Otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU: Dan poslije sutra

“Budimo realni”, izjavila je generalna direktorka za Evropu pri Službi EU za spoljne poslove Angelina Ajhorst prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini komentarišući razloge zašto je Evropska unija odlučila skratiti listu prioriteta koje BiH treba uraditi do marta.

“Moram reći da 14 ključnih prioriteta ostaje trajna kategorija koja će se morati provesti. U ovom datom trenutku sužena je lista na nekih osam. Mi generalno govorimo o periodu od pet sedmica. Budimo realni, šta može biti učinjeno u ovom kratkom perodu? Zato smo malo skratili listu. Budimo realni i radimo zajedno da ostvarimo ove reultate”, izjavila je Ajhorst.

Što se tiče glavnih uslova koje BiH mora ispuniti za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, Ajhorst je naglasila da je martovska sjednica Savjeta Evrope izuzetno važna za BiH.

“Nedavno je gospođa Fon der Lajen bila u posjeti BiH, željela je vidjeti šta je urađeno kako bi mogla izvijestiti šefove država. Konkretno želimo da vidimo napredak po pitanju Fronteksa, usvajanja zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima. To ja zovem 3+1 uslovima. Moramo obaviti sve pripreme kako bismo imali adekvatan izborni proces”, istakla je Ajhorst.

Pored Angeline Ajhorst, Bosnu i Hercegovinu je u posljednjih mjesec, dva posjetilo više zvaničnika iz EU, između ostalih i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Holandije Mark Rute i hrvatski premijer Andrej Plenković. Postavlja se pitanje da li posjete EU zvaničnika mogu ostaviti traga, odnosno da li uopšte imaju uticaja na bh. političare?

Politički analitičar Velizar Antić za Gerilu kaže da EU političari nemaju ni blizu uticaja na naše političare kao što su ga imali u periodu nakon rata.

“Sada su i naši političari postali svesni da su predstavnici EU birokrate kojima je u interesu pre svega da ne iznevere svoje birače a da je čitav region Zapadnog Balkana njima u suštini opterećenje jer ne znaju šta da rade sa nama. Pre svega, pravna država i vladavina prava kod nas je na jako niskom nivou, politička kultura naroda takođe. A sa ekonomske strane radi se o jako siromašnim društvima sa velikom korupcijom. Mi ovakvi kakvi jesmo, daleko smo od onih uslova koji je EU prvobitno postavila za države da bi bili njihovi članovi”, ističe Antić.

Naglašava da jedino velika svjetska turbulencija i poremećaj odnosa snaga kao što je rat u Ukrajini mogu pomoći da ovaj region po nekoj ubrzanoj proceduri uđe u proces pridruživanja EU.

“Ukratko, geopolitika diktira da nam progledaju kroz prste i da nas na neki način približe EU, iako smo mi daleko od ispunjavanja prvobitnih uslova”, navodi Antić.

“Popravni u martu”

Kao što loši đaci ništa ne rade pa se u avgustu “sjate” da polože sve što su “vukli” tokom godine, tako su se i bh. političari i institucije zadnjih mjesec dana “sjatili” da riješe ono što godinama vuku.

Što se 3+1 uslova tiče, dva su ispunjena u jednoj sedmici. Bosna i Hercegovina je 12. februara počela pregovore o Sporazumu sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Fronteks), a 16. februara je Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine jednoglasno usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler pozdravio je usvajanje Prijedloga Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, rekavši kako se radi o ključnoj prekretnici pred zasjedanje Savjeta Evrope u martu.

“Ostaje još niz ključnih reformi, uključujući Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima. Važno je održati zamah!”, poručio je Satler.

O ova dva preostala zakona tek treba da se pregovara. Iako su odavno na dnevnom redu, do sada su često bili predmet političke trgovine, uslovljavanja i opstrukcija.

Postavlja se pitanje da li su bh. političari u stanju ispuniti ova dva preostala uslova ili će nastaviti po starom kada su u pitanju uslovljavanja i opstrukcije?

Antić istriče da su zvaničnici EU čitav region skoro u potpunosti zanemarivali u prethodnih petnaestak godina.

“Zapadni Balkan im uopšte nije bio na listi prioriteta. Međutim, nakon početka rata u Ukrajini EU je shvatila da u sopstvenom dvorištu ima prostor koji nije na pravi način „pokrila“ i privukla u svoju zonu interesa. Dakle, pre svega geopolitički interesi same EU su nas doveli u ovu situaciju da su se intenzivirali razgovori i da su mnogi prethodni uslovi koji su postavljani od strane ove organizacije sklonjeni u stranu i sada su spremni da otvore pregovore sa BiH čak i ukoliko naša strana, odnosno političari na vlasti ostvare i minimum konsenzusa oko nekoliko pitanja. A i tih nekoliko uslova koje sada ispostavljaju, više im treba kao opravdanje pred sopstvenim građanima i biračima da se u BiH događaju promene i da zemlja ide prema EU. Dakle, u ovom trenutku imamo interes EU da po ubrzanom procesu čitav ovaj region bliže veže za sebe. I dalje smo daleko od punopravnog članstva, ali određeno vezivanje i približavanje regiona je sigurno interes EU u ovom trenutku”, ističe Antić.

Sa druge strane, naglašava da naši političari nisu u stanju da postignu minimum konsenzusa i dogovora oko bitnih pitanja jer sve strane postavljaju maksimalističke zahtjeve i ne žele da se pomjere sa svojih pozicija ni za milimetar.

“Bošnjačka strana je lestvicu zahteva postavila izuzetno visoko i apsolutno ne odustaje od pokušaja da centralizuje državu i da preglasavanjem odnesu potpunu prevagu nad druga dva naroda”, smatra Antić.

Sporni zakoni

Ako su prva dva uslova relativno brzo ispunjena, druga dva – Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima, mogli bi predstavljati problem.

Milorad Dodik je polovinom februara, nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a, rekao da Zakon o sukobu interesa može da se donese samo za institucije BiH te da je Republika Srpska spremna da na taj način učestvuje u tome.

“Ovdje se hoće nasilno da širi nadležnost Tužilaštva i Suda BiH. To je njihov glavni cilj i time jačaju neustavnu poziciju Suda i Tužilaštva BiH. To nisu nikakve priče o vladavini prava. To je poznati manir kolonijalista da svakoga onoga ko je izabran na izborima da se minimizira ako ne poštuje tu kolonijalnu vlast”, rekao je Dodik naglasivši da se neće dozvoliti da Republika Srpska izgubi nadležnost u kada je riječ o Zakonu o sukobu interesa.

Dodik je ranije izjavio da, ako se ne postigne dogovor o Ustavnom sudu BiH, nema dogovora ni o zakonima koje traži EU prije razmatranja otvaranja pristupnih pregovora sa BiH o članstvu u martu. Govoreći o Zakonu o Ustavnom sudu BiH, Dodik je rekao da ukoliko se politički lideri dogovore da nema stranaca u političkom sistemu Bosne i Hercegovine, “onda imamo evropski put”.

Bez tog političkog dogovora, ističe Dodik, nema dogovora ni oko Zakona o sudovima BiH, Zakona o pranju novca i sprečavanja terorizma, te Zakona o sukobu interesa.

Iako je prijetio da se neće usvojiti ni jedan od navedenih zakona, Zakon o pranju novca i sprečavanja terorizma je usvojen, pa se postavlja pitanje da li se nešto u međuvremenu promijenilo.

Prebacivanje odgovornosti i traženje alibija

Primjetno je da su se u posljednja dva-tri mjeseca intenzivirali pregovori predstavnika vlasti na državnom nivou, nakon čega se naizmjenično izlazilo sa nekim prijedlozima i dogovorima kao i povlačenjem nakon toga, uz međusobna optuživanja za neuspjeh dogovora. Jedan od posljednjih primjera je i čuveni “sporazum iz Laktaša”, nakon koga su se lideri naizmjenično hvalili da su postigli sporazum, ali i povlačili iz daljih dogovora. Postavlja se pitanje da li se iza toga skriva kreiranje alibija za neuspjeh i prebacivanje odgovornosti na drugu stranu?

Velizar Antić smatra da je nakon pregovora u Laktašima vladajuća koalicija izašla sa velikim optimizmom i obećanjem da je do dogovora došlo. Međutim, nakon pritiska bošnjačke javnosti, kako ističe, „trojka“ se povukla i poništila sve ono za šta su samo nekoliko dana ranije govorili da je došlo do dogovora.

“Dakle, poslednji raspad dogovora apsolutno treba adresirati na stranu „trojke“ koja se povukla i odustala od dogovora. Bošnjačka strana u državi ima veliki problem da postigne bilo kakav dogovor jer je SDA u prethodnom periodu uticala na javno mnjenje na taj način da bilo kakav kompromis i dogovor, a što nije usmereno ka većoj centralizaciji države, odmah označi kao izdaju nacionalnih interesa. Iz tog razloga čak i sada kada SDA nije na čelu bošnjačke politike već odluke donosi „trojka“ oni sami nemaju snagu da se suprotstave narativu koji je duži period promovisan i forsiran u bošnjačkom korpusu. Iz tog razloga je jako teško doći do bilo kakvog dogovora oko mnogo veoma važnih pitanja za normalno funkcionisanje države”, ističe Antić.

S druge strane, predstavnici međunarodne zajednice, SAD prije svih, ističu da su Milorad Dodik i Dragan Čović glavni krivci za neuspjele reforme.

Što se Dodika tiče, navode da njegovi “ultimatumi ne predstavljaju dobronamjerni angažman s njegovim koalicijskim partnerima i ne odražavaju istinsku predanost EU. Glavna prepreka evropskoj budućnosti BiH je Dodik i njegova destruktivna politika”.

“Uslovi 3+1 koje je postavila Evropska unija jasni su i lako razumljivi. Standardi potrebni za njihovo ispunjavanje jasni su i jednostavni. Pitanje za Dodika jeste da li je spreman obaviti posao koji je neophodan za ispunjenje ovih uslova, posao koji je mogao i trebao biti završen prije nekoliko mjeseci. Do sada je odgovor ‘nije’”, ističu iz Ambasade SAD u Sarajevu.

Dodiku svakako ne pomaže ni to što, dok se zalaže za EU put, kako bar kaže, u isto vrijeme posjećuje državnike koji nemaju previše dodirnih tačaka sa vrijednostima koje zagovara EU.

Jedan od njih je i Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije, koji je sankscionisan od strane EU. Lukašenko je pod sankcijama od 2020. zbog izbornih neregularonsti u Belorusiji.

“Bliske veze sa Rusijom nespojive sa evropskim putem”

Što se tiče Dodikove posjete Bjelorusiji i Rusiji kada se sastao sa Lukašenkom i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, iz Kancelarije EU u Bosni i Hercegovini su poručili da je “održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem”.

“Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju spoljnu, bezbjednosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije”, ističe se u saopštenju Delegacije EU u BiH.

Iz Delegacije EU naglašavaju da “ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost”.

Naglašavaju da je invazija Rusije na Ukrajinu prouzrokovale probleme i za BiH uslijed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti.

Naposlijetku, ističu da su režimi Putina i Lukašenka prijetnja bezbjednosti i slobodi sopstvenih građana, što ilustruju nedavne smrti političkih zatvorenika – Alekseja Navaljnog u Rusiji i Igora Lednika u Bjelorusiji.

Iz ruske ambasade u BiH su, komentarišući reakciju Kancelarije EU u BiH u vezi sa Dodikovom posjetom, izjavili da takav pristup predstavlja “ultimatum od strane gospodara (EU) svojem vazalu (BiH)”.

“Za sve je već odavno očigledno da se proces proširenja Evropske unije odvija ne na osnovu visokih ideala zapadne civilizacije, nego pod diktatom Vašingtona, koji fanatično teži usko sebičnom i u isto vrijeme suludom cilju – da nanese strateški poraz Rusiji. Stoga, EU se pretvorila u bezvoljni i pokorni instrument SAD-a, koji bezobzirno podstiče nacistički režim u Kijevu na štetu istinskih težnji naroda Evrope, koji su postali taoci briselske birokratije”, ističe se, između ostalog, u saopštenju iz ruske ambasade.

Viši cilj

Postavlja se pitanje mogu li se dogovori oko kriterijuma posmatrati izvan ustaljenih etničkih, ideoloških, identitetskih podjela u BiH, odnosno, mogu li političari napraviti iskorak i zanemariti podjele radi postizanja višeg cilja?

Velizar Antić ističe da je dogovor u BiH moguće postići ukoliko ima političke volje sa jedne i ukoliko se poštuje postojeći Ustav sa druge strane.

“Dakle, mi već imamo Ustav koji je osnovni pravni dokument na kome je zasnovana država. U njemu je jasno određeno da je država konsocijativna demokratija i da se sve odluke moraju donositi konsenzusom uz uvažavanje interesa sva tri konstitutivna naroda. Mislim da ovo ne shvataju ili nemaju snage da objasne sopstvenom biračkom telu predstavnici bošnjačkog naroda. Oni su ti koji u ovom trenutku najviše rade da do dogovora ne dođe. Sa druge strane imamo Milorada Dodika koji ovo izuzetno vešto koristi jer sebe i SNSD predstavlja kao apsolutnog zaštitnika nacionalnih interesa Srba u državi i da su upravo oni brana koja ukoliko padne pada i sama Republika Srpska”, ističe Antić.

Smatra da ova dva narativa u izvjesnom smislu hrane jedan drugog i bilo kakav kompromis se predstavlja kao slabost i kršenje interesa naroda koje predstavljaju.

“Zato je teško doći do dogovora“, naglašava Antić.

Dan poslije sutra

Uzevši u obzir da se sve češće spominje opcija da se postavljeni uslovi neće ispuniti do marta, postavlja se pitanje, šta poslije toga? Da li će političari nastaviti po starom, ili će postići dogovor u izvjesnom periodu, ili bi čak moglo doći do zaoštravanja situacije sa neželjenim posljedicama?

Nekadašnji diplomata Draško Aćimović smatra da se neće ništa desiti ni ako se otvore pregovori, ni ako se ne otvore.

“To će biti čisto politička odluka. Vidimo da 14 prioriteta nisu ispunjeni. Ja sam potencirao da se negdje zatvore svi iz opozicije i vlasti iz cijele BiH i dok se ne usvoji svih 14 prioriteta, dok se ne nađe kompromis, da ne izlaze. I mislim da je to bio jedini način koji otvara zaista mogućnost saradnje s EU. Sve ovo ostalo, da li će se otvoriti, ako se usvoje dva ili tri zakona, a to zvuči nekako prosjački. Eto, ako možemo da ispunimo jedno dva, tri od 14, pa da nam date to otvaranje pregovora. Tako da je sve zajedno prilično jadno i žalosno”, kaže Aćimović za Gerilu.

Naglašava da u suštini nema veze da li je BiH otvorila pregovore ili ne, zato što se svi uslovi koji su navedeni moraju ispuniti, prije ili poslije.

“BiH očekuje ozbiljan posao tek nakon otvaranja pregovora. A vidimo da nema nikakve želje da se radi na tome. Ne vidim nikakav smisao više ni od tih razgovora na takav način. Ništa se neće desiti. Ni ako otvorimo, ni ako ne otvorimo. Ako otvorimo, moraćemo ispunuti i tih 14 i drugih 1014 ili ko zna koliko hiljada zakona uskladiti”, navodi Aćimović.

Podsjeća da je Ukrajina, o kojoj se stalno priča da je u ratu, usaglasila već 28.000 zakona. Srbija je u posljednjih pet godina usaglasila i napravila preko 1.000 zakona.

“A Bosna i Hercegovina? Mislim da s ovim zadnjim, nije još došla ni do 30. To su sirovi fakti, čirove činjenice. Nema nikakve želje da se ide prema tome. Da li će otvoriti ili neće otvoriti, ako se neće raditi dalje ozbiljno, nema nikakve veze”, ističe Aćimović.

Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić ističe da bi za BiH najveća posljednica bila da ne usvoji navedene zakone.

“O tim zakonima se raspravlja već neko vrijeme. Oni u sebi, iako nisu savršeni, sadrže unapređenja koja su bitna, ne samo za vladavinu prava, već i za recimo onu čitavu priču sa Zakonom o pranju novca i sa stavljanjem Bosne i Hercegovine potencijalno na crnu listu itd. Tako da u tom smislu najveća šteta bi bilo da ne dođe do zakona, odnosno ispunjavanja uslova koje je Evropska unija postavila pred BiH”, kaže Ćerimagić, i naglašava da u praktičnom smislu, što se tiče EU integracija, i dalje ostajemo sa 14 ključnih prioriteta.

Velizar Antić ističe da bh. političari zaista imaju šansu da dođu do dogovora oko nekoliko pitanja, što bi od strane onih koji odlučuju u EU bilo protumačeno da ima napretka i da nam po ubrzanoj proceduri otvore pregovore.

“Međutim, čak i da nam otvore pregovore to neće mnogo značiti za same građane. Šta god da se desi u martu, to neće presudno uticati na ovaj region u smislu života građana i poboljšanja standarda. Moja prognoza je da će se naši političari dogovoriti oko nekoliko pitanja u poslednjem trenutku. Da će taj „dogovor“ za EU birokrate i one koji odlučuju biti dovoljan da nam otvore početak pregovora, dakle, da nas za jednu stepenicu približe EU. Ali to suštinski ništa značajno neće promeniti jer otvoreni pregovori ne znače mnogo u ovom trenutku i punopravno članstvo će i dalje biti na dugačkom štapu”, naglašava Antić.

Naredna šansa

Adnan Ćerimagić navodi da je naredna šansa za ocjenu Evropske komisije, ukoliko je BiH propusti u martu, u novembru ove godine, odnosno nakon izbora za Evropski parlament, nakon nekoliko nacionalnih izbora u Evropskoj uniji i nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Smatra da će se politička scena u BiH fokusirati na narodne lokalne izbore što znači, prema njemu, vjerovatno zaustavljanje mnogih procesa.

“Mi smo nedavno imali desetu godišnjicu od februarskih protesta 2014. godine. Ako pogledate u tih deset godina, šta je to veliko što smo uspjeli kao Bosna i Hercegovina? Koja je to reforma koju će se svi sjećati, koju će svi znati, da je značila za svakodnevni život građana, da je bila tako velika i da je imala utjecaj na svakodnevni život? Osim one reforme radnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, unapređenja bankarskog sektora, kakvog takvog, kroz neke reforme koje su urađene, i činjenice da su penzioni fondovi ubačeni u entitetske budžete, u suštini mi nismo imali ništa značajnije da se desilo u tom periodu. U tom periodu smo, u stvari, vidjeli jednu opštu stagnaciju, prije svega političku, ali i društvenu”, navodi Ćerimagić.

Naglašava da se EU, sa trenutnim instrumentima koje ima, od sankcija o kojim se često priča pa do budžeta ili ponude otvaranja pregovora, u posljednjih par godina pokazala nedovoljno jakom da ima neki značajni uticaj, ne samo u BiH, već i u regionu, zato što je ponuda punopravnog članstva u EU, smatra, na neki način postala nekredibilna i ljudi u regionu u nju više s razlogom ili bez razloga ne vjeruju.

“EU u ovom trenutku pokazuje želju da ima više uticaja i da nešto pokuša da uradi i promijeni, ne samo u BiH, vidite šta se dešava u Srbiji u posljednjih par mjeseci ili pola godine. Međutim još uvijek ne vidim da bi se oni pokazali sposobnim da to preokrenu. One preokrete koje smo imali u regionu, od Sjeverne Makedonije 2017, u stvari su se dešavali ne zbog EU, već rekao bih djelom i uprkos politike EU prema toj zemlji”, navodi Ćerimagić.

Kada pogledamo druga geopolitička kretanja, izbore za EU parlament, nacionalne izbore u EU, predsjedničke izbore u SAD koji su u ovom trenutku neizvjesni, kao i stanje na ratištu između Ukrajine i Rusije, Ćerimagić izražava sumnju da će u dogledno vrijeme teško izvana doći neko rješenje unutrašnjih problema u BiH.

Što se eventualnih novih posjeta EU zvaničnika tiče, Draško Aćimović smatra da oni u suštini dolaze samo zbog ugrožene sigurnosti, ni zbog čega drugog.

“Nemaju oni politički interes da otvore pregovore sa Bosnom i Hercegovinom iz razloga što su posebno zainteresovani, u bilo kom smislu. Oni otvaraju samo iz sigurnosnih razloga, jer se širi rat u Ukrajini i Evropa se nalazi u sve bližoj direktnoj opasnosti. Rat vrlo lako može doći do granica Bosne i Hercegovine. Tako da je to njihov interes. Samo da se teritorija Bosne i Hercegovine uključi u evropski štit. Ništa drugo. Nije njima više interes ni ekonomski, ni bilo kakav prosperitet Bosne i Hercegovine. To je samo raspodjela moći trenutno zbog sigurnosnog problema unutar EU. To je jedina suština ovih njihovih napora. Tako da će ovo kasnije biti samo u tom pravcu. Da što prije Bosna i Hercegovina uđe u NATO, da se što prije uključi u sve sigurnosne sisteme, ništa drugo tu nema”, naglašava Aćimović.

Ćerimagić smatra da je u ovom trenutku teško govoriti o nekim novim posjetama EU zvaničnika.

“Ako pogledamo prema novembru, pitanje je da li će Ursula fon der Lajen biti predsjednica Evropske komisije, da li će Plenković biti premijer Hrvatske ili će biti negdje drugo, Mark Rute vjerovatno izvjesno neće biti premijer Holandije, samo njih troje ako pogledamo, a da ne spominjemo izbore u Austriji, izbore u Belgiji i onda izbore za novu Evropsku komisiju, pa i ti izbori za predsjednika SAD koji se očekuju u prvoj sedmici novembra, potpuno je otvoreno pitanje koliko će u stvari Bosna i Herzegovina u tom trenutku uopšte biti u fokusu”, ističe Ćerimagić na kraju.

(Gerila info)