Ako je suditi po nedavno završenim izborima u zemljama regiona, zbog virusa korona i epidemiološke situacije na lokalnim izborima u novembru moguće je očekivati znatno manju izlaznost nego što je bila prije četiri godine.
“Definitivno će korona uticati na izlaznost na izborima. Ima ljudi koji jednostavno strahuju i ne žele se izlagati riziku. Već sada vidimo da se pripremaju posebne mjere za izbore i one će se morati poštovati, a imate dio razmaženih koji sigurno neće htjeti stajati u redu”, rekla je politička analitičarka Tanja Topić, dodajući da će na izbore izaći uglavnom disciplinovani stranački vojnici.
Kada je riječ o regionu, u Hrvatskoj je recimo ove godine od 3.859.481 birača upisanog u birački spisak, pravo glasa iskoristili njih 46,85 odsto, što je rekordno niska izlaznost i, kako su mnogi istakli, najgori odziv u istoriji hrvatske demokratije. Na prošle opšte izbore 2016. godine u Hrvatskoj je na birališta izašlo 52,59 odsto birača.
I u Srbiji nije bila ništa bolja situacija jer je ove godine na izbore za Skupštinu Srbije od 6.584.376 birača glasalo njih 3,2 miliona ili 48,9 odsto, dok je četiri godine ranije od njih 6.739.441 sa pravom glasa, pravo iskoristilo 3,7 miliona ili 56,07 odsto.
Stručnjaci iz BiH pojašnjavaju da se opšti i lokalni izbori ne mogu porediti jer po pravilu izlaznost na opšte izbore je uvijek veća, ali istovremeno naglašavaju da će sasvim sigurno situacija sa virusom korona uticati na smanjen broj birača na biralištima u Bosni i Hercegovini. Takođe, naglašavaju da će i od samih medija i broja oboljelih u danima neposredno pred izbore zavisiti izlaznost jer će u slučaju velikog broja zaraženih mnogi zbog vlastite sigurnosti odustati, posebno oni stariji koji su po pravilu redovniji na izborima.
“Procjenjujem da će na birališta izaći između 45 i 50 odsto, ne više od toga. Inače je izlaznost na lokalnim izborima nešto manja nego na opštim i sigurno je da manja izlaznost odgovara strankama na vlasti. Situacija sa virusom korona će uticati na izlaznost, ali najviše na izlaznost utiče nepovjerenje građana i birača u mnoge političke stranke i to je najveći problem”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Stručnjaci se slažu da će i od samih epidemioloških mjera zavisiti izlaznost jer ukoliko se vani u redu bude čekalo na glasanje – mnogi će odustati, posebno ukoliko bude kiše ili pak snijega s obzirom na to da su izbori pomjereni na novembar.
Inače, u Bosni i Hercegovini na prošlim lokalnim izborima od 3.155.128 birača upisanih u centralni birački spisak glasalo je njih 1.782.831 ili 54,77 odsto, što u ovom trenutku djeluje kao nedostižno. Trenutno, privremeni birački spisak je na izlaganju do 17. avgusta, a nakon što se sagledaju primjedbe biće izrađen konačni centralni birački spisak.
Centralni birački spisak u Bosni i Hercegovini za predstojeće lokalne izbore još nije zaključen, a nije poznato kako će se na kraju glasati, odnosno koje će preventivne mjere biti preduzete. Nadležni instituti za javno zdravlje Federacije BiH i Republike Srpske do ponedjeljka, 3. avgusta, trebalo bi Centralnoj izbornoj komisiji BiH da dostave svoje mišljenje i preporuke za održavanje izbora.
Kako stvari sada stoje, između ostalog za glasanje na izborima biće neophodna maska, moguće i rukavice, a ukoliko se odustane od rukavica za svakog birača moraće se obezbijediti jednokratna olovka.
(Nezavisne)
