Interes Zapada za Zapadni Balkan od početka sukoba u Ukrajini dosegao je najviši nivo, a dvije najpominjanije regionalne inicijative za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta kao pretkorak ka članstvu ovih dana dobile su novi zamah.
Naime, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, juče je objavio da njegova zemlja treba da uđe u “Otvoreni Balkan”, regionalnu inicijativu koju su uz ohrabrenje SAD započele Srbija i Albanija, a koju je vlast Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, pokušavala da bojkotuje i spriječi njeno usvajanje u Skupštini te zemlje. Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su prije nekoliko dana pisale da će se ova zemlja priključiti “Otvorenom Balkanu”, a Abazović je načinio prvi korak. Osim Crne Gore, i BiH se protivi učlanjenju u ovu inicijativu jer o tome ne postoji saglasnost među političarima u Sarajevu, dok Banjaluka želi da uđe u ovu inicijativu. Članice “Otvorenog Balkana” su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Istovremeno, Olaf Šolc, kancelar Njemačke, je samo dan nakon ponovnog oživljavanja ideje o ovoj inicijativi objavio da će se lično založiti za obnavljanje Berlinskog procesa, koji je započela Angela Merkel, prethodna kancelarka, i najavio je konferenciju Berlinskog procesa krajem godine u Berlinu.
Abazović je u utorak izjavio da je “Otvoreni Balkan” osmišljen da obuhvati sve zemlje zapadnog Balkana.
“Svako ko učestvuje predstavlja sebe i svoju državu. Moje mišljenje, možda griješim, jeste da je najveći interes u regionu da Kosovo bude u bilo kojoj regionalnoj inicijativi”, rekao je Abazović.
Šolc je u utorak ponovo govorio o Zapadnom Balkanu, što je bilo neuobičajeno i za Merkelovu da se na svakom sastanku ili pres-konferenciji naš region nalazi na samom vrhu prioriteta Vlade Njemačke.
On je ponovio da se zalaže za članstvo regiona u EU, a da se prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi na ostale partnere, prije svega na Ukrajinu.
Podsjećanja radi, Makron je na pres-konferenciji sa Šolcom u Berlinu rekao da se zalaže za poseban politički savez EU i ostalih zemalja Evrope, iz čega su neki analitičari zaključili da Makron nije za brzo proširenje evropskog bloka.
Šolc, pak, u prijemu Zapadnog Balkana u EU vidi strateške motive i razloge.
“Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja Zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.
Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu Zapadni Balkan.
“Sada imamo konkretan proces pred nama, a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, i to su zemlje Zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovoga. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.
O evropskim integracijama kasno sinoć u Briselu su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljne poslove, razgovarali lideri zemalja zapadnog Balkana.
Iako je bilo predviđeno da BiH predstavlja Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, umjesto njega će se u Briselu pojaviti Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
(Nezavisne novine)
