Zaposlene građane RS bolovanja koštaju 17 miliona maraka godišnje. Toliko se, naime u tu svrhu izdvoji iz Fonda zdravstvenog osiguranja. Ne postoji evidencija koliko je među njima lažnih jer se, ako imate podršku i zaštitu nadređenih, bolovanjima može pokrivati odsustvo sa posla dok živite u Beogradu ili Banjaluci, radite u Njemačkoj ili ste u zatvoru! Sve su to slučajevi koji su se desili u Gacku i svi su još bez adekvatne reakcije institucija iako se šteta u budžetima sigurno mjeri stotinama hiljada maraka. Šteta po društvenu klimu i radni elan ne ulazi u računicu, a ona je možda i veća od materijalne.
Za razliku od privatnika koji su rigorozni kada su bolovanja u pitanju, u javnim preduzećima i ustanovama situacija je daleko komotnija.
Iz zatvora otvarao bolovanje
Slučaj Mladena Zirojevića, radnika RiTE Gacko, koji je tri meseca zatvora “pokrivao” bolovanjem će dobiti sudski epilog. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv Zirojevića i dr Srđana Kravića, ljekara u Domu zdravlja u Gacku, za upotrebu, odnosno izdavanje, neistinitog ljekarskog uvjerenja. Naime, dok je tri mjeseca bio u zatvoru u Foči, Zirojeviću je odsustvo sa posla pravdano bolovanjem. Iz KPZ Foča je potvrđeno da on za to vrijeme nije koristio “vanzavodske pogodnosti”, što će reći da nije dolazio do Gacka.
“Kako je onda “otvarao” bolovanje i kako ga je ljekar pregledao”, pitali su tužioci, a sada će optuženi to morati da objasne pred sudom.
Za ovo djelo je prema Krivičnom zakoniku RS zaprijećena novčana kazna ili zatvor do jedne godine.
Inače, Zirojević je dobro poznat policiji, bio je u grupi radnika koji su krali naftu, pa je 2016. uhvaćen sa 800 litara. Šest godina kasnije i dalje je na poslu. Prema nepotvrđenim informacijama, Zirojević je “nabavio” i neku diplomu, pa je sad dio građevinske službe na brani Klinje, i spada u radnike koji ne moraju karticom da evidentiraju prisustvo na poslu. Zvaničnu potvrdu nismo dobili jer iz ovog preduzeća godinama ignorišu sve upite “Direkta”.
Na permanentnom bolovanju, a u Beogradu
Inertnost sistema je evidentna i kada je u pitanju slučaj Ane Anđić, zaposlene u Radio- Gacku. Ona je sedam godina bila na bolovanju, a živjela u Beogradu.
Zahvaljujući konekcijama sa lokalnim zvaničnicima, sa bolovanja je krajem prošle godine i napredovala, o čemu je “Direkt” već pisao. Da bi se prilagodili njoj i omogućili joj onlajn rad, menadžment Radija je, uz blagoslov načelnika opštine Ognjena Milinkovića, promijenio interne dokumente ove javne ustanove.
I dok Tužilaštvo u Trebinju još razmatra slučaj, Inspekcija rada je izvršila provjeru i utvrdila da je u skladu sa propisima.
“Inspektor je izvršio kontrolu i konstatovao da se Ana Šojić (Anđić) nalazi na bolovanju od 2014. godine…te da uredno dostavlja doznake. Kako se bolovanje uredno pravda, inspektor rada ne može preduzeti nikakve mjere u vezi sa tim”, stoji u izvještaju o kontroli inspektorice Angeline Ivanković.
Za Inspektorat nije sporna ni promjena internih dokumenata jer je, po njima, to stvar poslodavca.
Ana Anđić i dalje radi u Gacku, a živi 400 kilometara dalje- u Beogradu. No, promjenama sistematizacije i pravilnika joj je omogućen onlajn rad, pa je lišena tegobe da se dovija kako da “dobije” bolovanje.
Da ovi slučajevi nisu izuzetak nego ekskluzivno pravilo i znak da imate zaštitu ili vezu sa nosiocima političke moći, pokazuje i slučaj supruge Rajka Papovića, nekadašnjeg ministra iz Vlade Gojka Kličkovića, biznismena i aktuelnog predsednika SO Gacko, koja je dvije decenije na spisku zaposlenih u RiTE Gacko, a uglavnom na bolovanju. Pritom je sve te godine uglavnom živjela u Banjaluci.
Ovi primjeri su ohrabrili i druge koji su mogli da obezbijede podršku ili lažna bolovanja da, dok zvanično “rade” u RiTE Gacko, posao nađu u Njemačkoj, Srbiji, pa čak i na dalekom Novom Zelandu. Ipak, zbog tromosti kontrolnih institucija, korupcije i nepotizma koji izjedaju društveno tkivo, većina ovih slučajeva će ostati bez sudskog epiloga i adekvatne sankcije.
Od pet zaposlenih jedan ne dolazi na posao
Korišćenje rupa u zakonu je prisutno, ali ako se prepozna njihovo postojanje, treba ga ispravljati, kaže ekonomista Zoran Pavlović za “Direkt”.
“Ono što je suština je da nismo dovoljno ozbiljni ljudi ni po kom osnovu i kad god možemo da ostvarimo neku ličnu korist, to iskoristimo kao priliku. Ako može da iskoristi sistem, iskoristiće ga za svoje potrebe. Ako sistem to ne dozvoljava, onda to neće raditi. Evidentno je da su tokom proljeća i jeseni, u jeku poljoprivrednih radova, bolovanja češća, posebno u ruralnim područjima. Od pet zaposlenih u gradskoj administraciji, jedan ne dolazi na posao”, tvrdi Pavlović.
Smatra da je rješenje u strožijoj kontroli- i to po dva osnova.
“Sa jedne strane kontrola ljekara koji odobravaju bolovanje. A sa druge strane omogućiti poslodavcu da izvrši monitoring”.
Pavlović smatra da bi svaka ozbiljna država vodila računa o ovome i zagovara stav da se ovaj problem stavi u žižu javnosti kako bi se primjeri zloupotrebe razotkrili, a istovremeno obeshrabrili oni koji razmišljaju da krenu tim putem.
Za bolovanja 17 miliona maraka godišnje
Fond zdravstvenog osiguranja RS, sa svoje strane, velike nade polaže u promjenu pravilnika koja je stupila na snagu početkom mjeseca, a omogućava poslodavcima da traže vanrednu provjeru bolovanja.
Istini za volju, ta mogućnost je donekle i do sada postojala, pa se u 2021. godini Fondu obratilo 98 poslodavaca sa zahtjevom da se provjeri opravdanost bolovanja za 276 radnika. U 23 slučaja su utvrđene nepravilnosti.
Inače, prema njihovim podacima primjetan je rast bolovanja u 2021. godini, pa je u RS u prosjeku svakog mjeseca bilo 20.100 bolovanja. Rast je zabilježen i u Gacku. U prvih devet mjeseci prošle godine je zabilježeno 1.784 bolovanja. Ipak, broj bolovanja po zaposlenom je nešto niži u odnosu na republički prosjek.
Iz Fonda su saopštili da do sada nisu imali prijava vezanih za Dom zdravlja u Gacku, te pozivaju one koji imaju saznanja da se obrate FZO RS.
“Trošak Fonda za bolovanja na godišnjem nivou iznosi oko 17 miliona maraka, te je svakako Fondu najviše u interesu da se spriječe eventualne zloupotrebe bolovanja, jer svaka ušteda stvara nam prostor za dodatna unapređenja prava, odnosno zdravstvene zaštite građana”, naveli su u odgovoru “Direktu” iz FZO.
(Direkt)