Dok je još uvijek neizvjesno da li će Prijedlog zakona o sukobu interesa kojeg su predložili poslanici biti usvojen i u Domu naroda Državnog parlamenta, stručnjaci i međunarodne organizacije kažu kako bi neusvajanje poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj uniji.
Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva prijedloga ovog zakona koji su trenutno u proceduri na državnom nivou drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Dok je jedan od prijedloga još uvijek u procesu pripreme kod Ministarstva pravde, nedavno je Predstavnički dom usvojio prijedlog za kojeg međunarodne organizacije smatraju da predstavlja napredak u odnosu na postojeća rješenja.
Prema mišljenju Ivane Korajlić, izvršne direktorice Transparency Internationala u BiH, organizacije koja se godinama zalaže za rješenje poput onoga koje je trenutno na glasanju u Državnom parlamentu, većina političara odnosno delegata ne žele da ih bilo ko ograničava u obavljanju različitih funkcija na različitim nivoima.
Utvrđivanje sukoba interesa na državnom nivou sprovodi komisija od devet članova, koju čine predstavnici imenovani iz dva doma Državnog parlamenta. Stručnjaci ovakav sastav komisije smatraju neodgovarajućim, jer političke kolege jedni drugima odlučuju o postojanju sukoba interesa.
“Niko ne želi da se uspostavi kontrola i to savršeno govori o tome na koje sve načine iskorištavaju sistem i koliko ne žele da se suprotstavi tu, da se napravi bilo kakva granica i da se mora odgovarati bilo kome”, kaže Korajlić.
Već tri godine u Parlamentu se pokušava donijeti novi zakon. Tek u januaru 2021. godine poslanici Predstavničkog doma izglasali su Prijedlog zakona protiv kojeg je glasalo 12 zastupnika. Svi prisutni zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) glasali su protiv ovog zakona.
Od ukupno 42 zastupnika, deset obavlja više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri zastupnika su glasala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.
“Zakon o sukobu interesa je prva tačka sprječavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu ličnog interesa, bilo da je finansijski interes, bilo da se radi o članovima porodice ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.
Iako je ovaj zakon jedan od 14 ključnih prioriteta BiH na putu ka Evropskoj uniji (EU), zastupnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH ne misle da će naići na podršku u Domu naroda. Zastupnici koji su ga već podržali u Predstavničkom domu misle da nema dovoljno volje za ulazak u EU, dok su zastupnici koji nisu glasali mišljenja da je on nepotpun.
“Bojim se da je želja i volja da se uđe u EU od strane nekih političara samo deklarativna, da nema konkretnih akcija na tome i jedna od konkretnih akcija na tome bi bila usvajanje ovog zakona”, kaže Alma Čolo, zastupnica u Predstavničkom domu i dodaje kako ne misli da će zakon usvojiti delegati Doma naroda.
Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković-Bursać, koja je glasala protiv ovog Zakona uz mišljenje da su ga napisale nestručne osobe pa, kako kaže, smatra da je on “tehnički problematičan” i da zbog toga nema njenu naklonost.
Ona tvrdi da je ključni nedostatak Zakona to što on “ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH” i da određenim rješenjima teži da “reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatka i domašaja”.
“Osim vertikalne, Zakon nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi na nivou BiH što dovodi u pitanje osnovni smisao – njegovu primjenu”, kazala je ona za BIRN BiH.
Na 13. sjednici Predstavničkog doma, tokom predstavljanja ovog zakona, Damir Arnaut je istakao kako je zakonodavno-pravni sektor ovaj Prijedlog zakona ocijenio dobrim.
On je za BIRN BiH kazao da je ovo prvi put da će se zastupnici suočiti sa zakonom koji je jedan od uslova za EU kandidatski status, kojeg čekaju već šest godina, što je “bez presedana u regionu”.
“Vidjet ćemo hoće li izabrati Evropu ili dalju izolaciju”, kaže Arnaut, uz napomenu da predstavnici HDZ-a i SNSD-a imaju mogućnost da blokiraju usvajanje prijedloga zakona.
On navodi kako je sa drugim predlagačima u više navrata pozivao Ministarstvo pravde da dostavi svoj prijedlog, što se nije desilo, a da su dostavili prijedlog koji je prihvatljiv EU, te kaže kako bi oni svoj prijedlog povukli.
Delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić još uvijek nije pročitala Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali smatra da bi bolje bilo da je prijedlog došao iz Savjeta ministara, a ne od poslanika Predstavničkog doma, dodavši da joj nije jasno “čemu tolika trka opozicije” ukoliko Savjet ministara već radi na tom planu.
“Poznato je da se radi o delikatnom zakonu koji je neophodno donijeti, ali moje je mišljenje da takav prijedlog zakona treba da bude plod domaćeg znanja i iskustva, nikako autentično djelo međunarodne zajednice, koja može biti eventualni konsultant ali ne i autor zakonskih rješenja u BiH”, kaže ona za BIRN BiH.
Svi zastupnici HDZ-a u Predstavničkom domu glasali su protiv usvajanja ovog zakona, a niti jedan njihov zastupnik oba doma Parlamenta BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.
Na sjednici Predstavničkog doma, zastupnica HDZ-a Borjana Krišto je zamjerila što se “jedino spominje zahtjev Dragana Čovića” koji je dobio sredstva na određeno udruženje, te kako je on razlog što je “povjerenstvo prestalo s radom”.
“To nije istina, to nije tačno. Naše povjerenstvo je prestalo sa radom onog momenta kada nismo imali uslove za donošenje odluka, jer poslovnik povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa definiše da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda”, rekla je Krišto na sjednici.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je tadašnji član Predsjedništva Dragan Čović bio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, u vrijeme kada je ono primalo budžetski novac. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nikada od 2018. godine nije razmatrala njegov slučaj zbog nedostatka kvoruma.
Insistiranje na kostitutivnosti naroda u komisijama, što je slučaj u postojećem zakonu i u zakonu kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, kaže Korajlić, uvijek vodi ka mogućem problemu nepostojanja kvoruma, kao što je slučaj s odlukom za predmet Čovića.
Kako prijedlog zakona koji priprema Ministarstvo pravde još uvijek nije spreman za usvajanje u Parlamentu, odbijanje sadašnjeg prijedloga u Domu naroda vjerovatno bi značilo novo dugo odgađanje njegovog usvajanja.
Misija OSCE-a u BiH kaže kako je usvajanje prijedloga zakona ohrabrujući korak i jedan od preduslova za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU, dodajući da je on izrađen u saradnji sa stručnim timom međunarodnih organizacija.
“Ne možemo komentarisati aktivnosti koje bi GRECO mogao preduzeti ukoliko BiH ne ispuni preporuke te organizacije, ali se nadamo da će nedavne aktivnosti vezane za donošenje ovog Zakona dati podstrek Domu naroda, te s tim u vezi pozivamo delegate da usvoje Zakon u ovom obliku, u interesu BiH i svih njenih građana”, poručili su iz OSCE-a.
Iz Odjeljenja za komunikacije Evropske unije u BiH su naveli da bi usvajanjem i provođenjem Zakona o sukobu interesa, koji je usklađen sa evropskim standardima, značio napredak u procesu evropskih integracija kao i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u BiH.
“Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i Evropskoj uniji, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svi imaju jednake prilike”, poručili su iz Odjeljenja za komunikacije.
Efikasan sistem za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa na svim nivoima vlasti u BiH je suštinski dio sveukupnih napora na sprečavanju korupcije, navodi se iz Ureda visokog predstavnika u BiH.
“Politički akteri se trebaju konstruktivno angažovati i usvojiti zakonodavstvo koje bi osiguralo čvrst pravni okvir u pogledu regulisanja pravila o sukobu interesa i načina na koji se ta pravila trebaju provoditi. Puno je vremena već izgubljeno, sada je vrijeme da se ta procedura ubrza”, stoji u odogovoru OHR-a.
“Od međunarodne zajednice očekujem samo da istraje u svom stavu – nema kandidatskog statusa dok se ne usvoji novi Zakon o sukobu interesa koji je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima”, zaključio je Arnaut.
Zastupnica Čolo ističe da ukoliko dođe do neusvjanja Zakona, BiH gubi na rejtingu i na ispunjavanju obaveza za članstvo u EU za dobijanje statusa kandidata, dodavši da status kandidata BiH ne može dobiti bez Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
“To su tri ključna prioriteta. Ukoliko ih riješimo možda bismo mogli dobiti status u ovoj godini kandidata i da onda idemo sa pregovorima sa EU i otvaramo jedno po jedno poglavlje”, istakla je ona.
(BIRN BiH, VOA)
