BiH će ove godine imati najsporiji rast od svih zemalja na zapadnom Balkanu i četvrti najgori rast u cijeloj Evropi, proizlazi iz izvještaja Svjetske banke “Globalni izgledi”, koji je objavljen juče, a koji se odnosi na kompletnu svjetsku ekonomiju.
Naime, u izvještaju je navedeno da će BiH ove godine imati rast od tri odsto, dok će sve ostale zemlje u regionu imati veći rast. Od BiH su u Evropi lošiji jedino Bjelorusija, koja će imati pad od 2,8 odsto, dok će Turska imati rast od dva odsto, a Rusija 2,4 odsto. Na prvi pogled čini se da ni rast od tri odsto nije loš rezultat, ali treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja će pojesti gotovo kompletan rast koji će bh. ekonomija ostvariti. U ovom izvještaju je istaknuto da je globalno gledano inflacija na najvišim nivoima još od 2008.
“Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.
Kada je riječ o ostalim zemljama u regionu, šampiona rasta Srbiju, koja je prošle godine rasla po stopi od čak šest odsto, ove godine je pretekla Crna Gora, koja će rasti po stopi od 5,6 odsto, u odnosu na Srbiju sa stopom rasta od 4,5 odsto. Sjeverna Makedonija bi, prema procjeni Svjetske banke, trebalo da raste po stopi od 3,7 odsto, dok će Albanija rasti 3,8 odsto. Samoproglašeno Kosovo bi trebalo da raste 4,1 odsto, a Hrvatska po stopi od 5,4 odsto. Inače, rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i cijeloj centralnoj Aziji, a nijedna zemlja centralne Azije nema tako nizak rast kao BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da su procjene Svjetske banke o rastu u BiH mnogo realnije u odnosu na domaća hvalisanja o velikom rastu, s tim da i on ukazuje na činjenicu da će inflacija rast učiniti negativnim ili u najboljem slučaju realnog rasta neće ni biti. “To je zato što nema ni adekvatnih mjera da se suzbije pandemija, a ni aktivnosti da se pomogne privredi. Istovremeno imamo hvaljenje rastom poreskih prihoda, a privreda se ne podstiče na pravi način, niti se tim novcem pravilno raspolaže. Sad ćemo imati novi talas pandemije koji će nanijeti dodatnu štetu, a imamo i dosta nisku stopu vakcinacije, što je opet jedan od faktora svih ovih projekcija jer govori da će država definitivno biti u problemima”, rekao je Gavran.
Na pitanje šta građani mogu da očekuju, on procjenjuje da će doći do dodatnog pogoršanja životnog standarda.
“Godinu počinjemo novim poskupljenjima cijena energenata, došlo je do rasta cijene struje, a poskupljenje bi trebalo da je nula posto jer troškovi elektroprivredama nisu porasli. Imamo rast cijena žita i pšenice, što se opet može pripisati kao greška vlasti jer niti imamo adekvatne robne rezerve niti način da pomognemo poljoprivrednicima. Dakle, viša cijena plina, struje, prehrambenih proizvoda, a plate kao i do sada ili čak manje kod nekih radnika”, rekao je Gavran.
Što se tiče ostalih zemalja u regionu, rekao je da se jedino Srbija realno može pohvaliti nekim rastom jer ima investicije i aktivnosti koje generišu rast, ali napominje i da Bosni i Hercegovini nijedna zemlja u regionu ne bi trebalo da bude orijentir. Inače, što se tiče globalne ekonomije, osim inflacije, Svjetska banka predviđa nove izazove koje će prouzrokovati kovid, što će dodatno otežati oporavak.
Ajhan Koze, direktor Grupe za izglede Svjetske banke, rekao je da bi ekonomije u razvoju, u svjetlu usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, trebalo da pažljivo prilagode fiskalnu i monetarnu politiku.
“Takođe treba da provedu reforme da bi otklonile posljedice pandemije. Te reforme bi trebalo da budu dizajnirane tako da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena”, rekao je Koze.
(Nezavisne novine)
