Nakon duge ljetne pauze, po povratku u Narodnu skupštinu Republike Srpske poslanike će dočekati vruć krompir. Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je na stolu i neophodan je, jer bez njega, kako u obrazloženju stoji:
“…stvaraju se pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Republike Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike Srpske.”
A da bi tome stala u kraj, vlast će sve nevladine organizacije koje finansijski pomažu strani subjekti na crnu listu, odnosno u poseban registar sa oznakom „agenti stranog uticaja“.
“Prvi ko se treba upisati u taj registar definitivno je po ovome Vlada Republike Srpske”, kaže Srđan Traljić, Transparency International BiH.
To je zapravo neironična reakcija iz Transparency internationala, s obzirom na ozbiljne cifre koje izvršna vlast dobija za brojne projekte od međunarodnih finansijera. Ali na tu činjenicu, vlast je, razumije se, slijepa jednako koliko i na onaj dio nevladinih organizacije koje sama finansira i koje sada namjerava staviti u povlašćen položaj, a onima koji joj nisu po volji zabraniti čak i inicijative u vezi zakonskih rješenja.
“Recimo mi konkretno kao organizacija kada smo predlagali određena zakonska rješenja ne kažemo da je bilo nekakve svrhe, da nas je bilo ko poslušao, uzaludan je to posao bio tako da neće se puno u tom smislu izgubiti, ali je kršenje osnovnih ljudskih prava”, kaže Traljić.
Jednako koliko i zabrana političkog djelovanja i političke aktivnosti koje su toliko široko postavljene da urednik portala Capital.ba koji djeluje u okviru Udruženja za promociju evropskih standarda nije siguran niti da će više moći da piše, niti da će mu udruženje ostati pod postojećim imenom.
“Ne možete pisati neke osnovne stvari koje zapravo govore o korupciji, kriminalu i nepotizmu u izvršnim i zakonodavnim organizacijama a da vam ne kaže to je politička aktivnost, ne možete sa tim da se bavite”, dodaje Siniša Vukelić, portal Capital.ba.
Ovo zakonsko rješenje dolazi nakon što su na snagu već stupile izmjene Krivičnog zakonika kojima je kriminalizovana kleveta u Republici Srpskoj. Nakon takvog koraka unazad, takozvani zakon o stranim plaćenicima dodatno je srozavanje, jer kako kaže banjalučka advokatica:
“Slobodno društveno djelovanje, slobodno političko djelovanje je pravo svakog građanina bilo ono član neke nevladine organizacije ili političke organizacije ili prosto nastupalo samostalno kao građanin, ono ne smije da bude cenzurisano”, kaže Jovana Kisin Zagajac, advokatica.
Da je jedini cilj diskreditacija onih koji nisu po volji vlasti, kaže Tanja Topić, vidi se i po tome što je ova oblast sasvim normalno funkcionisala u prethodne dvije decenije po osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama.
“Nije ovo ništa novo zapravo nastojanje da se disciplinuju ili dovedu u red nevladine organizacije traje od 2015. godine. Ovo je čini mi se četvrti pokušaj da se dovedu u red po mjeri političkih autoriteta sve nevladine organizacije”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.
Donošenje ovakvog zakona najavio je lično predsjednik Republike Srpske, a zna se da skupštinska većina njegovu ne tumači. I dok zagovornici demokratizacije u tome vide tragediju, sve zapravo podsjeća na slavnu komediju.
„Ko je strani plaćenik? – Ti Ćirko. Ćirko ti si praćen si bre viđen si, viđen si kako ulaziš u tu ambasadu, znamo sve Ćirko. – Voimja oca. – Sad si se setio krsta i tri prsta, sad kad si u‘vaćen.“
(N1)
