Lokalna vlast u Banjaluci široke ruke dijeli građanima javne resurse – daju se besplatni priključci na gradski vodovod, građevinske dozvole više ne treba plaćati, te promoviše da su najpametniji oni koji su na crno izgradili objekte jer ih sada mogu besplatno legalizovati. Sve to povlači pitanje ozbiljne diskriminacije građana koji su u prethodnom periodu plaćati sve ove dozvole i mjesecima „ganjali papire“. Pitanje je i koliko su ovi potezi motivisani stvarnim interesom za dobrobiti građana, a koliko je na sceni zloupotreba javnih resursa za kupovinu glasova za predstojeće lokalne izbore.
Aktuelna administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem u zadnje vrijeme koristi značajne resurse Grada na ime podrške građanima Banjaluke, tako su odobreni besplatni priključci na vodovodnu mrežu i kanalizacionu, tamo gdje je izgrađena.
Između ostalog, odobrena je besplatna legalizacija bespravno izgrađenih objekata koji su izgrađeni do kraja 1991. godine, te za individualne stambene i stambeno-poslovne objekte do 400 metara kvadratnih izgrađenih do kraja 2013. godine.
Banjalučani osim toga mogu dobiti besplatne građevinske dozvole za stambene objekte do 200 metara kvadratnih, kao vid subvencije građanima za rješavanje stambenog pitanja, a u planu je i dodjela placeva za gradnju kuća višečlanim porodicama.
Simptomatično je što se to sve dešava u godini pred lokalne izbore pa se postavlja niz pitanja. Zašto se u te aktivnosti ulažu toliki napori? Koliko će to koštati budžet grada? Da li su te odluke opravdane, jer su donesene bez socijalne karte koja bi odredila prioritetne grupe građana kojima je potrebna pomoć? Da li Grad treba plaćati udžbenike i djeci tajkuna i javnih funkcionera koji zarađuju iznad prosjeka? Da li je to diskriminatorski prema ostalima građanima koji su prethodnih godina plaćali građevinske i ostale dozvole?
Osim toga, sa druge strane u gradu se sporo rješavaju osnovna infrastrukturna pitanja. Jedno od značajnijih je vodosnabdijevanje. Prethodni dani su pokazali da veliki broj prigradskih naselja, ali i seoski dijelovi Banjaluke imaju problema sa vodosnabdijevanjem u sušnim dijelovima godine. Isto tako veći dio grada i dalje nije pokriven kanalizacionom mrežom, a radovi na tom polju idu parcijalno i na manjim dionicama. Izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda je samo u najavi, bez preciznijih detalja kada će početi izgradnja, kakav će biti sistem, koliko će koštati i ko će finansirati taj projekat, ….. To su samo neki od problema koji muče Banjalučane već godinama, a kojim se odgovorni ni za vrijeme ovog saziva, po svemu sudeći, neće ozbiljnije uhvatiti u koštac.
FOTO: A. Čavić/Grad Banjaluka
Brojni građani hiljade maraka dali za papire
Koliko svi ti nameti opterećuju novčanik najbolje pokazuje primjer onih koji su to platili iz svog džepa. Sada se u najmanju ruku osjećaju iznevjereno, jer su dali taj novac, kako propisi nalažu, a da su malo više čekali to ne bi morali i ta sredstva bi mogli da ulože u druge građevinske radove.
Tako je porodica koja trenutno gradi kuću u naselju Česma priključak za vodu platila oko 600 maraka, te još toliko za postavljanje šahta i priključka, odnosno ukupno 1.200 KM.
Građevinska dozvola ih je koštala oko 5.000 KM, a na taj iznos idu troškovi dokumentacije iz RUGIP-a o vlasništvu koji po izvodu koštaju 30 KM, kao i saglasnosti „Vodovoda“ i „Elektrokrajine“.
„Sve te dokumente smo morali sami dostaviti u Gradsku upravu iako je promovisan jednošalterski sistem i rečeno da svu dokumentaciju pribavljaju oni po službenoj dužnosti. Novac za dozvole, uređenje gradskog građevinskog zemljišta, pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko i razne potvrde, saglasnosti odnesu mnogo vremena i novca koji bi svakako dobro došao svakome ko planira gradnju kuće. Lijepo je da se plaćanje građevinske dozvole ukida, ali je istovremeno nepravedno prema onima koji su sve radili po zakonu. Platila sam i građevinsku dozvolu i priključak za vodu samo sedam dana prije nego je gradonačelnik najavio da će to biti ukinuto. Drugi koji nelegalno grade biće u plusu, nagrađuju se oni koji ne poštuju propise“, poručuje Banjalučanka iz ovog naselja.
Smatra da su gore navedene odluke diskriminatorske.
„U vrijeme kada inflacija divlja, majstora nema ni za lijeka i plaćaju se suvim zlatom, oni koji pošteno grade moraju da daju hiljade na papire“, poručila je Banjalučanka iz ovog naselja.
Bez socijalne karte nije opravdano nijedno socijalno davanje
Odbornik PDP-a i pravnik Milko Grmuša smatra da bez socijalne karte nije opravdano nijedno socijalno davanje ili subvencija.
„Ja to govorim godinama. Kada pokrenem taj argument, iz Grada kažu da nisu nadležni za izradu socijalne karte nego Vlada RS. Vlada, odnosno premijer Radovan Višković svakih nekoliko mjeseci izađe i kaže da se to izrađuje, da je blizu kraja i da će brzo biti gotovo. Međutim to se nikako ne završava i u tom ping – pongu između Grada i Vlade te socijalne karte nema. Kada nema socijalne karte moguće je da se politički pristupa ovakvim stvarima onako kako politika procjeni da joj je najprofitabilnije“, rekao je Grmuša.
FOTO: A.Čavić/Grad Banjaluka
Napomenuo je da osim besplatnih priključaka za vodovod ili za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata Grad Banjaluka već dvije godine plaća udžbenike za svu djecu u gradu.
„To samo po sebi nije sporno, ali imamo djecu čiji roditelji su milioneri ili djecu čiji roditelji su direktori javnih preduzeća. Tu se postavlja pitanje da li je toj djeci potrebno da Grad plaća udžbenike. Ja mislim da to treba biti za djecu čiji roditelji nisu imućni, ali jednu takvu procjenu nije moguće uraditi bez socijalne karte. Dok god je ne budemo imali, politika će donositi ovakve odluke“, objasnio je on.
Šta građani misle
Milko Grmuša kaže da će vrijeme pokazati koliko će građani sve ovo moći da trpe, mada nije optimističan.
„Na opštim izborima najeminentnije figure, oba bloka u Banjaluci, koje se ponašaju kako se ponašaju, dobile su najviše glasova – tako da ne možete protiv volje građana. Ako oni smatraju da je ovo dobar pravac šta ćete, onda je to dobro. Tako da samo možemo gledati i šutiti“, rezigniran je Grmuša.
Hoće li prihodi grada dugoročno moći da izdrže?
Kada je u pitanju pravna osnovanost gore navedenih odluka Grmuša kaže da je njegova pretpostavka da će prije ili poslije neko uputiti inicijativu Ustavnom sudu RS oko takvih odluka.
„Biće vrlo interesantno saznati šta će sud odlučiti po tom pitanju“, naveo je Grmuša.
Osim toga Grmuša naglašava da je ključno pitanje da li će prihodi grada u budućnosti to sve moći da izdrže.
„Nadam se da će gradska administracija vrlo brzo sama sebi postaviti neka pitanja. Da li ovaj pravac ima smisla? Da li je vrijeme da se neke stvari presjeku i pokuša voditi grad Banjaluka na način koji će više pažnje usmjeravati na neke nove investicije, ili će se bitka za glasove voditi na ovaj način kao i do sada“, rekao je Grmuša.
FOTO: A.Čavić/Grad Banjaluka
Kresojević: Napravili smo računicu za svaku odluku
Iz aktuelne gradske administracije poručuju da u gore navedenim odlukama nema ništa sporno.
„Mi ne posmatramo takve stvari kao prihod grada već je naša dužnost da tim kategorijama pomognemo“, kazao je gradski menadžer Grada Banjaluka Bojan Kresojević.
Na pitanje da li je to fer prema onim građanima koji su svoje obaveze izmirili na vrijeme Kresojević odgovara: „Na nama je da obezbijedimo bolje sutra, a ne da gledamo da li je to nefer zbog lošeg juče“.
Objašnjava da su prije svake donesene odluke urađene detaljne analize i procjena uticaja.
Kaže da će ovaj način legalizacije bespravno izgrađenih objekata Grad koštati oko 500.000 KM, a da se kroz besplatne priključke za vodu odriču oko 800.000 KM.
No, to nije konačna cijena koju bi mogao platiti Grad, jer kad na ovaj način date građevinsku dozvolu za kuću koja je izgrađena na terenu koji za to nije predviđen vlasnik ima pravo da traži od Grada da na primjer riješi klizište kada se pojavi. A takvih slučajeva, zbog loših vremenskih uslova je sve više, dok sanacija samo jednog klizišta može koštati i više od pola miliona KM, koliko gradska uprava procjenjuje da će koštati legalizacija svih bespravnih objekata u Gradu.
Kada je u pitanju dodjela besplatnih placeva tu će budući korisnici morati još neko vrijeme sačekati.
„Da se mogu realizovati besplatni placevi prvi korak je izmjena Zakona o stvarnim pravima, nakon čega ćemo utvrditi konačan prijedlog odluke za dodjelu placeva“, naveo je Kresojević.
Javni resursi se mahom koriste za pobjedu na izborima
Političku analitičarku Tanju Topić ovakvo ponašanje lokalne vlasti u Banjaluci nimalo ne iznenađuje.
„Problem je u odnosu političkih aktera/subjekata prema javnim resursima, oni se mahom koriste u svrhu obezbjeđenja pobjede na izborima tako da je trgovina glasovima postala normalna i sastavni dio predizbornih obećanja i izbornih kampanja. Namjerno kažem trgovina, jer u njoj sudjeluju dvije strane. Takvo ponašanje postalo je sastavni dio mentalnog političkog sklopa kako političara tako i građana, i nikom ništa nije sporno, političarima da trguju onim što nije njihovo, a građanima da izvuku sopstvenu ćar ili korist. Makar i na štetu opšteg i javnog dobra. Ono je, zapravo, na ovim prostorima davno zamijenjeno partijskim interesima ili interesima pojedinih centara moći“, rekla je Topić.
Foto Screenshot N1
Dodaje da gore navedene odluke gradskih vlasti u Banjaluci imaju dosta toga zajedničkog.
„Vidim nedostatak sistemskog pristupa rješavanju problema i situacija, a istovremeno i diskriminaciju dijela građana, koji su revnosno poštovali sve propise i zakone, uredno plaćali svoje obaveze dok je dio što pred zatvaranjem očiju zbog ovih političkih i izbornih motiva (da ne bi izgubili naklonost biračkog tijela) što zbog povlaštenog pogleda upravo iz istih rodbinskih ili partijskih razloga bio u povlaštenom položaju, i uslijed političkih i izbornih ambicija upravo će biti nagrađeni. Time se potvrđuje nejednakost građana pred zakonom čime su temelji pravne države ozbiljno narušeni“, naglasila je ona.
Dodala je da ovi potezi bez izrađene socijalne karte predstavljaju „neselektivan pristup u podršci onima kojima je ta podrška prijeko potrebna“
„Tako će se ispod radara ovim odlukama provući i oni kojima takva vrsta pomoći uopšte ne treba. Ispod radara ostaće i oni koji su u stanju velike socijalne potrebe, a posebno i oni na koje su svi zaboravili (društvo i institucije), a nisu u višečlanim porodicama. Ovakve situacije su višeslojne, zahtijevaju poseban senzibilitet i ne trpe klasičnu biznis politku odnosno političku biznis logiku“, kazala je Topić.
Ko će imati najveću koristi, građani ili aktuelna administracija?
Nakon svega toga, kaže postavlja se pitanje ko će imati najveću koristi, građani ili aktuelna administracija u Banjaluci na čelu sa gradonačelnikom Draško Stanivukovićem?
„Ovdje je riječ o uzročno posljedičnoj vezi u kojoj niko ne vidi ništa pogrešno, naprotiv svima će biti dobro i svi će imati koristi. Građanima jer se na djelu potvrdilo kako iznalaženje prečice dobro dođe, da će za kršenje zakona i nelegalne radnje biti nagrađeni, a aktuelna administracija i gradonačelnik jer su mali „bogovi“, a građani vole bogove“, istakla je ona.
Naglasila je da je gradonačelnik Banjaluke „podlegao opštim pravilima u političkom ponašanju i vrlo brzo zaboravio ono protiv čega se borio“.
„Kad ne možeš savladati protivnika ti mu se pridružiš. U tom odnosu stradaće javno dobro i opši interes, ali da se ne lažemo, oni nikada nisu ni bili prioritet onima koji su na vlasti, ma na kojem nivou“, zaključila je Topić.
