Javnost u Republici Srpskoj i dalje je šokirana viješću da je profesor banjalučke Tehnološke škole Spaso Šakota vraćen na posao uprkos tome što je ranije osuđivan zbog seksualnog zadovoljenja pred maloljetnim učenicama. I dok su stručnjaci koji se bave zaštitom maloljetnika nezadovoljni ovim potezom, direktor Tehnološke škole Dejan Čutura tvrdi da je samo ispoštovao sudsku odluku.
„Profesor je vraćen na posao, jer je oslobođen optužnica“, rekao je Čutura i dodao da je Šakoti ranije uručio otkaz, ali ga sada isto tako vraća na posao.
Docent doktor psihologije Siniša Subotić objasnio je kako trenutna situacija može da utiče na učenike.
„Stručna literatura vrlo konzistentno pokazuje da seksualno nasilje nad djecom može ostaviti dalekosežne negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje i psihosocijalno funkcionisanje. Stoga je razumljiva zabrinutost i ogorčenost ljudi u pogledu ovog događaja, čak i ako se pravne okolnosti i implikacije profesorovog vraćanja na posao ostave po strani. Bilo da je profesor kriv za ono što ga terete ili je, kako neki tvrde, bila riječ o ‘namještaljci’, opravdano je biti zabrinut o psihološkim posljedicama koje ovo može da ima na učenike. Naročito rizično će biti kada, poslije pandemije, dođe do povratka na tradicionalni modalitet izvođenja nastave, s obzirom da profesor predaje fizičko vaspitanje, koje po definiciji podrazumijeva okolnosti u kojima je prisutan fizički kontakt i naglašen fokus na tjelesnost učenika“, smatra Subotić.
Osuđen na šest mjeseci, ali…
Šakota je u oktobru 2017. u Osnovnom sudu Banjaluka prvostepeno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog zadovoljenja polnih strasti pred maloljetnim učenicama 2011. godine. U drugostepenom postupku, presuda je potvrđena.
Krajem prošle godine, Ustavni sud BiH vratio je slučaj na novo suđenje zbog retroaktivne primjene krivičnog zakona. Međutim, Okružni sud u Banjaluci je donio odluku da je u ovom predmetu nastala zastara i odbacio sve optužbe protiv Šakote.
Odluku o vraćanju na posao donijela je sudija banjalučkog Osnovnog suda Rajfa Đumišić. Ona je u odluci navela da se Šakoti, osim vraćanja na posao, moraju isplatiti zaostale plate i doprinosi.
Kontaktirali smo i Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ali na naša pitanja nisu odgovorili. Istoga dana, ministarka Natalija Trivić se na konferencija obratila javnosti u vezi sa ovim slučajem. Ona je istakla da je ministarstvo pregledalo sudske presude i odluku Ustavnog suda BiH, ali ništa konkretnije od toga nije rekla.
„Na osnovu navedenog, a u najboljem interesu učenika, u skladu sa svojim nadležnostima, Ministarstvo prosvjete i kulture RS će se u narednim danima baviti ovim pitanjem u saradnji sa pravnim institucijama“, rekla je Trivićeva.
Čutura je naglasio da je škola u kontaktu sa ministarstvom.
„Ja sam im proslijedio glavna dokumenta u vezi ovog slučaja, pa čekam mišljenje pravne službe. Smatram da će oni naći najbolje rješenje u korist učenika poštujući zakon“, objašnjava on.
Kakva je to poruka?
Iz institucije Ombudsmana za djecu RS su osudili odluku suda, pitajući se „kakva je to poruka i kome je namijenjena te trebaju li djeca uopšte prijavljivati slučajeve seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja ili trebaju da šute i trpe?“
„Pored izričite odredbe Krivičnog zakonika da učionioci krivičnog djela na štetu polnog integriteta djeteta ne mogu vršiti poziv, djelatnost ili dužnost pri čijem obavljanju ostvaruju neposredan kontakt sa djecom, mi imamo potpuno nevjerovatnu situaciju, za djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz 2011. godine, u 2020. se konstatuje zastara“, govore iz institucije Ombudsmana.
Zatražili su od škole da im dostavi dokumentaciju za postupanje u konkretnom slučaju, ističući da se nadaju da će ministarstvo što prije donijeti odluku u najboljem interesu učenika.
„Odgovornost je i na školi. Prema zakonu, direktor škole je odgovoran i on obezbjeđuje zaštitu prava učenika, zaštitu zdravlja učenika i zaštitu njihove sigurnosti u školi, pa se postavlja pitanje da li je škola i koje mjere preduzela u zaštiti učenika, jesu li u školi vodili disciplinski postupak na koji su po zakonu obavezni, jesu li se žalili na prvostepenu odluku o vraćanju na posao“, poručili su.
Čutura je rekao da do sada niko od roditelja ili učenika nije uputio primjedbu u vezi sa Šakotinim ponovnim zapošljavanjem. Na pitanje da li su učenici zaštićeni, te da li se plaše da će doći do novoga uznemiravanja učenika, direktor škole je optimističan.
„Smatram da su učenici (posebno u vrijeme online nastave) zaštićeni, a imamo pedagoško-psihološku službu koja je svakodnevno u razgovorima sa učenicima, pa time pratimo i odnose učenika sa profesorima. Činimo sve što je u našoj moći, naša škola nije zaslužila ovakav novinarski rejting, jer devet godina se više piše o ovom nego o uspjesima na takmičenjima, dobrotvornim akcijama učenika i profesora“, dodao je Čutura.
S druge strane, Subotić naglašava da su djeci i adolescentima u njihovom okruženju potrebne odrasle osobe u koje imaju povjerenja i na koje se mogu osloniti. Dodaje da je povjerenje u profesora Šakotu „vjerovatno trajno narušeno“.
„Iako tehnički oslobođen, on je prethodno bio osuđen za seksualno uznemiravanje, pod automobil mu je podmetana bomba i sumnjičen je za navodno podmićivanje u pokušaju dobijanja oslobađajuće presude. Učenici su svega toga svjesni i mnogi od njih će biti u stalnom strahu da su u brojnim opasnostima kada su u blizini ovog profesora. Istovremeno, kao društvo, učenicima šaljemo poruku da se o njima ne brinemo, kad ih već, tako olako, povjeravamo u ruke ‘osuđivanom seksualnom prestupniku’. Iz perspektive učenika, sve ovo je tačno čak i pod pretpostavkom da je profesor nevin, jer njegov javni imidž nije rehabilitovan. U slučaju da profesor nije nevin, šansa za ponavljanjem seksualnih prestupa za koje je bio terećen je uvijek prisutna, što, pored svega navedenog, sve buduće profesorove učenike stavlja pod direktan rizik za seksualnu viktimizaciju. Vraćanje ovog profesora na posao nosi realan rizik da kod nekih učenika pospješi anksiozno-depresivne poteškoće, kompromituje njihov psihoseksualni razvoj i ozbiljno im naruši povjerenje u školu (ovu konkretnu i kao instituciju), nastavnike, odrasle ljude i društvo u cjelini“, zaključuje Subotić.
Dao 30.000 KM za oslobađajući presudu
Podsjećamo, 2018. godine su pod automobil Spase Šakote postavljene četiri bombe. Kako je sam Šakota potvrdio na sudu, to su uradili Nenad Berić i Aleksandar Savić, kako mu ne bi vratili 30.000 KM koje im je dao za sređivanje oslobađajuće presude u slučaju seksualnog zadovoljenja pred maloljetnim učenicama.
“Nenad Berić mi se predstavljao kao osoba koja rješava sve u Banjaluci, bio sam naivan i povjerovao u njegovu ubjedljivu priču da će mi srediti oslobađajuću presudu i za to sam mu platio 30.000 KM”, kazao je Šakota pred sudom.
Kada je posumnjao da je prevaren zatražio je novac nazad, nakon čega su mu postavljene bombe pod auto. Tom prilikom je pričinjena materijalna šteta, bez ljudskih žrtava.
(eTrafika)
