Prihodi od indirektnih poreza U Bosni i Hercegovini u prvih sedam mjeseci 2020. godine iznosili su 4 milijarde i 121 milion KM i manji su za 437 miliona KM ili 9,60% u odnosu na isti period 2019. godine kada su iznosili 4 milijarde i 558 miliona KM.
UIO je u prvih sedam mjeseci 2020. godine privredi vratila 730 miliona KM što je za 152 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine.
U julu 2020. godine prikupljeno je 679 miliona KM indirektnih poreza što je za 69 miliona KM manje u odnosu na jul 2019. godine.
Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prvih sedam mjeseci 2020. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 391 milion KM i manji su za 286 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2019. godine.
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević rekao je da se razlog pada prihoda od PDV-a velikim dijelom ogleda u posljedicama koje je koronavirus ostavio na privredu.
“Razlog pada prihoda je pandemija uzrokovana virusom Covid-19, koji je samnjio uvoz i izvoz roba i mnoge poreske obveznike zatvorio u smislu poslovanja, ili smanjio obim poslovanja”, kazao je Kovačević.
Ekonomista Slaviša Raković za Moju Hercegovinu pojašnjava da je pad prihoda od indirektnih poreza u prvoj polovini godine uslovljen mjerama ograničenja poslovanja tokom jednog tromjesečja.
“On je očekivan i realan u svakom pogledu i za ekonomiste je bio predvidiv i mjerljiv. Da je situacija sa privređivanjem nakon drastičnog pada epidemije mogla da se uspostavi na “normali”, ovaj događaj sa padom prihoda bio bi postepeno prevaziđen i vjerovatno ne bi imao neke izuzetno negativne efekte”, ističe Raković i dodaje da sada imamo situaciju koja je daleko od normalne, jer je, kako kaže, BiH u ovom periodu epidemijsko žarište u Evropi, a trend u cijeloj Evropi je negativan.
Rakovićev kolega Faruk Hadžić smatra da je razlog za pad prihoda od PDV-a smanjenje potrošnje stanovništva, kao posljedica pandemije COVID-a 19, te izostanak pravovremenih i značajnih mjera pomoći privredi i održavanju privrednog sistema od strane nadležnih institucija.
“Upravo gubitak radnih mjesta, smanjenje turističkih dolazaka, kako stranaca, tako i dijaspore, smanjeni priliv doznaka iz inostranstva itd., uticali su na pad potrošnje, što se može vidjeti i na padu uvoza, koji je manji za oko 900 miliona evra u prvih šest mjeseci ove godine”, jasan je Hadžić.
Šta se može očekivati do kraja godine?
Ekonomista Faruk Hadžić očekuje da će prikupljanje sredstava od PDV-a zavisiti od oporavka privrede i vraćanja optimizma u tokove tržišta.
“Daljnja kretanja naplate indirektnih poreza u mnogome zavise od oporavka ekonomije, a prije svega u vraćanju optimizma i pozitivnih očekivanja. Upravo ta očekivanja mogu pomoći oporavku, jer imate i osoba koje i dalje isto zarađuju, a manje troše zbog neizvjesnosti koje vlada. To je upravo posao nadležnih, da vrate povjerenje pravim mjerama, što može pomoći da se ekonomija brže oporavi“, objašnjava Hadžić.
Sa druge strane, Raković je ubijeđen da privredna aktivnost i potrošnja ulaze u novi period, gdje privredna aktivnost trpi velike posljedice, a potrošnja je, kako tvrdi, i smanjena i preusmjerena na osnovne životne potrebe.
“U takvim okolnostima može doći i do drastičnog pada prihoda od indirektnih poreza. Ne treba zaboraviti da PDV nije vezan samo za krajnju potrošnju, već se obračunava i naplaćuje međufazno. Tek naredni kvartal, koji je tradicionalno u BiH najjači, će pokazati u kojoj mjeri će se pad iskazati. U svakom slučaju iskustvo nas uči da što je poremećaj dužeg trajanja posljedice kumulativno postaju drastične. Nezahvalno je prognozirati, ali u slučaju da virus ne iščezne ili se na neki način povuče, posljedice će biti drastične i zahtijevaće veliki obim promjena i u ekonomiji i u privatnoj i javnoj potrošnji. U tom smislu akcija naših vlasti je nažalost još oblikovana palijativnim mjerama, a već bi trebalo planirati i projektovati dugoročne mjere”, zaključuje Raković.
(Moja Hercegovina)
