodnu ravnopravnost i ljudska prava. Uprkos tome, Inicijativa nastavlja djelovati kroz javno zagovaranje, istraživanja, kampanje i saradnju s institucijama i organizacijama civilnog društva”, naglašava Hidić.

Žene u Ustavu BiH su u potpunosti nevidljive

“Žene u Ustavu BiH su u potpunosti nevidljive i nema ih što je nedopustivo da najveći pravni akt jedne države na taj način diskriminiše žene i u potpunosti ih isključuje. Inicijativa Građanke za ustavne promjene se zalaže za orodnjavanje ustava i uključivanje žena u Ustav BiH kako bi svi građana/građanke imali/e jednaka prava i mogućnosti. Prilikom donošenja Ustava BiH žene nisu bile za pregovaračkim stolom, nisu odlučivale, a danas žena nema ni u reformskoj agendi. Entitetski ustavi također ne prepoznaju žene i ne uključuju segment rodne ravnopravnosti”, pojašnjava Hidić.

Posljednjih godina svjedočimo jačanju političkih i društvenih narativa koji dovode u pitanje dostignute standarde ljudskih prava, ravnopravnosti i demokratije, kako u zemljama regiona tako i širom Evrope. U takvom okruženju sve su prisutniji pokušaji ograničavanja prava žena i marginalizacije rodne ravnopravnosti u javnim politikama

“U Poljskoj je došlo do kontraverzne, potpune zabrane abortusa, nedopustivo je da o ženskom tijelu odlučuju retrogradne, nacionalističke, desničarske stranke te da ograničavaju slobodu ženama. Švedska, država koja je poznata po svojoj otvorenosti, feminističkim principima i prvoj feminističkoj vladi prošle godine je na vlast dovela krajnju desnicu. Pored Švedske, danas i u Italiji imamo na vlasti krajnju desnicu. Region također prati retrogradne politike, i danas imamo sve više uplitanje vjere/religije u politiku”, ngalašava Hidić.

Dalje navodi da je rodna ravnopravnost je također jedan od stubova ljudskih prava u bilo kojoj zemlji koja želi da se zove demokratskom.

“U  Zakonu o ravnopravnosti spolova jasno su definisane obaveze svih nadležnih institucija. Donosiocima odluka treba malo više motivacije i svjesnosti o značaju inkorporiranja rodne ravnopravnosti u Ustav BiH, te da odgovorno počnu provoditi sve obaveze koje je BiH preuzela, a koje se tiču ženskih prava i ravnopravnosti spolova obzirom da BiH „na papiru“ ima dosta toga urađeno kad je riječ o ravnopravnosti, međutim situacija u praksi daleko je od idealne”, ističe Hidić.

Ustavne promjene ne predstavljaju samo pravno ili političko pitanje, već priliku za promišljanje o tome kakvo društvo želimo graditi i koje vrijednosti želimo ostaviti budućim generacijama. Zbog toga je neophodno da se u tim procesima čuju različiti glasovi i iskustva. Inkluzivan i savremen ustavni okvir može doprinijeti jačanju povjerenja među građanima i građankama te stvaranju društva u kojem su dostojanstvo, jednakost i odgovornost zajednički prioriteti. U konačnici, kvalitet ustava ogleda se u njegovoj sposobnosti da štiti svakog čovjeka i odgovori na potrebe društva koje se neprestano mijenja.