Ako želite da postanete inspektor u Republici Srpskoj, prvo trebate da se stranački angažujete ili da imate partijsku preporuku. Nakon toga vam daju priliku da budete volonter u nekoj od kontrolnih institucija. Volontiranjem se „dokazujete“ određeni period ili preskočite tu fazu i postajete „namještenik“. Ubrzo, mimo zakona, dobijate i poziciju inspektora.
Republička uprava za inspekcijske poslove posljednjih godina ima praksu da prima na rad volontere radi „osposobljavanja za samostalan rad, odnosno radi sticanja odgovarajućeg radnog iskustva, bez zasnivanja radnog odnosa“.
Jedan od tih volontera bila je i Vanja Samardžić, diplomirani inženjer šumarstva, koja je u Inspektorat Republike Srpske primljena na rad kao volonter u avgustu 2015. godine, na period od godinu dana.
To je bio početak njenog puta do mjesta inspektora, a kako bi došla do cilja morala je prvo da zasnuje radni odnos.
Volontiranje joj ističe početkom avgusta 2016. godine, a već u oktobru postaje „stručni saradnik za asistenciju inspektorima“ i na tom mjestu ostaje do decembra 2017. godine, vidljivo je iz njene prijave na kasnije raspisani konkurs.
Na koji način je Samardžićeva zaposlena na to radno mjesto portal CAPITAL nije uspio da utvrdi, osim što je to bilo na određeno vrijeme. Nakon što je „skupila“ godinu iskustva, upravo za tu poziciju raspisan je javni konkurs.
Samardžićeva se prijavila, ispunjavala je uslov koji je propisivao da ima godinu dana radnog iskustva. U prijavi na konkurs navela je da ima iskustvo upravo na istoj poziciji i na istim poslovima za koje je konkurs i raspisan.
Na ulaznom intervjuu Samardžićeva je ocijenjena sa 13 od mogućih 15 bodova za poziciju „stručni saradnik za asistenciju inspektorima“ u Sektoru šumarske inspekcije. Na osnovu toga zaposlena je na neodređeno vrijeme u pomenuti Sektor. Kako bi Rješenje o zasnivanju radnog odnosa što prije stupilo na snagu, Samardžićeva se odrekla prava na žalbu (bila je jedini kandidat) i početkom 2018. godine je zaposlena „za stalno“.
Konkurs nije bio raspisan samo za „njeno“ radno mjesto, već i za još 20 upražnjenih radnih mjesta namještenika u Inspektoratu.
Konkurs u Mostaru za posao u Banjaluci
Konkurs preko kojeg je zaposlena Samardžićeva i još 20 lica u Inspektorat Srpske tadašnji direktor te institucije Predrag Tomić raspisao je u mostarskom „Dnevnom listu“ i to u vikend izdanju od 9. i 10. decembra 2017. godine.
Tada je slobodnim oglašeno ukupno 21 radno mjesto, od čega se na „stručne saradnike za asistenciju inspektorima“ odnosilo deset pozicija.
Za deset pozicija „stručni saradnik za asistenciju inspektorima“ intervjuisano je 17 kandidata 11. i 12. januara 2018. godine.
Oni koji su ocijenjeni uspješnim zaposleni su u različitim sektorima inspekcije.
Lista uspješnih kandidata:
Asistenti postajali inspektori, iako nisu ispunjavali uslove za to
Uspješni kandidati zaposleni su tako na pozicije da asistiraju inspektorima, a kasnije su raspoređeni na radna mjesta inspektora iako neki od njih nisu ispunjavali uslove za to.
Uslov koji neko treba da ispunjava da bi bio inspektor je, između ostalog, da ima visoku stručnu spremu (240 ECTS) i tri godine radnog iskustva u traženom stepenu obrazovanja.
„Ovdje su inspektori postavljani, a prethodno su radili na radnom mjestu namještenika sa višom stručnom spremom, a ne sa visokom. Očigledno da nisu ispunjavali uslove, a za one za koje je počelo raspitivanje i problematizovanje što su na tom mjestu bivali su vraćani ili raspoređivani na druga radna mjesta“, rekao je izvor CAPITAL-a iz Inspektorata.
Prekršen je i zakon, jer je definisano da je inspektor „državni službenik“ i po Zakonu o državnim službenicima za popunjavanje tih radnih mjesta javni konkurs raspisuje i objavljuje Agencija za državnu upravu Republike Srpske, a ne Inspektorat RS.
Upravna inspekcija potvrdila nezakonitosti
Upravna inspekcija Ministarstva uprave i lokalne samouprave kontrolisala je tek prije nekoliko mjeseci kako se poštuju propisi o radnim odnosima u slučaju Vanje Samardžić.
Utvrdili su nepravilnosti i naložili direktoru Inspektorata da ukine rješenje kojim je ona raspoređena na radno mjesto „šumarski inspektor“.
Inspektorat poništio postavljenje inspektora
U Inspektoratu su nam priznali da je utvrđeno da su službenici postajali inspektori iako nisu ispunjavali uslove za to.
„Nakon izvršenog nadzora upravni inspektor je utvrdio da službenik koji je raspoređen iz reda zaposlenih na mjesto šumarskog inspektora ne ispunjava uslove u pogledu potrebnog radnog iskustva, jer je za navedeno radno mjesto jedan od uslova tri godine radnog iskustva u traženom stepenu obrazovanja. S obzirom na navedeno, upravni inspektor je naložio da se ukine rješenje o raspoređivanju i riješi radno-pravni status službenika. Inspektorat je to učinio raspoređivanjem službenika na drugo radno mjesto u skladu sa njegovom stručnom spremom i radnim iskustvom“, rekla je portparol Inspektorata Dušanka Makivić.
Dodala je da se ukidanje rješenja naloženo od strane Upravnog inspektora odnosilo na konkretan pojedinačan slučaj, te da nije bilo elemenata, niti osnova za poništavanje rješenja o raspoređivanju drugih službenika koji ispunjavaju uslove u pogledu radnog staža i stručne spreme.
U Inspektoratu raspoređivanje pravdaju nedostatkom novca za novo zapošljavanje.
„Inspektorat Republike Srpske ima 307 sistematizovanih radnih mjesta inspektora, od čega je popunjeno 259. S obzirom na nedostatak budžetskih sredstava i nemogućnost prijema novih radnika na upražnjena radna mjesta inspektora, Inspektorat je, kako bi omogućio nesmetano funkcionisanje inspekcijskog nadzora, službenike koji su već zaposleni i čije plate su planirane budžetom i koji ispunjavaju uslove, raspoređivao na upražnjena radna mjesta inspektora u skladu sa njihovom stručnom spremom. U 2020. godini iz reda već zaposlenih službenika na mjesto inspektora raspoređeno je 12 službenika, dok u 2021. godini nije bilo raspoređivanja“, navela je Makivićeva.
Za radna mjesta inspektora koja su upražnjena, a za koja već zaposleni službenici ne ispunjavaju uslove ili nisu zainteresovani za raspoređivanje na ta radna mjesta, u 2020. godini putem Agencije za državnu upravu Republike Srpske primljena su tri inspektora, a u 2021. godini šest inspektora.
„Nedopustivo je da na poziciju inspektora dolaze ljudi na dva različita načina, neko mora da prođe konkurs i ispuni sve uslove, a neko od zaposlenih volontera, namještenika treba samo da kaže da je zainteresovan da bude inspektor. To su različiti aršini i kršenje prava i propisa“, smatra jedan od inspektora.
Konkurs
Na pitanje zašto je konkurs objavljen u dnevnim novinama iz Mostara, u Inspektoratu su naveli da je Uredbom o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje namještenika propisano da se javni konkurs objavljuje u dnevnim novinama koje su dostupne svim građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
„Sama Uredba ne precizira koje su to konkretno dnevne novine i na teritoriji kojeg entiteta treba biti njihovo sjedište. S obzirom na to da je riječ o proceduri koja se pokreće po odluci rukovodioca, da su u pitanju konkursi koji su realizovani 2017. godine, sadašnji rukovodilac nema informaciju zašto je tada odlučeno da se konkurs objavi u dnevnim novinama sa sjedištem u Mostaru“, naveli su u Inspektoratu.
Tomić, koji je kršio propise u odnosu na druge, doživio isto
Bivši direktor Inspektorata Predrag Tomić koji je raspisao sporni konkurs za popunu upražnjenih radnih mjesta namještenika i kasnije zaobilazio propise i službenike postavljao za inspektore i sam je doživio da bude žrtva zaobilaženja propisa.
Tomić je na mjesto direktora Inspektorata RS postavljen 20. oktobra 2016. godine a smijenjen je 2018. godine. Na sudu je dva puta dokazao da je nezakonito smijenjen, a Vlada ga je vraćala na posao, te zatim na istoj sjednici ili nekoliko dana kasnije opet smjenjivala, izigravajući sud.
On je zbog toga podnio krivičnu prijavu protiv premijera Radovana Viškovića koga smatra odgovornim, jer Vlada nije u potpunosti ispoštovala sudsku presudu i vratila ga na mjesto direktora Republičke uprave za inspekcijske poslove.
Vuković: Očigledna korupcija
Rukovodilac Odjeljenja za analize i javne politike u organizaciji Transparency international Uglješa Vuković kaže da se nerijetko dešava da se kroz sistematizaciju radnih mjesta unaprijed profiliše izabrani kandidat, što je jedan od većih ili očiglednijh koruptivnih rizika.
„Prema iskustvu iz prijava TI BiH Centru za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije, institut javnog konkursa nije garancija izbora najboljih kandidata, te se kandidati u postupcima javne konkurencije za radna mjesta državnih službenika najčešće žale da nemaju pristup svim informacijama iz konkursne dokumentacija. To dalje dovodi do toga da su njihovi izgledi u postupku pravne zaštite veoma slabi“, ističe Vuković.
Dodaje da podaci iz monitoringa reforme javne uprave, koji je sproveo TI BiH, pokazuju da organi uprave često ne iskazuju realne potrebe u planiranju sistematizacija.
„Uprava često predimenzionira svoje zahtjeve za novim radnim mjestima što se koristi kao osnova za intenzivnije zapošljavanje u predizborno vrijeme”, zaključuje Vuković.
(CAPITAL)