Bosna i Hercegovina je na neslavnom šestom mjestu zemalja svijeta koje bi u naredne tri decenije mogle da ostanu bez najviše stanovnika, a prema projekcijama UN do 2050. imaćemo 18,2 odsto manje građana nego danas.
UBiH trenutno živi oko tri miliona stanovnika, što znači da bi njihov broj do 2050. mogao da padne za skoro 550.000.
Demografi upozoravaju da rastući problem iseljavanja, u kombinaciji s padom nataliteta, osiromašuje društvene potencijale, a da odgovor nadležnih na sve ovo izostaje.
Vlast ne reaguje
Od 2007. do 2021. prirodnom depopulacijom BiH je izgubila 86.170 stanovnika, pa se našla na listi 10 zemalja svijeta s najnižim fertilitetom.
Demografske analize pokazuju da je, s druge strane, BiH u posljednjih osam godina napustilo oko 233.719 ljudi, od čega je samo u Njemačku otišlo njih 56.880.
– Mogućnosti tržišta kod nas nisu zadovoljavajuće, prvenstveno jer je loša ili nikakva ponuda poslova. Ako i zasnuju radni odnos, ljudi uglavnom rade za minimalac, nisu prijavljeni i njihov posao je nesiguran. Takođe, još 2007. broj umrlih je po prvi put premašio broj rođenih i od tada se ta tendencija nastavlja, sa izuzetkom 2008. Ovaj podatak je već tada trebalo da zabrine nadležne institucije i još tada je trebalo početi raditi na populacionim i pronatalitetnim politikama, ali to se nije desilo. Evidentno izostaje adekvatan odgovor vlasti na izmijenjenu demografsku stvarnost u vidu dobro osmišljene populacione politike, kako bi se ublažile posljedice biološke regresije, koja uzima sve više maha – ističe za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.
Odlazak stručnjaka
Naglašava da na demografske trendove i depopulacione procese posebno utiču migracije.
– Migracioni obrazac se promijenio i to se prvenstveno ogleda u strukturi onih koje odlaze, načinu i motivima odlaska, ali i šemama regrutovanja inostrane radne snage u odredišnim zemljama. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva u BiH. Osim što iseljenici odnose svoj bioreprodukcioni potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedni, a često i nenadoknadivi ljudski kapital. Time, ujedno, propadaju i sve prethodne investicije u obrazovanje. S druge strane, ljudski kapital u BiH je obezvrijeđen, bilo zbog nemogućnosti pronalaska posla koji odgovara stečenim kvalifikacijama, bilo zbog potplaćenosti zaposlenih – objašnjava Pašalić.
Prema njegovim riječima, u domenu prirodnog kretanja stanovništva, pored stvaranja odgovarajućih materijalnih i društvenih uslova za osnivanje porodice, važne su promjene u sastavu vrijednosti, stilu života, relevantne za motivisanje mladih da imaju djecu.
– Do sada se pokazalo da neke mjere kod nas nisu dale nikakve rezultate, posebno novčana davanja. Politika do sada nije shvatila da je potreban niz međusobno koordinisanih mjera, počevši od rješavanja egzistencije, dovoljnog broja mjesta u vrtićima, cjelodnevnim boravcima, tako da se može kombinovati zaposlenost i podizanje djece – ističe Pašalić.
Izbori kao prekretnica
Dodaje da je osnovna pretpostavka za usporavanje nepovoljnih demografskih tokova, posebno kada se radi o migracijama, povećanje stope ekonomskog rasta, odnosno porast zaposlenosti u zemlji.
Međutim, da ćemo se i u narednom periodu suočavati s masovnim odlaskom ljudi iz BiH potvrđuju i u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu, iz kojih poručuju da su naši građani sve zainteresovaniji da napuste ove prostore.
– Njihovo interesovanje je iz dana u dan sve veće i, ako se ovako nastavi, biće to velika opasnost za domaću privredu. Oni, u prvom redu, odlaze zbog ekonomskih prilika. S druge strane, nakon opštih izbora u BIH može uslijediti još drastičniji odliv stanovništva, jer se veliki broj još nada nekim značajnijim promjenama u politici, pa onda i u ekonomiji – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz agencije za posredovanje u zapošljavanju “Skener global” Minhen.
Naglašava da iz BiH najviše odlaze građani do 45 godina starosti, među kojima je najviše profesionalnih vozača, električara, građevinskih radnika, njegovatelja, medicinara, te pomoćno osoblje u ugostiteljstvu i vozači koji rade dostavu.
BEZ LJUDI NEĆE BITI NI DRŽAVE
Od akademske 2010/11 broj upisanih studenata u BiH je sa 115.538 smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22. Riječ je o smanjenju za 40.972 ili 35,5 odsto za samo 12 godina, objavio je na svojoj Fejsbuk stranici makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.– O stvarnim problemima našeg društva i države sve manje i manje se priča u javnosti, što je dobra prilika da podsjetimo da bez ljudi i građana neće biti ni naše države. Segment visokog obrazovanja treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu. Demografska kretanja su takva da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta – naglasio je Hadžić i dodao da ovakvi trendovi, jednostavno, nameću potrebu privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada.
(Srpskainfo)
