Razvoj solarne energije u Republici Srpskoj posljednjih godina postao je jedan od najatraktivnijih sektora za investiranje. S druge strane, ovi projekti koji podrazumijevaju višemilionske koncesije i garantovani profit na osnovu otkupa električne energije, otvorili su prostor i za ozbiljna pitanja transparentnosti, sukoba interesa i uloge institucija.
Iza onoga što je trebalo biti velika pozitivna priča o obnovljivim izvorima i “zelenoj tranziciji” u društvu koje postiže “šampionske rezultate” na međunarodnim ljestvicama korupcije, prepliću se privatni interesi i nedozvoljeni politički uticaji.
Pojedincima siguran profit
Ključ razumijevanja solarnih investicija u RS jeste u modelu koncesije – podsticaji – garantovani otkup. Ova tri parametra, međutim, ovdje često tvore svojevrstan “Bermudski trougao” u kome korist koju bi prije svega trebalo da ima zajednica, netragom nestaje za razliku od sigurne dobiti pojedinca. Redom dobro politički umreženih.
Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) u tom sistemu ima centralnu ulogu. Zahvaljujući partnerstvu s privatnim investitorima, ali i obavezama otkupa proizvedene električne energije, čime osigurava stabilan prihod za investitore.
Foto: Ringier
Primjer takvog modela je projekat „Trebinje 1“, gdje EPRS učestvuje kao manjinski partner, dok privatni investitor obezbjeđuje kapital i realizaciju. U praksi to znači da javno preduzeće preuzima dio rizika i istovremeno garantuje isplativost projekta.
Upravo ovaj model, kako upozoravaju stručnjaci, čini solarne projekte izuzetno privlačnim za ulaganje, ali i ostavlja prostor za mahinacije.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala upozorava da su obnovljivi izvori energije „primamljivi ponajviše zbog zagarantovane zarade i dobrog sistema podsticaja“, te dodaje da ne čudi što su investitori često lica povezana s vlastima ili oni koji imaju pristup ključnim informacijama.
Konkurencije nema
Iako zakon predviđa javno nadmetanje, u praksi se veliki broj projekata pokreće putem tzv. samoinicijativne ponude.
To znači da investitori sami identifikuju lokacije i projekte, a institucije naknadno formalizuju postupak. Takav pristup ovdje nije izuzetak nego nepisano pravilo.
Damjan Ožegović/Foto:TI BiH
„To već dovoljno govori o tome koliko investitori imaju dobro predznanje o javnim resursima i lokacijama u koje vrijedi ulagati“, upozorava Ožegović, dodajući da takav sistem dovodi u pitanje jednakost tržišne utakmice.
Jedna od najzastupljenijih kompanija u ovom sektoru je „Etmax“ iz Banjaluke, koja je učestvovala u nizu projekata – od manjih solarnih elektrana do velikih investicija poput planiranog solarnog parka u Nevesinju.
Siniša Maksimović/Foto: The Prestige
Jake veze “Etmaxa” s Elektroprivredom RS, naročito njenim v.d. direktorom Lukom Petrovićem, nisu nikakva tajna.
Impuls je i ranije pisao o tome kako je ova kompanija dobijala poslove od javnih preduzeća, uključujući Elektroprivredu RS, a pojedini postupci javnih nabavki izazvali su sumnje zbog nelogičnosti i naglih promjena cijena tokom e-aukcija.
Kada je o “Etmaxovim” investicijama riječ, posebnu pažnju izazvao je slučaj u Podnovlju kod Doboja, gdje je zemljište, koje je prethodno bilo u posjedu Zemljoradničke zadruge, na sumnjiv način prešlo u vlasništvo grada, a potom ekspresno prodato kompaniji “Etmax” za oko 1,4 miliona KM.
Foto: Impuls
Do danas nije jasno da li je ta uplata izvršena, s obzirom na to da ni vlasnik firme Siniša Maksimović, niti gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nisu odgovorili na novinarske upite.
Zbog ovog slučaja formiran je predmet u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Istovremeno je i Pravobranilaštvo BiH pokrenulo postupak radi zaštite državne imovine, nakon inicijative Aarhus centara iz Sarajeva.
Iz Pravobranilaštva BiH nam je rečeno da problem predstavlja to što im nadležne institucije Republike Srpske nisu dostavile traženu dokumentaciju, čime usporavaju ovaj postupak.
Nema koncesija za suprugu gradonačelnika
I supruga gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića odlučila se investirati u solarne panele, s čim gradonačelnik kako je više puta javno ponovio “nema nikakve veze”.
Mirko Ćurić/Foto: Top portal
Ćurić je poznat i kao jedan od najbližih saradnika Luke Petrovića, koga je svojevremeno i zamijenio na poziciji gradonačelnika.
“XT Company” u vlasništvu Sofije Ćurić, prema dostupnim podacima, posjeduje dvije male solarne elektrane instalisane snage 147 kW i 117,6 kW, što ukupno iznosi oko 264 kW. Obje elektrane nalaze se na u Zaušju kod Bileće i spadaju u kategoriju malih solarnih elektrana.
Prema važećem zakonu projekti snage do 250 kW ne podliježu obavezi plaćanja koncesione naknade. Dakle, podjelom na dvije manje elektrane, gradonačelnikova supruga je vješto izbjegla plaćenje koncesione naknade, tako da koristi od prihoda koji je njoj garantovan podsticajima, nema ni RS, a ni lokalna zajednica na čijem je čelu njen suprug.
Interesanto je da su u početnoj fazi projekta podsticaji bili odobreni samo za jednu elektranu, dok je druga odbijena zbog popunjenih kvota. Međutim, kasnije je Regulatorna komisija za energetiku RS donijela odluku kojom su podsticaji odobreni i za drugu elektranu.
Tako su obje elektrane uključene u sistem garantovanog otkupa električne energije u trajanju od 15 godina, što predstavlja značajan finansijski benefit za investitora.
Na sve ovo gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić izjavio je medijima da su elektrane finansirane kreditnim sredstvima, te da njegova supruga, zaposlena u privatnom sektoru, ima pravo da se kreditno zaduži i investira.
Ministarstvo ili koncesija
Slučaj firme „Energy of the Future“ iz Bijeljine konkretna je ilustracija veze političara i investitora. Vlasnica kompanije je Nela Mitrović, supruga donedavnog ministra privrede RS Vojina Mitrovića. Ova kompanija je dobila koncesiju za izgradnju solarne elektrane „Bileća – Solar 1“ vrijedne više od 230 miliona KM.
Iako je postupak koncesije formalno pokrenut i predviđa javno nadmetanje, činjenica da se radi o firmi povezanoj s političkim strukturama izazvala je posebnu pažnju javnosti.
Vojin Mitrović/Foto: Ringier
Bivši ministar, međutim, u izjavi Impulsu, negira da je na bilo koji način pomogao porodični biznis koristeći politički uticaj.
“Ispoštovane su sve zakonske procedure, a od moje supruge su traženi uslovi koji od drugih investitora koji imaju veze u vladi nisu”, kratko je rekao Mitrović, ne otkrivajući ko to sve od investitora “ima veze u Vladi RS”.
Dodao je i da su ti uslovi povezani s Regulacionim planom opštine Bileća.
Interesantno je da je Vojin Mitrović jedan od rijetkih ministara koji nije nastavio mandat nakon imenovanja druge Vlade RS na čelu sa Savom Minićem u januaru ove godine. Tada se po kuloarima moglo čuti da je jedan od razloga zbog kojih je ostao bez mandata navodni sukob s kolegama oko dodjele koncesija za solarne elektrane. Na pitanje koliko istine ima u tim pričama, kratko je odgovorio: “To nije pitanje za mene, to pitajte one koji su tako odlučili, ja to zaista ne znam”.
Sumnjiva lica
U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske u Banjaluci 10. oktobra 2023. godine potpisana su dva ugovora o koncesiji za izgradnju solarnih elektrana na području opštine Nevesinje, objavio je Akta.ba.
Riječ je o projektima „M SOLAR“ i „MDD ENERGY“, čiji su investitori dobili koncesije za elektrane instalisane snage po 30 megavata, uz procijenjenu vrijednost investicije od oko 44 miliona KM po projektu. Koncesije su dodijeljene na period od 50 godina, a elektrane bi trebalo da proizvode oko 45 GWh električne energije godišnje.
Foto: Akta.ba
Obje pomenute firme registrovane su na istoj adresi u Nevesinju.
Prema podacima iz registra, kompanija „MDD ENERGY“ povezuje se sa “MDD Group Nevesinje”, čiji je osnivač bio i pokojni Duško Đurasović.
U ranijim medijskim izvještajima navodi se da je protiv Đurasovića 2020. godine vođena istraga u vezi sa zapljenom oko 50 kilograma kokaina, koja je kasnije obustavljena nakon njegove smrti.
Iz Tužilaštva BiH je za ovaj slučaj potvrđeno da je predmet ranije bio u radu, nakon čega je obustavljen, u skladu sa zakonom.
Navedeni su samo neki od primjera sumnjivih investicija i investitora u sektoru proizvodnje električne energije iz solarnih elektrane u RS.
Ovi primjeri svjedoče kako solarna ernergija od investicije za sigurnu budućnost u korumpiranom društvu može postati primjer zloupotrebe na štetu zajednice, a u korist pojedinca. I naravno, bar formalno, sve u skladu sa zakonom.
Infoveza
