Mješoviti holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ a.d. Trebinje, na čijem je čelu v.d. direktor Luka Petrović, jedan je od najveći ugovornih organa u Bosni i Hercegovini koji godišnje provede nekoliko stotina tendera, te potroši milione, pa i desetine miliona konvertibilnih maraka.
Jedan od posljednjih raspisanih tendera, vrijedan 180.000 KM bez PDV-a, tiče se nabavke usluge izrade studije i isporuke drona za nadzor i otkrivanje kvarova na dalekovodima.
Sam naziv predmeta ugovora otkriva nam prvi sporni detalj – istim tenderom traže se i usluge i radovi.
Pojašnjenja radi, Zakonom o javnim nabavkama BiH predviđeno je da se tenderima mogu nabavljati robe, usluge i radovi. Najčešće ugovorni organi nabavljaju posebno robe, posebno usluge, te posebno radove, kako zbog potencijalno veće konkurencije na tržištu, tako i zbog konačne cijene.
Konkretno, ovim tenderom traži se izrada studije o mogućnosti korištenja dronova za nadzor na dalekovodima i načinima detekcije mjesta eventualnog kvara.
U obrazloženju se navodi, između ostalog, kako su gubici prilikom ispada iz rada dalekovoda veoma veliki, te da prekidi mogu trajati veoma dug vremenski period dok ekipe montera ne otkriju mjesta kvara na dalekovodima.
Zbog toga, ističe se, kako bi se smanjili gubici energije, potrebno je osavremeniti sistem detekcije kvarova. No, već oni zaključuju kako bi drugi modeli, poput kamera i senzora koji se montiraju na izolatore na stubovima po svakoj fazi i slično, bili znatno skuplji.
S obzirom na to, nameće se pitanje čemu studija o mogućnosti korištenja dronova za nadzor, ako je već odlučeno da će se upravo taj sistem detekcije kvarova koristiti?
Dalje, navodi se kako studija treba obraditi sve teme, predvidjeti adekvatan sistem nadzora dalekovoda, predvidjeti sve neophodne korake ka ovlaštenim institucijama itd.
Međutim, tu se nameće još jedno pitanje – šta ako studija pokaže kako nije isplativo, nije moguće ili nije dovoljno efikasno koristiti dronove za nadzor, a istim tenderom se već kupuje i dron? Za šta bi se u tom slučaju koristio kupljeni dron?
Ono što treba istaći je da ovaj tender nije podijeljen ni na lotove, i to pod izgovorom da se „predmetna nabavka ne može podijeliti na lotove“.
No, sama činjenica da se istim tenderom traže i robe i usluge, to je sasvim dovoljan razlog da se nabavka podijeli na lotove, uvjeravaju nas stručnjaci iz ove oblasti, te dodaju:
„Motivi ugovornog organa da podijeli nabavku na više određenih lotova mogu biti različiti, npr. da omoguće (pravičnu) konkurenciju, da osiguraju potrebnu različitost nabavke robe, da racionalizuju postupak nabavke i slično. Naročito treba paziti da u sklopu jednog lota predmeti nabavke budu grupisani tako da postoji dovoljan broj ponuđača na tržištu koji u potpunosti mogu odgovoriti na potrebe tog lota.“
Treba naglasiti da odluku o tome da li će postupak javne nabavke podijeliti na dva ili više lotova ili ne, donosi isključivo ugovorni organ. Ipak, u ovom slučaju jasno je kako su postojale sve pretpostavke da se to i uradi.
Ono što je još zanimljivo, u tenderu se jasno navode sve prednosti dronova, a tražene tehničke specifikacije jasno pokazuju da iz „Elektroprivrede RS“ tačno znaju kakav dron žele kupiti. I ta teza ide u prilog činjenici da je upitna uopšte potreba izrade studije.
Osim toga, traži se i pametna baterija, eksterna litijumska baterija za brzo punjenje, duže trajanje pražnjenja, brzu i bolju upotrebu na hladnoći s detaljnim karakteristikama, precizno opisan softver za obradu podataka, kao i obuka za dron i softver.
Ovo može upućivati na tzv. crtanje riječima, što nije dozvoljeno Zakonom o javnim nabavkama BiH. Recimo i to da je, u trenutku pisanja teksta, „Elektroprivreda RS“ zaprimila žalbu na nivou postupka.
(pratimotendere.ba)
