Krajnje je vrijeme da se individualno i kolektivno zapitamo da li smo istinski svjesni naše uloge u društvu i da li mi kao sudije i tužioci opravdavamo povjerenje koje nam je dato?
Navode ovo sudije i tužioci u obraćanju javnosti Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini (ZKT), nakon što se u proteklim danima i sedmicama pravosuđe ponovo našlo u fokusu javnih diskusija.
– Kada je riječ o objavljenom audio-snimku, u kojem predsjednik VSTS Milan Tegeltija i bivša članica Milijana Buha neprimjereno i vaninstitucionalno razgovaraju o imenovanju sestre članice Savjeta Buha i njenom eventualnom sukobu interesa, radi zaštite integriteta institucije VSTS, zahtijevamo da se hitno sazove sjednica Savjeta, te u skladu s propisanim procedurama, uključujući i proceduru propisanu članom 6. Zakona o VSTS, utvrdi da li ponašanje predsjednika VSTS kao člana Savjeta u kontekstu objavljenog audio-snimka zadovoljava zakonski standard da „obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način“, te da li se njegovo ponašanje može podvesti pod djelo „zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Savjetu“ – navodi se u saopštenju.
ZKT smatra da je hitnom razrješenju ovog pitanja potrebno bez odlaganja pristupiti kako bi se na adekvatan način zaštitio integritet procesa donošenja odluka u Savjetu.
– Stavljanjem ove teme na tačku dnevnog reda sjednice Savjeta i omogućavanje javnosti da uživo i transparentno prati tok i argumentaciju koja će biti iznesena tokom rasprave na ovu temu je nužno i potrebno kako bi se donekle sačuvalo uveliko poljuljano dostojanstvo i povjerenje javnosti u pravosuđe – navode u ZKT.
Loša mišljenja
Dodaju da nalazi i rezultati nedavno objavljenog izvještaja OEBS u BiH „Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti“ u svojoj suštini izazivaju veliki stepen zabrinutosti u kontekstu pravosudnog odgovora na procesuiranje predmeta korupcije.
– Mi, kao sudije i tužioci, koji su istovremeno i članovi strukovnih udruženja ZKT, a u kontekstu ovlaštenja i dužnosti koji su nam povjereni, nužno preuzimamo veliki dio odgovornosti za ovakvo stanje – navode oni.
S druge strane, smatraju da su mnogobrojni razlozi za neefikasno procesuiranje predmeta korupcije i ostalih teških krivičnih djela u velikom djelu sadržani i pojašnjeni u mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izvještajima i analizama.
– Potrebno je nakon 17 godina primjene zakona o krivičnom postupku i krivičnih zakona pristupiti ozbiljnoj procjeni uticaja zakonskih i podzakonskih rješenja na procesuiranje pomenutih krivičnih djela, te u tom kontekstu analizirati i stavove nadležnih sudova, koji su u značajnoj mjeri odredili standarde i kriterijum procesuiranja ovih djela – navode u ZKT.
Dodaju da se može razmisliti o uspostavljanju dijaloške platforme sa sudijama, tužiocima i drugim relevantnim stručnjacima iz Evropske unije, koji bi im pomogli u ovom procesu.
Preispitivanja
Iako je VSTS preuzeo određene mjere s ciljem stimulisanja procesuiranja predmeta visoke korupcije, potrebno je dodatno preispitati uticaj normiranja tužilaca i sudija na efikasno i kvalitetno vođenje istraga i krivičnih postupaka u svim složenim predmetima, a posebno u predmetima korupcije, privrednog i organizovanog kriminala.
– Postojeći okvir normiranja u praksi ne pospješuje u dovoljnoj mjeri rad na najsloženijim predmetima, ne priznaje na adekvatan način uloženi trud i rad na tim predmetima, te često ima demotivišući efekat.
Štaviše, pomenuti okvir u praksi dovodi u velikoj mjeri do rada na manje složenim i jednostavnijim predmetima kako bi se ispunila zadata norma, koja je postala sama sebi svrha, a koja ima značajan uticaj na ocjenjivanje rada i napredovanje – navode u ZKT.
Naglašavaju da je u ovom kontekstu potrebno postaviti pitanje odgovornosti i opredijeljenosti pojedinačnih rukovodilaca institucija, te sudija i tužilaca iz perspektive istinske prioritetizacije, institucionalne organizacije rada i radne etike u radu na najsloženijim i svim drugim predmetima.
– Rukovodioci institucija, kako je istaknuto i u tzv. Pribe izvještaju, moraju pokazati liderstvo, integritet, znanje i hrabrost u iznalaženju adekvatnih rješenja s ciljem unapređenja funkcionisanja institucija i postizanja rezultata koji vraćaju povjerenje javnosti u pravosuđe. Međutim, kako bi to postigli, potrebno im je staviti na raspolaganje adekvatna ovlaštenja i mehanizme kako bi postigli rezultate od koristi za društvenu zajednicu – navode sudije i tužioci.
Dodaju da je potrebno preispitati efikasnost i kvalitet imenovanja i napredovanje kadrova u pravosuđu, koji su nosioci institucionalne borbe protiv korupcije.
Sedam novih članova
Napominju da ZKT stoji na raspolaganju VSTS i ministarstvima pravde u BiH u iznalaženju najadekvatnijih rješenja za unapređenje stanja u pravosuđu, uključujući predstojeće izmjene Zakona o VSTS.
– Takođe, želimo da skrenemo pažnju opštoj i stručnoj javnosti da će se do septembra 2021. godine imenovati sedam novih članova u VSTS (Savjet ministara BiH, Advokatska komora FBiH, Sud BiH, Vrhovni sud FBiH, Brčko distrikt BiH, Republičko javno tužilaštvo RS, kantonalna tužilaštva), s tim što su procedure za imenovanja ispred Savjeta ministara BiH, Advokatske komore FBiH, Suda BiH i Vrhovnog suda FBiH već u toku ili će biti uskoro raspisani, te bi do februara 2021. godine trebalo da budu imenovana četiri nova člana – navode oni.
Dodaju da se u postupku imenovanja članova Savjeta primjenjuje VSTS Pravilnik o izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine.
Imenovanja
– ZKT je mišljenja da pomenuti Pravilnik ne osigurava najadekvatniji i najtransparentniji okvir za imenovanje na ovako važne i odgovorne funkcije, te će u narednom periodu ponuditi prijedloge za unapređenje.
Dosadašnja praksa imenovanja članova VSTS je u nerijetkim slučajevima dovodila do manifestacije neformalnih i suptilnih pritisaka i neprimjerenih uticaja iz pravosuđa na sudije i tužioce da podrže imenovanje određenog kandidata ili kandidatkinje za koje se nažalost ispostavilo da nisu bili u stanju da odgovore zahtjevima i zadacima povjerene im dužnosti u VSTS i opravdaju povjerenje sudija i tužilac koji su ih birali na te funkcije – objašnjavaju oni.
Dodaju da je paradigmatično odsustvo bilo kakve odgovornosti ili konstruktivne komunikacije pojedinih izabranih članova Savjeta sa izbornom bazom.
– Principijelno, smatramo da se kandidati za članove Savjeta, koji se biraju na četiri godine u Savjet, trebaju predstaviti sudijama i tužiocima u otvorenom forumu s planom i programom, koji omogućava javnu diskusiju na teme od interesa za pravosudnu zajednicu i pruža mogućnost da se donekle provjere i dokažu potrebne vještine i sposobnosti, znanje i integritet za obavljanje tako važne funkcije – navodi se u saopštenju.
Preuzeti odgovornost
Naglašavaju da je krajnja odgovornost za sastav VSTS uvijek ležala u rukama sudija i tužilaca koji ih biraju.
– Sudije i tužioci moraju preuzeti svoj dio odgovornosti za izbore koje su do sada napravili i doprinijeli stanju u pravosuđu kakvo danas imamo.
Iskreno se nadamo da će u predstojećim izborima članova Savjeta, sudije i tužioci svjesno i savjesno kandidovati i izabrati najbolje, najmoralnije i najsposobnije predstavnike u VSTS, koji imaju sveobuhvatni kapacitet da osiguraju visok stepen nezavisnosti, nepristrasnosti, profesionalnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosuđa – navodi se u saopštenju.
(Srpskainfo)
