Udruženje građana “Futura Mostar” tokom poslednjih godinu dana bavilo se mehanizmima za sprječavanje korupcije, obezbjeđenje transparetnosti u radu Zavoda za zdravstvena osiguranja i zdravstvenih ustanova Hercegovačko-neretvanskog kantona, praćenje njihove učinkovitosti i tokova potrošnje javnog novca, čime su u konačnici, kako tvrde iz ovog udruženja, omogućavali jednaku, primjerenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu svim građanima Federacije BiH.
Da bi obezbjedili pravičniju raspodjelu javnog novca, učinkovitije pratili kvalitet raspodjele istog, smanjili mogućnost korupcije i mita u javnim zdravstvenim ustanovama, a u konačnici i unaprijedili kvalitet zdravstvene zaštite, zakonskom regulativom je propisano da kantonalni Zavodi za zdravstveno osiguranje mogu i treba da potpišu ugovore i sa privatnim zdravstvenim ustanovama – ne samo sa javnim (bolnicama, domovima zdravlja).
Naime, član 2. Zakona o pravima pacijenata FBiH definiše da je svrha zakona da se pacijentima omogući jednaka, primjerena, kontinuirana, kvalitetna i sigurna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata, kao primaoca zdravstvenih usluga i zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH propisan je način ugovaranja zdravstvenih usluga te se između ostalog u članu 37. Navodi: „Zdravstvena zaštita iz člana 34. ovog zakona pruža se osiguranim osobama u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite“. Nadalje, član 38. kaže: „Ugovorima iz člana 37. utvrđuju se: vrsta, obim i kvaliteta zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova pruža osiguranim osobama….“
Nažalost, u HNK je za razliku od kantona kao što su Sarajevski, Tuzlanski i drugi onemogućen partnerski odnos pacijenta i privatne zdravstvene ustanove, jer Zavod za zdravstveno osiguranje godinama izbjegava objavu javnog poziva privatnim ustanovama kako bi i one mogle aplicirati za pružanje usluga građanima koje bi bile plaćane iz budžeta Zavoda (što Zakon propisuje). Budžet ZZO HNK, koji je oko 130 miliona KM, ide na račune javnih zdravstvenih ustanova, a privatne ne mogu ni da konkurišu s obzirom na to da nema javnog poziva. Građani na taj način privatne zdravstvene ustanove mogu samo posjetiti ako plaćaju iz svog džepa. A ovo se posebno dešava u situacijama kada se za pojedine specijalističke preglede u HNŽ čeka preko 90 dana, gdje bi se problem riješio (primjer iz Tuzlanskog kantona ) potpisivanjem ugovora sa pojedinim privatnim zdravstvenim ustanovama u HNŽ.
„Nezakonitim ugovaranjem bez javnog poziva ZZO HNK raspolaže javnim sredstvima nesvrsishodno i nezakonito čime se u praksi podstiču koruptivne radnje vezane za liste čekanja, a što se u krajnjem negativno odražava i na zdravlje građana“, ističu iz Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura Mostar“.
Trenutno u HNK, ako ne možete dobiti uslugu u javnoj ustanovi u razumnom roku, pacijent ima mogućnost ili otići kod privatnika ili dati mito radnicima u javnoj ustanovi koji će mu „preko reda“ omogućiti taj pregled. To je ono čemu, nažalost, pacijenti najčešće pribjegavaju, jer je ipak “tarifa“ u javnim ustanovama nešto manja u odnosu na cijenu usluge kod privatnika.
Jedan od zaključaka revizije iz 2021. godine bio je da ZZO HNK ugovaranje usluga zdravstvene zaštite treba vršiti u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Jedinstvenom metodologijom kojom se bliže utvrđuju kriterijumi i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zdravstvene ustanove (javne ili privatne). Naime, Zavod je u 2020-toj godini ugovaranje usluga zdravstvene zaštite u iznosu od preko 106 miliona KM vršio na osnovu Odluke koju je donijela Vlade HNK-a i Odluke o izboru zdravstvenih ustanova koju je donio Upravni odbor Zavoda na koju je Ministarstvo dalo saglasnost, što nije u skladu sa odredbama člana 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Jedinstvenom metodologijom, kojima se propisuje da se za usluge zdravstvene zaštite provodi procedura javne nabavke (javni poziv).
“Nezakonitim ugovaranjem bez javnih nabavki (javnog poziva na koji bi se mogle javiti i privatne zdravstvene ustanove), isključivanjem privatnog sektora, ZZO HNK krši Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ne raspolaže javnim sredstvima racionalno, podstiče korupciju, a što pacijentima uskraćuje najbolju moguću uslugu i ugrožava zdravlje, a sve to nam upravo garantuju zakoni”, ističe Marin Bago iz Future.
On dodaje i da je dodatan problem netrasparetnost u raspodjeli javnih sredstva i nedostatak nadzora i finansijske kontrole poslovanja zdravstvenih ustanova (glavni pojavni oblici korupcije u javnom sektoru). Po Statutu (član 11), jedna od djelatnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a je i da vrši nadzor i finansijsku kontrolu poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika u vezi sa zaključenim ugovorima za tekuću godinu, u saradnji s Ministarstvom zdravstva HNK.
“Trenutno, u ovoj pripremnoj fazi pozivajući se na ZOSPI, UG “Futura” je od ZZO HNK dobila informaciju da nemaju potpisanih ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama (bez dodatnih pojašnjenja). Ipak, posebno je zabrinjavajuće da iz Zavoda i Ministarstva zdravstva HNŽ nismo dobili odgovore na zahtjev da nam se dostave izvještaji u vezi sa obavljenim nadzorima (sa akcentom na pitanje kako su trošena sredstva koja se daju zdravstvenim ustanovama) za period 2015-2020. godine. Zavod je odbio pristup po ZOSPI , jer „nisu razumjeli šta se traži od njih“, pa ne mogu ocjeniti da li je „razuman napor“ kojem bi morali biti izloženi da utvrde sve što je UG “Futuru” interesovalo (nisu sigurni da su u posjedu tih informacija). Istovremeno, i iz Ministarstva zdravstva je rečeno da nisu u posjedu tih informacija, te da se obratimo Zavodu za zdravstveno osiguranje HNŽ (pozivajući se na pomenuti član 11)”, objašnjava Bago.
On je mišljenja da je ovdje riječ o evidentnom pokušaju zataškavanja infomacija o načinu i kvalitetu trošenja javnog novca.
“U Ministarstvu zdravstva HNK zaboravljaju da član. 11 definiše da Zavod za zdravstveno osiguranje HNK, u saradnji sa Ministarstvom zdravstva, vrši nadzor i finansijsku kontrolu poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika u vezi sa zaključenim ugovorima za tekuću godinu. U tom čl. 11. Statuta Zavoda, navedeno je 18 različitih djelatnosti Zavoda i samo za ovu je precizirano da se radi o saradnji s Ministarstvom – dok iz Ministarstva tvrde kako nemaju tu dokumentaciju”, kaže Bago.
Na kraju, Bago pojašnjava da su ugovaranje zdravstvenih usluga Zavodi zdravstvenih osiguranja dužni provoditi u skladu sa propisima o javnim nabavkama u BiH.
“Hercegovačko-neretvanski kanton grubo narušava i zakone i prava pacijenata koji su nastanjeni u ovom kantonu, kršeći Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, po Članu 37., koji nalaže da se zdravstvena zaštita pruža osiguranim licima u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite”, zaključuje Bago.
Piše: Stefan Blagić
