Sveučilište u Mostaru odlučilo je staviti na bubanj sprat objekta u Rodoču, koji mu je prije šest godina donirala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Radi se o dijelu objekta u kasarni “Stanislav Baja Kraljević” u Mostaru na parceli označenoj kao k.č. 2589/1, K.O. Rodoč, ukupne površine 591.06 m2, koji je Vlada Federacije 2015. dala na raspolaganje Sveučilištu u Mostaru.
Stupanjem na snagu te odluke Sveučilište u Mostaru je ovlašteno da, samostalno i u svoje ime, pokrene sve postupke koji se odnose na upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Očekivalo se, barem tako odluka zvuči, da će Sveučilište u Mostaru koristiti objekat u svrhe razvoja Sveučilišta, no ono što su besplatno dobili odlučili su prodati.
Sveučilište u Mostaru 13. svibnja raspisalo je javni poziv za prodaju etažiranog dijela nekretnine Sveučilišta u Mostaru. Predmet poziva je prodaja etažne jedinice na trećem spratu ukupne površine od 591 kvadratni metar, koji se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, a koja se nalazi u kampusu Sveučilišta u Mostaru u Rodoču.
Nekretnina je u vlasništvu Sveučilišta u Mostaru 1/1, a početna kupoprodajna cijena iznosi 1.2 miliona maraka. Razgledanje objekta može se obaviti svakim danom od 8 do 15 sati – navodno. Zašto kažemo navodno? Portal Hercegovina.info prijavljivao se mejlom kao zainteresovana stranka za obilazak prostorija koje Sveučilište prodaje, no povratnu informaciju nismo dobili, premda je ona, kazali su nam na telefonski poziv Rektoratu, proslijeđena rektoru Zoranu Tomiću.
Zanimljivo, kako se može vidjeti u katastru jedino je ova zgrada u okruženju nanovo etažirana, iz čega bi se reklo da se prodaja priprema već duže vrijeme.
Nužno je još dodati da su rektoru dragi mediji javljali da je Sveučilište tražilo zemljište kasarne jer bi “im s pripadajućim objektima bilo od velikog značaja za otvaranje novih studijskih programa koji su poželjni na tržištu rada”. Lijepo bi bilo da sada objasne kako se u cijelu priču uklapa prodaja.
Predmet javnoga poziva je prodaja Etažne jedinice V III sprat, ukupne površine 591,06 metara kvadratnih koja se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, a koja se nalazi u kampusu Sveučilišta u Mostaru u Rodoču. Nekretnina je u vlasništvu Sveučilišta u Mostaru 1/1, upisana u ZK uložak broj: 3338 KO Rodoč, Mostar, oznaka nekretnine 195/1000 dijela nekretnine označene kao kč. 2589/9 (opa. čestica iz odluke federalne Vlade) poslovni objekt ukupne površine 1412 metara kvadratnih povezano sa etažna jedinica V 3 kat, koja se sastoji od dva hodnika, dvadeset dva ureda, dva kupatila, ukupne površine, kako smo gore i naveli 591 kvadratni metar. Početna kupoprodajna cijena iznosi 1.200.000.
Kada su u pitanju uslovi prodaje navodi se da pravo sudjelovanja u postupku javnog poziva imaju osobe koje po važećim propisima mogu steći pravo vlasništva na nekretnine i uplate jamstvo u traženom iznosu. Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača jeste visina ponuđene cijene u postupku javnog nadmetanja, uz uslov da ispunjava i sve druge uslove javnog poziva. “U slučaju odustanka prvoga ponuđača, najpovoljnijim ponuđačem smatra se sljedeći ponuđač koji je ponudio najvišu cijenu, uz uslov da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvoga ponuđača”, navodi se dalje u pozivu.
Jamstveni iznos je 120 hiljada maraka, a učesnik koji ne ostvari pravo na kupovinu nekretnine uplaćeni jamstveni iznos vratiće se u roku od osam dana. Veličina jamstva govori u prilog tome da prostor mogu kupiti samo veliki, te da je moguće da se već zna ko će ga kupiti. Uz prijavu na javni poziv potrebno je priložiti dokaz o uplaćenome jamstvenom iznosu i navesti iznos ponude u konvertibilnim markama za predmet prodaje. Rok za podnošenje prijava istekao je 31. maja.
Na naš ponovljeni poziv da nam se omogući razgledanje nekretnine u svrhu kupovine, te informacija je li prostor prodan i kome ponovo nas upućuju na mejl, na koji smo se već prijavljivali, a nikad nismo dobili odgovor. Biće zanimljivo svakako pratiti kome je poklonjeni prostor Sveučilište koje se u njemu trebalo razvijati na kraju prodalo.
Novi-stari rektor
Senat Sveučilišta u Mostaru nedavno je izabrao prof. dr. Zorana Tomića, redovnog profesora, za rektora Sveučilišta u Mostaru na novi četvorogodišnji mandat. Osim na stranici SUM-a nikome nije jasno gdje je još i je li konkurs za rektora uopšte bio objavljen, komentariše naš izvor sa Sveučilišta, koji nam se obraćao i oko prodaje prostora.
Inače, kada je Tomić prvi put izabran konkurs je bio objavljen i na stranicama Službe za zapošljavanje, što ovaj put nije bio slučaj.
Tomić nikada nije krio privrženost HDZ-u BiH, te predsjedniku Draganu Čoviću, bez čega naravno ponovo i ne bi bio izabran. Izboru dosadašnjeg rektora Tomića na novi mandat prethodilo je izlaganje programa koji je nazvan „Vizija Sveučilišta“.
„Potrebna nam je nova vizija, vizija koja uključuje novo dimenzioniranje uloge sveučilišta u društvu“, istakao je rektor Tomić naglašavajući kako se puno toga izmijenilo u društvu pa tako i u visokom obrazovanju.
Svoj program rektor Tomić podijelio je u osamnaest dijelova ukazujući na nove oblike organizacije i korištenje resursa Sveučilišta. U narednom četvorogodišnjem mandatu osmišljavaćemo novu strategiju ali Sveučilište čeka i međunarodna akreditacija kao i akreditacija studijskih programa. Središnje mjesto programa posvećeno je obrazovanju i nastavi.
Naglasak je stavljen na kvalitetno i inovativno obrazovanje, pokretanje više interdisciplinarnih diplomskih i doktorskih studija, dualno obrazovanje kao i perspektiva novih studija, prije svega sveučilišni studij muzičke umjetnosti i Sveučilišni studij pozorišne i filmske umjetnosti.
Na području naučnog, umjetničkog i stručnog razvoja istaknuta je važnost istraživanja i transfer tehnologija i inovacija, izgradnja naučne infrastrukture, umjetničkog stvaralaštva i dr. Jačaće se ljudski potencijali na SUM-u, poručio je rektor Tomić naglašavajući snažnu poslovnu inicijativu i saradnju sa privredom. Upravljanje kvalitetom ostaje strateško područje rada Sveučilišta kao i međunarodna saradnja.
Istakao je da će Sveučilište u Mostaru jačati i svoju društvenu ulogu kroz društvenu integraciju, snažno podupirati rad dislociranih centara u Srednjoj Bosni i Posavini, a težište će se staviti na povećavanje projekata na Sveučilištu u Mostaru.
Kako se pokretanje više interdisciplinarnih diplomskih i doktorskih studija uklapa s rasprodajom imovine Sveučilišta nije jasno, posebno ako se pod tim terminima tražila imovina u Rodoču.
Prodavalo se i u vrijeme prethodnika
Sličnih problema bilo je i za vrijeme Tomićevog prethodnika Vlade Majstorovića. Ako se vratimo u 2011. vidjećemo da je skoro 1000 mještana naselja Jasenica potpisivalo peticiju protiv izgradnje kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa u Jasenici, te su se tadašnjem rektoru obraćali pismom, te ga javno prozivali zbog prodaje imovine Sveučilišta. Danas ni toliko hrabrosti nema.
“Poštovani rektore Majstorović, Krizni štab udruženja građana protiv gradnje Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa u Jasenici ogorčena je Vašim ignorisanjem i nezalaganjem za interese Sveučilišta, odnosno studenata koji bi trebali biti jamstvo svjetlije budućnosti Bosne i Hercegovine. Naime, ćutke ste prešli preko čina predaje nekretnina koje su u posjedu Sveučilišta u Mostaru federalnom ministarstvu pravde za gradnju Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog i poluotvorenog tipa”, navodili su potpisani Jaseničani.
Naime, odlukom Vlade FBiH 776/06 od 14. novembra 2006. Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je dio kasarne ”Stanislav Baja Kraljević” u Mostaru, i to zemljište označeno kao K.Č. 2028, površine 12.179 m2 i K.Č. 2589, površine 2.132.043 m2 K.O. Rodoč sa pripadajućim objektima na navedenom zemljištu, izuzev objekata broj 4, 5, 6, Prijavnice i kapele – Sveučilištu u Mostaru.
“Na površini koju ste olako prepustili, mladi ljudi su mogli stjecati nova znanja”, pisano je javno Majstoroviću. Ista tema, ista meta, isto mjesto, isto odstojanje i nakon deset godina.
Mladi ljudi mogli su sticati znanja na ovoj lokaciji u predgrađu Mostara, a Sveučilište se širiti i razvijati. Međutim, studenata je sve manje, a kako se čini i Sveučilišne imovine.
(hercegovina.info)