Premijer Srpske Radovan Višković rekao je da su u Republici Srpskoj uprkos posljedicama epidemije virusa korona sačuvana radna mjesta i da je realnost da prosječna plata u Srpskoj dostigne 1.000 KM.
Stručnjaci smatraju da je situacija na terenu drugačija i da je nezaposlenost i dalje jedan od najvećih problema za građane Republike Srpske.
Godina korone, koja je iza nas, uspješno je prevaziđena. Bez obzira na pandemiju, sačuvana su radna mjesta, a cilj da prosječna plata bude 1.000 maraka je realan, tvrdi predsjednik Vlade RS.
„Odgovor je u mjerama Vlade, koje smo preduzimali i u vrijeme pandemije, preduzimamo ih i danas i preduzimaćemo u narednom periodu prema našem realnom sektoru. Prvo, sačuvali smo radna mjesta u Republici Srpskoj. Mi smo u septembru 2020. godine imali smo veći broj zaposlenih nego u 2019. godini“, rekao je Radovan Višković.
Da je veći broj zaposlenih od onih koji su u prošloj godini izgubili posao, podaci su i Zavoda za zapošljavanje RS.
„Prema podacima za period 19.3.2020-29.1.2021. godina, zbog prestanka radnog odnosa na Zavod za zapošljavanje RS je prijavljen 23.891 radnik. U istom periodu zbog zaposlenja ili pokretanja privatne djelatnosti sa Zavoda je odjavljeno 25.110 ljudi. Isti podaci govore da je na kraju 2020. godine, u Zavodu za zapošljavanje evidentirano ukupno 83.164 nezaposlenih“, saopšteno je iz Zavoda.
Ekonomisti skeptični po pitanju zvaničnih podataka. Smatraju da dio onih koji su se zbog zaposlenja odjavili sa Biroa, svoj hljeb više ne zarađuju u Srpskoj.
„Podatak da je oko 25 hiljada ljudi skinuto sa evidencije nezaposlenih, govori da je jedan dio tih ljudi vjerovatno otišao u inostranstvo, dio je otišao na selo da nešto konkretno radi i proizvede, a dio je očigledno otišao da pokuša da napravi svoj privatni posao“ , kaže ekonomista Zoran Pavlović.
I poslodavci saglasni da podaci Zavoda za zapošljavanje ne oslikavaju stvarno stanje na tržištu rada. Postavlja se i pitanje da li su svi koji su izgubili zaposlenje prijavljeni na Biro.
„Zavod je ušao još prošle godine u proces čišćenja ljudi koji su zbog zdravstvenog osiguranja bili na Birou, pa su ih prebacivali u FZO RS, pa se onda dobije utisak da su se ti ljudi negdje zaposlili i da su otišli. A oni u stvari nisu, oni su tu. A onda je nastao problem jer je Boračka organizacija rekla borcima da se prijave na Biro, da bi dobili neke pare od države. Pa je onda to napravilo kontra brojeve na drugoj strani, jer su se pojavili nezaposleni koji bi se mogli tretirati da su došli iz privrede“, naglašava predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
Poremećaji o kojima govori struka jasan su pokazatelj da je prerano govoriti o zaposlenosti u prošloj godini, i da se trebaju sačekati zvanični podaci o broju radnika sa uplaćenim porezima i doprinosima. Ipak, kada je u pitanju oporavak privrede, situacija na terenu pokazuje gdje su najveći problemi.
„Broj zatvorenih malih preduzetničkih radnji je veliki, da je to uglavnom bio porodični biznis i da u stvari veliki broj ljudi koji su bili u tom sektoru, prijavljenih, neprijavljenih i prijavljenih na određeno vrijeme su ostali bez posla. Danas ako prođemo kroz grad, vidjećemo koliko je prostora na prodaju koji su bili namijenjeni restoranima i uslužnim djelatnostima. Taj trend se nastavlja i u sektoru turizma“, poručuje ekonomista Zoran Pavlović.
Činjenica je da su u godini korone, brojni poslodavci smanjivali plate, otpuštali radnike, pa ih poslije nisu ni vraćali na posao. Činjenica je da u BiH siva ekonomija iz godine u godinu sve više uzima primat.
(BN TV)
