Da li Fond zdravstvenog osiguranja namješta tendere u pandemiji stvarajući nepotrebne troškove i kolika je odgovornost direktora!?
Krajem marta, Fond zdravstvenog osiguranja RS donio je odluku o izboru najpovoljnijih ponuđača za nabavku lične zaštitne opreme. Tokom postupka poništena su dva lota od ukupno 10, koliko je Fond raspisao u februaru, a čija je vrijednost 10.270.000 KM
Na ostalih 8 lotova, kao najuspješnije izabrane su tri firme iz Banjaluke i to na veoma čudan način.
Jedan put je najbolju ponudu imala firma „Stepmed“, tri puta „Krajinagroup“, a četiri „Adrialine“.
Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača
Ono što ovu odluku o nabavci, koja je prije nekoliko dana doživjela izmjene i koja je još na čekanju, čini itekako kompromitovanom jeste način na koji su se izabrale ove firme za dobavljače zaštitne opreme.
Kako nam je ispričao naš izvor koji je radio na ovim postupcima dodjele poslova nabavke, kaže da je sve rađeno po razrađenoj matrici.
Prema informacijama koje smo dobili od ovog izvora, nekolicina dobavljača je zajedno sa pojedincima iz Fonda zdravstvenog osiguranja sudjelovalo u namještanju tendera.
Tako je vidljivo da u svim lotovima, kao po dogovoru, ostaje samo jedna firma koju na kraju izabere Fond. A da sve bude gore, gotovo uvijek je to najviša ponuda.
Sistem je uspostavljen tako da su se u startu odbacivale većine ponuda, onih najpovoljnijih, zbog nekih nedostataka u dokumentaciji. Nakon toga pristupalo se izboru najpovoljnije ponude od onih koje su ispunjavale sve uslove. Ipak, prije konačnog odabira, sve kompanije, osim one sa najvećom ponudom, odustajale su zbog „neprirodno niske ponuđene cijene koja je nastala zbog greške prilikom obračuna cijene ponude“.
Nakon toga, na scenu stupa Fond, koji umjesto da izabere najpovoljniju ponudu, a zatim pokrene garanciju za ozbiljnost ponude, preskače ovaj postupak i direktno odbacuje prvog i drugog dobavljača iz igre, te bira firmu sa najskupljom ponudom.
SVI LOTOVI PO ISTOM PRINCIPU
U prvom lotu, koji je obuhvatao nabavku zaštitnih maski, kao najpovoljniji ponuđač izabrana je firma „Krajinagroup“ sa ponudom od 572.800 KM. Pored ove ponude, kao kvalifikovane su prošle i „Phoenix Pharma“ iz Bijeljine sa cijenom od 96.400 KM i „Adrialine“, čija ponuda je iznosila 175.200 KM.
Ovdje je odmah primijetna ogromna razlika u ponudama, a onda se dešava prethodno objašnjeno.
„Phoenix Pharma“ i „Adrialine“ obavijeste Fond da su njihove ponude neprirodne niske, jer je došlo do greške u obračunu, nakon čega Fond te ponude odbaci i prihvati onu koja je pet puta skuplja.
U lotu 2 za nabavku zaštitnih maski ponuđač „Stepmed“ dobija posao ispred „Krajinagroup“ i „Adrialine“ jer je ponudio jedini registrovanu robu i to po cijeni od 600.000 KM.
Što se tiče lota 3, posao dobija „Adrialine“ za 1.410.000 KM. Ovdje je još uslove ispunjavala i „Krajinagroup“ koja je vratila uslugu firmi „Adrialine“ iz prvog lota tako što je konstatovano, prije izbora najpovoljnije, da je njihova ponuđena cijena od 387.210 KM rezultat greške prilikom obračuna.
Primjer – greške koje su pravili ponuđači, a koje je Fond bez aktiviranja garancije o ozbiljnosti ponude prihvatao
Lotovi 4 i 5 su poništeni zbog enormno visokih cijena koje su ponudili dobavljači, odnosno „Krajinagroup“ koja je jedina ispunjavala uslove.
U lotu 6 namijenjenom za nabavku zaštitnih odijela, opet su samo „Adrialine“ i „Krajinagroup“ dostavili kvalifikovane ponude. I, kako se može pretpostaviti, jedna od njih, ovaj put „Krajinagroup“ konstatuje da razlog njihove niske pоnuđene cijene od 304.756 KM leži u činjenici da su opet napravili grešku prilikom obračuna. Na kraju, za nabavku zaštitnih odijela bira se ponuda kompanije „Adrialine“, čija vrijednost je 926.562 KM.
I u 7 lotu je ista situacija. Takođe se nabavljaju zaštitna odijela, akteri su isti – „Krajinagroup“ i „Adrialine“, samo što ovaj put grešku pri obračunu su napravili u „Adrialineu“, a posao dobija „Krajinagroup“. Tako će ova nabavka biti plaćena 2.680.370 KM umjesto 1.482.495 KM, kolika je bila ponuda sa „greškom“.
U lotu 8 su traženi zaštitni ogrtači i opet je sve identično, s tim da „Krajinagroup“ pravi grešku, a posao se dodjeljuje ponuđaču „Adrialine“ za 1.875.900 KM.
I u lotu 9 sve je isto! Samo se opet mijenjaju uloge, pa „Adrialine“ pravi grešku, a sad „Krajinagroup“ biva izabran kao najpovoljniji ponuđač sa cijenom od 29.397 KM.
Na kraju, lot 10 dobija „Adrialine“ po istom receptu, odnosno nakon konstatacije „Krajinagroup“ da su napravili grešku pri obračunu ponude.
ODGOVORNOST DIREKTORA
Ovo je klasičan primjer kako „sestrinske“ firme prave dogovore na tenderima u zdravstvu, tvrde naši sagovornici koji se bave javnim nabavkama. Ipak, ništa od toga ne bi bilo moguće bez podrške iz ugovornih organa, u ovom konkretnom slučaju Fonda zdravstvenog osiguranja.
Odnosno, kako kaže naš izvor koji je bio i uključen u provođenje ovog tendera, priča o pogrešnim obračunima cijena je nemoguća, a posebno da se takve greške dešavaju firmama koje konstantno učestvuju na ovakvim javnim nabavkama. Posebno je sve ovo sumnjivo jer su u cijelu priču uključene samo dvije firme. Takođe, teško da bi se sve ovako odvijalo da te firme nisu dobijale povjerljive informacije iz Fonda o tome da svi ostali ponuđači ne ispunjavaju uslove konkursa, tvrdi naš izvor.
Naravno, ovdje se teško šta može prigovoriti ponuđačima, koji traže rupe u zakonu, ali velika odgovornost je na ugovornom organu, a prije svega direktoru Fonda Dejanu Kusturiću, koji je osim što je dopustio da se ovakve stvari dešavaju i prihvataju najskuplje ponude, direktno učestvovao u onemogućavanju Fonda da naplati bankovne garancije o ozbiljnosti ponude od ovih firmi koje bi iznosile skoro 350.000 KM za ovih nekoliko lotova.
NIJE JOŠ KRAJ – MOŽE BITI I SKUPLJE
I kad su taman mislili u Fondu i firmama koje su izabrane za najbolje ponuđače da su dobili nove unosne poslove, dolazi do obrata. Nakon žalbe treće strane, odnosno još jednog ponuđača, firme „Banjaluka farm – plus“ dolazi do izmjene Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Shodno tome u lotovima 3,7 i 8 umjesto firmi „Adrialine“ i „Krajinagroup“ posao dobija „Banjaluka farm – plus“.
Nova odluka
Ono što je zanimljivo jeste da su upravo garancije o ozbiljnosti ponude koštale kompaniju „Krajinagroup“ ovih poslova, jer je tek nakon žalbe utvrđeno da su ih pogrešno predali, ostavljajući mogućnost manipulacije istim.
Pored toga, i odluka o izboru ponuđača u lotu 1 i 10 je na čekanju, jer je jedan od ponuđača izjavio žalbu, a sve je sad u Kancelariji za razmatranje žalbi BiH i čeka se konačan stav ove institucije.
Tako bi se moglo desiti da umjesto preskupih ponuda „Krajinagroup“ i Adrialine“ budu izabrane još skuplje ponude firme „Banjalukafarm – plus“ , koje su ujedno najviše ponude od svih 12 ponuđača, koliko je učestvovalo na ovom tenderu.
Bivši ministar zdravlja i predsjednik Odbora za zdravstvo SDS Slobodan Stanić je rekao za Buku da je Zakon o javnim nabavkama „šupalj“ što obilato koriste pojedinci iz zdravstva RS prilikom izbora firmi za unosne poslove.
„Sve se može provesti u skladu i sa zakonom i da niko ne bude oštećen, a najmanje država. Naravno, uslov je da to hoće ključni ljudi u zdravstvu da rade. Zakon o javnim nabavkama ima toliko rupa da uvijek onaj ko ima loše namjere to može iskoristiti i da tu namjesti kako je njemu po volji. Ali, onaj ko gleda interes države i društva može napraviti ogromne uštede i raditi u korist javnosti“, kaže Stanić.
On tvrdi da su ključni ljudi u zdravstvu u stvari samo poslušnici politika i da rade sve što im se kaže. Takav je slučaj i sa javnim nabavkama.
„Ovdje se sad postavljaju i biraju ljudi kojima kad bi rekli da skoče sa zgrade ne bi pitali. Već bi to bespogovorno radili. Takvi njima trebaju za ovakve nabaвke.“
Stanić navodi da su u godini pandemije mnogi profitirali na nabavkama u zdravstvu.
„Ali, za mene to nije ključno pitanje, kako je neko došao do tih para u privatnom sektoru, već se mora tražiti odgovornost onih koji su to dopustili. Neko mora odgovarati. Ali to se neće desiti, jer kad bi jednom neko odgovarao ovakve stvari se ne bi više dešavale. U normalnim društvima i zemljama kada se dešavaju ovakve stvari, a posebno pandemija, idu posebno strogi zakoni, pa krivično djelo postaje tzv. posebno krivično djelo sa teškim posljedicama u izvršenju, gdje neko u vremenu kada društvo jako teško živi to koristi. Ja ne znam kako ljudi koji to rade mogu mirno da spavaju i mislim da svako ko koristi ovu situaciju namještajući tendere da uzme pare, uzima pare koje su proklete“, zaključuje Stanić.
(Buka)
