SARAJEVO – Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u izlaganju svog ekspozea pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao je da je u potpunosti spreman na odgovornost prema narodima i građanima BiH.
Poručio je parlamentarcima da je zajedno s njima spreman da osigura stabilnu vlast u BiH.
Naglasio je da će mu zadatak biti ubrzavanje reformi, vladavina prava, sigurnost i prosperitet.
“Potpuno sam svjestan svih obaveza koje me očekuju i težine zadatka koji nosi ova funkcija. Obaveza nam je da u narednom periodu radimo ubrzano i predano kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme”, rekao je Tegeltija, koji je u fokus stavio ekonomiju i finansije.
Rekao je da će zajedno s entitetskim vladama raditi na svim reformskim potezima kada su u pitanju ekonomija i finansije.
On je pojasnio poslanicima Predstavničkog doma da dokument koji danas predstavlja nije detaljan program rada Savjeta ministara za mandatni period, već osnovne smjernice za rad, jer je plan rada moguće sačiniti tek nakon završetka procesa izbora Vijeća ministara. Najavio je da će nakon izbora svih ministara u Savjetu ministara biti pripremljen i objavljen detaljan plan rada za mandatni period.
“Imajući u vidu spor proces formiranja vlasti, mi nemamo pravo na stotinu dana koje su imale sve novoizabrane vlasti u BiH. Zbog toga moramo odmah nakon formiranja Savjeta ministara odblokirati procese u Savjetu ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH, usvojiti budžet za 2020. godinu i sredstva za investicije staviti na raspolaganje entitetima”, istakao je Tegeltija.
On je izrazio zahvalnost liderima političkih partija koji su uspjeli da usaglase Principe za formiranje vlasti na nivou BiH, navodeći da će oni biti smjernice za rad u budućem periodu.
Zoran Tegeltija, čije imenovanje za predsjedavajućeg Savjeta ministara treba da bude potvrđeno na današnjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, istakao je da su ključne reformske oblasti koje će biti u fokusu Vijeća ministara usko vezane s prioritetima u Zajedničkim socio-ekonomskim reformama za 2019-2022 godinu, koje su već usvojile vlade Republike Srpske i Federacije BiH.
Podnoseći ekspoze poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu, Tegeltija je rekao da će se te reforme naći na dnevnom redu prve sjednice Vijeća ministara.
On je naglasio da su ključne reformske oblasti Vijeća ministara ekonomija, reforma javne uprave, evrointegracije, vladavina prava, odnosi unutar BiH, saradnja s međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom, migrantska kriza, izbjeglice, raseljena lica, povratnici, mladi, žene i ostale osjetljive kategorije.
“BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno je na nivou jedne trećine BDP-a u EU i s trenutnom stopom rasta BiH, prema Studiji rasta i zapošljavanja za BiH, koju je izradila grupacija Svjetske banke, trebalo bi nekoliko decenija da se približi prosjeku EU”, rekao je Tegeltija.
On je naglasio da nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija predstavljaju značajan izazov, posebno jer privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentisani rast.
“Prema podacima Međunarodne finansijske korporacije, njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje je tek 65 odsto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih privreda u tranziciji u Evropi. Prema istom izvještaju, samo 15 odsto radno sposobnog stanovništva u BiH formalno je zaposleno u privatnom sektoru, dok je javni sektor i dalje preglomazan, pružajući trećinu svih radnih mjesta u zemlji”, naveo je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da su ukupne javne finansije u BiH u dobrom stanju, a ključni makroekonomski pokazatelji pozitivni, te da je odgovornom ekonomskom politikom koju su u prethodnom vremenskom periodu provodile vlade entiteta i Vijeće ministara osiguran stabilan rast BDP-a.
On je naveo da je održiv rast BDP-a koji treba da bude zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza robe i usluga i smanjenju javnih rashoda planiran i u budućem vremenskom periodu.
“Apsolutno svjesni ustavne pozicije Savjeta ministara kada je riječ o ekonomiji, spremni smo provesti sve neophodne reforme koje usaglasimo s Vladom Republike Srpske i Vladom Federacije BiH, a koje će imati za cilj održiv i ubrzan ekonomski rast. U saradnji s vlastima na entitetskom nivou, preduzećemo odlučne korake u pravcu smanjenja poreskog opterećenja rada, kako bismo podstakli konkurentnost i omogućili dodatno povećanje plata”, naglasio je Tegeltija.
S ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, rekao je Tegeltija, insistiraće da Uprava za indirektno oporezivanje BiH značajno skrati procedure izdavanja PDV broja, a zajedno s vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH radiće na punom provođenju svojih zakona o elektronskom potpisu i osiguranju interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj BiH.
Tegletija ističe da je, prema Globalnom inovacijskom indeksu za ovu godinu, BiH rangirana na 76. mjesto od 130 zemalja i nije napravila pomake u oblasti istraživanja i inovacija.
“Nažalost, BiH je i dalje najlošije plasirana zemlja sa Balkana. Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja, i privatna i javna ulaganja, iznosila su oko 0,2 odsto BDP-a, što pokazuje da od 2013. pa do danas i dalje veoma malo sredstava izdvajamo u te svrhe. IT sektor bi mogao značajnije podstaći konkurentnost, inovativnost, povećati potencijal rasta zemlje i ponuditi nova rješenja u borbi protiv korupcije”, ocijenio je Tegeltija.
On je dodao da u skladu s analizom Međunarodnog monetarnog fonda, na svim nivoima vlasti u BiH postoji više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu koja zapošljavaju oko 80.000 ljudi ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.
Tegeltija je rekao da će podržati inicijativu Vlada Republike Srpske i FBiH u vezi sa sistemskim pristupom zabrani izvoza sirovine, odnosno zabrani izvoza trupaca i uvođenju posebnih tarifa na izvoz sortimenata nižeg stepena prerade.
U oblasti veterinarstva i bezbjednosti hrane, a zbog intenzivnih pregovora s EU kojima se nameće potreba prihvatanja određenih standarda i principa, Tegeltija je rekao da je BiH kroz mnogobrojne posjete inspektora Direkcije Evropske komisije za zdravlje i hranu, koji su izvršili inspekciju u skladu s opštim odredbama EU legislative, uspjela obezbijediti izvoz svih poljoprivrednih proizvoda, osim crvenog mesa, te je potrebno učiniti maksimalan napor da se što prije ispune svi preduslovi za izvoz ove vrste proizvoda.
Naglasio je da razvoj energetskih potencijala BiH mora biti imperativ u budućem radu Vijeća ministara.
Tegeltija je istakao da je stabilan energetski sektor pitanje stabilnosti, bezbjednosti i samostalnosti društva, a tek onda komercijalno pitanje.
Naglašava da se ključni prioriteti u BiH u narednom periodu odnose na završetak izgradnje koridora 5c, izgradnju autoputeva Beograd – Sarajevo i Vukosavlje – Brčko – Bijeljina, izgradnju mosta preko rijeke Save u Gradišci, puštanje u saobraćaj mosta “Bratoljub” u Bratuncu, te uspostavljanje plovnosti rijeke Save.
On je dodao da će novo Vijeće ministara u saradnji s vladama Republike Srpske i Federacije BiH izmijeniti zakone o državnoj službi, osiguravajući poštovanje načela zasluge u svim postupcima zapošljavanja, napredovanja, otpuštanja i poboljšanja upravljanja ljudskim resursima.
Rekao je da je pristupanje EU jedan od glavnih strateških ciljeva BiH i da o tome postoji veoma visok stepen saglasnosti.
Tegeltija je naglasio da za njega proces pristupanja EU nije cilj sam po sebi, već predstavlja najbolji okvir za reforme i razvoj BiH, te da je BiH na putu pristupanja EU prešla dug put koji je nepotrebno zaustavljen u ovoj godini.
“Sticanje statusa zemlje kandidata, za BiH bi predstavljalo potvrdu dosljedne i uspješne primjene najviših demokratskih standarda i provođenja reformskih procesa u zemlji”, kazao je Tegletija.
Nakon izlaganja ekspozea uslijedila su pitanja poslanika.
Saša magazinović (SDP) tražio je objašnjenje o Tegeltijinom govoru koji se odnosi na evropske direktive kada je u pitanju Zakon o PDV-u. Pozvao ga je da konkretno kaže o čemu govori, da li je spreman razgovarati o diferencijalnoj stopi PDV-a.
“Hajde izađite pa nam na ‘dobardanskom’ jeziku recite šta to znači“, pozvao je Magazinović Tegeltiju.
Magazinovića je zanimalo da objasni evropski standard i evropske vrijednosti.
“Pominjete evropski standard i evropske vrijednosti, kad to kažete morate pojasniti, da li vi pod evropskim vrijednostima i standardima smatrate i ustanvo organizovanje evropskih država, gdje vrijedi građanski koncept, jedan čovjek, jedan glas. Ako potvrdite to, možda ću i ja razmisliti da glasam za vas”, poručio mu je Magazinović, te zatražio da kaže zašto je pokrešno ispunio obrazac kada je u pitanju izricanje kazne za krivično djelo.
“Rekli ste ne, a nama u Komisiji za izbor Vijeća ministara rekli ste da vam je izrečena kazna”, rekao je Magazinović.
Dragan Mektić (SDS) kazao da je u ekspozeu ima puno kontradiktornih stvari i u ime Kluba SDS-PDP tražio pauzu od 60 minuta, te traži da im se dostavi ekspoze u pisanom obliku kako bi se pripremili za jednu “valjanu i korektnu” diskuziju o ovom ekspozeu.
Staša Košarac (SNSD), upitao je da li su svaki put imali pisani ekspoze, te poručio da nisu i da to nije bila praksa.
“Nije bilo pisanog ekspozea ni kada je bio Denis Zvizdić kandidat, a ni Vjekoslav Bevsnda, kao ni Nikola Špirić”, rekao je Košarac.
Damir Arnaut (SBB), nakon što je kandidat za predsjedavjaućeg Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija iznio svoj ekspoze, ponovo je problematizovao činjenicu da današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ne prisustvuju članovi Predsjedništva BiH koji su zvanični predlagači ove tačke dnevnog reda.
U svom izlaganju direktno se obratio predsjedavajućem ovog doma Denisu Zvizdiću navodeći kako ga ne čudi ponašanje Zvizdića jer je on u Kolegij Predstavničkog doma PSBiH izabran s manje glasova poslanika iz reda Bošnjaka za razliku od Nermina Nikšića (SDP).
Zvizdić je odgovorio Arnautu da je on u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabran sa 38.506 glasova dok je Arnaut svoj mandat i to kompenzacijski dobio sa 4.882 glasova.
Na Mektićev zahtjev Zvizdić je odobrio pauzu od 30 minuta.
Nakon pauze, Mektić je rekao da su poslanici u međuvremenu dobili pisani ekspoze.
Poručio je da je Denis Zvizdić imao ovakav ekspoze kao što je imao Tegeltija i, kako kaže, zapitao bi se da li bi bio minsitar u takvom Savjetu ministara.
“Zvizdić je imao korektan ekspoze u kojem je rečeno da će raditi ono što je u nadležnosti države, a da se neće miješati u nadležnosti entiteta. Ovdje ne znam, sve je pobrkano, ne zna se šta je čija nadležnost, ako će se raditi na ovakav način to ne znam kako će uspjeti. Imamo informaciju iz OHR-a da je Nebojša Radmanović tri puta išao u OHR i bojao se hoće li biti smijenjen. Mi smo opredijeljeni da budemo opozicija“, kazao je Mektić.
Tegeltiji je uputio nekoliko pitanja, te ga upozorio da u svom ekspozeu nije pomenuo da će poštovati zakone BiH.
“Trebali ste reći da ćete poštovati Ustav BiH, ali i sve zakone, ali čini mi se da ste zakone svjesno ispustili zbog člana 84 Zakona o odbrani BiH gdje se jasno kaže da je BiH trasirala svoj put prema NATO, zbog toga me interesuje hoćete li poštovati Zakone, a posebno Zakon o odbrani BiH”, pitao je Mektić.
Šemsudin Mehmdović (SDA) izjavio je da mu je nekoliko stvari “zapalo za uho”, jer svi znamo da je Predsjendištvo BiH usvojilo akt koji se zove Program reformi i da mu nije janso da li je taj akt bio dostupan i da li će mu to biti temelj budućeg rada.
“Važno je da se konačno započne deblokada institucija BiH zato što smo ranije imali ekspozee, ali u realizacij je bio nizak procenat onoga što je realizovano”, kazao je Mehmedocić, te dodao da ga interesuje da li će se poštovati i odluke sudova svih nivoa, “da li će se poštovati Zakon o zastavi, da li će se negirati genocid u Srebrenici i da li će kao predsjedavajući posjetiti Potočare i poslati pomirljivu poruku građanima BiH.
Pitao je da li će poštovati jednakopravnost svih građana i da li će poštovati državu BiH.
Dženan Đonlagić (DF) rekao je da mu je drago čuti da će Tegeltijipolazna osnova biti Program reformi BiH, dokument koji je jednoglasno usvojilo Predsjedništvo BiH.
“Vrlo je važno da som čuli da će vam polazna osnova za tu vrstu saradnje sa NATO savezom biti taj strateški dokument”, kazao je Đonlagić.
“Svi znamo da u Ustavu i Izbornom zakonu postoje elementi diskriminacije i važno je”, kako je rekao, “da će referentni dokument za to biti mišljenje Evropske komisije”.
Pomenuo je i socio-ekonomske reforme i kako se Tegletija referirao na dokument koji je nastavak socio-ekonomskih reformi, te se osvrnuo na tri poglavlja, a to je jačanje institucionalnih kapaciteta BiH u poljoprivredi i energetici.
“Mislim da ste na ispravan način detektovali ove dvije oblasti kao strateški važne”, kazao je Đonlagić, dodavši da su ruralni razvoj i energetika dvije strateške industrije u BiH.
Zukan Helez (SDP) upitao je Tegeltiju da li je spreman da predloži reformu pravosuđa da se ono oslobodi tegova politike.
Helez je Tegeltiju pitao da odgovori javno za govornicom da li voli državu BiH.
Mirko Šarović (SDS) je pitao Tegeltiju da li će se obratiti NS RS ukoliko u toku njegovog mandata BIH dobije poziv od NATO.
“Po meni o ovom važnom pitanju želimo da čujemo vaš jasan stav, ma kakav on bio. Odgovori moraju da budu potpuno nedvosmisleni. Tu se teško možete sakriti iza krilatice da ćete raditi po Ustavu, a Zakon kaže da će se činiti sve na putu ka NATO. Ako ćete raditi po planu Reformi odbrane onda to trebate da kažete, ako nećete po tome i ako ostajete privrženi Rezoluciji NS RS. To ovdje danas morate reći”, kazao je Šarović.
Nenad Stevandić (Srpski klub) ponovio je da Program reformi ne prejudicira članstvo u NATO, te da će se o tome naknadno donositi odluka.
Izvor : Nezavisne / piše : Mirsada Lingo Demirović
