“Muž mi sezonski radi u Hrvatskoj, sada ne može da radi jer ne može da ode, ja ne radim dvije godine. Imamo dvoje male djece i ne znamo šta da im damo da jedu.”
Ovakva poruka je stigla u redakciju banjalučkog Big Radija i pročitana je u nedelju ujutro. Niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko je ovakvih ili slučajeva sličnim ovome u Republici Srpskoj u posljednjih mjesec dana od početka situacije sa virusom korona, zatvaranjem granica i poslovnih subjekata. Ključno pitanje je koliko je onih koji neće biti obuhvaćeni najavljenim mjerama Vlade Republike Srpske jer su, ili radili na crno, ili su za hljeb zarađivali u nekoj od zemalja regiona gdje sada više do daljnjeg ne mogu da rade. Koliko takvih građana Republike Srpske ne raspolaže dovoljnom ili bilo kakvom ušteđevinom da preživi naredne “ključne dvije sedmice”?
Vlada Republike Srpske obećala je da će radnicima, koji su zbog zabrane trenutno u nemogućnosti da rade, isplatiti minimalne plate za april i maj dok su poslodavci obavezni da isplate minimalnu platu za mart što pojedini izbjegavaju, primoravaju radnike da pola uplate vrate poslodavcu i slično.
Oni koji nemaju nikakva primanja a neće biti obuhvaćeni Vladinim mjerama sada su u najvećem problemu.
Banjalučanin Vanja Krstin radi kao konobar u jednom banjalučkom ugostiteljskom objektu. Jedan je od onih koji na društvenim mrežama upozorava nadležne institucije da svi građani nemaju novca na računima da prežive “nerad” od nekoliko mjeseci. Za Gerila info ističe da je njegov poslodavac ispao korekttan i da je na vrijeme isplatio platu za mart. Ističe da vlast i država moraju preuzeti odgovornost za radnike kojima su sada umanjena ili uopšte ne dobijaju primanja. Kaže i da mu nije jasno zašto većina ćuti, čak i oni koje poslodavci zakidaju i koji su ostali bez novca i gotovo bez hrane.
“Vlada i grad su nam nametnuli neodrživo stanje i lično su odgovorni za sve nevolje građana koji su njihovom odlukom ostali bez sredstava za život. Tako da se od “vlasti” sa pravom mora insistirati da na adekvatan način pomogne ugroženima.
Nije ovo politički tekst,ovo je vapaj koji traži pomoć. Možda je suludo i naivno očekivati pomoć od onih koji su nam nanijeli nevolju, ali ih moramo pritiskati,moraju shvatiti naš problem i pomoći nam odmah i sada.
Naravno da me u ovoj situaciji ne interesuju kružni tokovi ni bilo kakve investicije! Zanima me kako ćemo preživjeti ovo nametnuto i natureno ludačko stanje.”– napisao je Vanja nedavno na svom Facebook profilu.
Podaci javne kuhinje- humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke pokazuju da je broj korisnika njihovih usluga vidno povećan i neposredno prije situacije sa Koronom a naročito u posljednjih mjesec dana.
Ove godine za finansiranje usluge javne kuhinje koju provodi gradska organizacija Crvenog krsta u budžetu grada planirana su sredstva od 386 000 maraka.
“Istovremeno, posredstvom Centra za Socijalni rad a povodom aktuelne epidemiološke situacije i izraženih potreba socijalno ugroženih kategorija organizovana je podjela paketa sa osnovnim namirnicima za oko 7000 stanovnika. Sveukupno radi se o 2459 prehrambrenih paketa.”- pojasnili su nam iz banjalučke gradske uprave.
Odbornik SDS-a u banjalučkoj gradskoj skupštini Aleksandar Petković kaže da je poražavajuće to što se podjela paketa pomoći radi sa stranačkim potpisom i koristi za ličnu i stranačku prromociju, sa koje god to strane dolazilo. On napominje da je sada neophodno sve snage uložiti u spas privrede u gradu ali i pomoć ljudima koji su ostali bez primanja. Pa i na uštrb investicija i nekih ranije planiranih projekata koji mogu da čekaju.
“Ako danas imamo hiljade ljudi koji su izgubili posao ili bolje reći primanja i egzistenciju porodice, suludo je pričati o kapitalnim investicijama, već sav novac, a on je itekako smanjen u budžetski priliv, usmjeriti na spašavanje radnih mjesta i života ljudi. U narednom periodu sigurno će biti još više smanjen priliv u sve budžete samim tim što će i PDV drastično pasti zbog ogromnog smanjenja potrošnje. Mjere koje su donijete ništa ne znače bez ogromnih rezova u već planiranom budžetu, jer su u pitanju milionske cifre koje se moraju preusmjeriti sa planiranih stavki prema donijetim mjerama. Zaboraviti na razne predizborne putiće, rasvjete i sve drugo što može da čeka i omogućiti spašavanje stanovnika, privrednih subjekata i radnih mjesta. Završiću onom starom izrekom “Bolje ići makadamom na posao, nego asfaltom na biro i u ovom današnjem stanju to sve govori, šta su prioriteti kojih se mora pridržavati, jer biće nam sve teže i teže, ako to ne uradimo!”– kaže za Gerilu odbornik SDS-a Aleksandar Petković.
Skupština grada Banjaluka prije nekoliko dana je na vanrednom zasjedanju u Banskom dvoru usvojila paket ekonomskih mjera koje bi, planirano je, trebale da pomognu privredi i poljoprivredi u gradu a koje su pogođene mjerama zabrane rada zbog situacije sa virusom korona. Odborrnici opozicije nisu željeli da prisustvuju sjednici jer nije bila predviđena nikakva rasprava.
U organizaciji Restart sa druge strane upozoravaju da situacija sa zabranama rada u cijeloj republici prijeti da postane neodrživa jer je sve veći broj onih koji već ne mogu da se izbore sa nedostatkom novca. Oni kažu da su mjere bile logične na početku jer se nije znalo sa čim se suočavamo a imali smo upozoravajuće slike iz Italije ali da sada već treba razmišljati o postepenom oslobađanju od mjera zabrane, uz obavezan nastavak socijalnog distanciranja i povećanog opretza, jer privreda neće izdržati.
“Potrebno je da znamo da niti jedna ekonomska mjera koju donosi bilo koja vlada na svijetu ne može da ima efekta ako privreda ne radi. Ljudi masovno ostaju bez posla i postaje sve teže prehraniti porodice, a mala i srednja preduzeća u Republici Srpskoj nemaju finansijske zalihe da ovakvu situaciju podnose dva, tri ili više mjeseci. Čini mi se da „lijek“ koji upotrebljavamo protiv korona virus ispada problematičniji od samog virusa. Ne treba biti pretjerano pametan da vidimo kako i ekonomski mnogo moćnije zemlje od naše, poput zemalja Zapadne Evrope, počinju postepeno da se otvaraju, a do sredine maja situacija će se u tim zemljama vratiti u potpuno normalno stanje. Zašto se onda mi pravimo pametni?
Virus jeste ozbiljan, ali danas, za razliku od prije nekoliko mjeseci, tačno znamo koje su rizične grupe: starija populacija i hronični bolesnici. Podaci sa sajta worldometers.info jasno kažu da 96% ljudi nema nikakve simptome ili su im simpomi blagi, a sami epidemiolozi tvrde da mlađi ljudi dobrog opšteg zdravstvenog stanja virus gotovo i da ne osjete. Stoga, mjere koje se sprovode treba fokusirati baš na tu populaciju starih i bolesnih, a ne na čitavo stanovništvo. Druge ljude moramo pustiti da rade i prehranjuju svoje porodice.”– kaže za Gerilu Stefan Blagić iz Restarta.
U Kiznom štabu i Koordinacionom timu su najavili da su sljedeće dvije sedmice ključne u suzbijanju virusa korona u Republici Srpskoj i da bi se nakon toga, ukoliko bude primjetan pad novozaraženih i novooboljelih, moglo govoriti o prestanku nekih od zabrana.
(GERILA info)
