Afera “Viaduct” predstavlja jedan od najozbiljnijih finansijskih i institucionalnih skandala u Bosni i Hercegovini, koji prijeti da ostavi dugoročne posljedice po budžet države, funkcionisanje institucija i povjerenje građana u pravnu sigurnost. U središtu afere nalazi se slovenačka firma Viaduct, koja je, uprkos tome što nije izgradila nijednu hidroelektranu niti zapošljavala radnike, dobila međunarodnu arbitražu protiv BiH i sada potražuje više od 110 miliona KM, uz dnevne kamate od preko 9.500 eura .
Kako je sve počelo: Koncesija na Vrbasu
Godine 2004. Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju firmi Viaduct za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas. U tu svrhu osnovana je firma kćerka HES Vrbas a.d. Banja Luka, u kojoj je Viaduct imao 99% vlasništva . Međutim, projekat nikada nije realizovan. Viaduct tvrdi da je uložio oko 3 miliona eura u pripremne radove, ali je zbog administrativnih prepreka i promjena u zakonodavstvu projekat obustavljen .
Arbitražni spor i presuda protiv BiH
Nakon što je Vlada RS odbila sporazumni raskid ugovora, Viaduct je 2016. godine pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu, pozivajući se na bilateralni sporazum o zaštiti investicija između Slovenije i BiH iz 2002. godine . U aprilu 2022. godine, ICSID je donio presudu kojom se BiH obavezuje da Viaductu isplati 39,8 miliona eura, uz retroaktivnu kamatu od 7,1% godišnje, počevši od novembra 2021. godine .
Trenutni dug i prijetnje prinudnom naplatom
Do aprila 2025. godine, dug BiH prema Viaductu narastao je na preko 140 miliona KM (oko 70 miliona eura), uz dnevne kamate od 9.600 eura . Viaduct je najavio pokretanje prinudne naplate, što bi moglo uključivati blokadu državnih računa, zapljenu imovine ili druge mjere izvršenja .
Posljedice po institucije BiH
Zbog neizmirenog duga, već su zabilježeni problemi u funkcionisanju institucija. Na primjer, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) suočava se s blokadom računa, što prijeti paralizom kontrole zračnog prostora i rada aerodroma .
Reakcije vlasti i odgovornost
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, izjavila je da se traži rješenje za isplatu duga, ali da će BiH najprije morati platiti Viaductu, a potom pokušati regresno naplatiti sredstva od Republike Srpske . Međutim, entitetske vlasti, uključujući predsjednika RS Milorada Dodika, odbacuju odgovornost i tvrde da je riječ o politički motivisanim napadima .
Zaključak
Afera Viaduct otkriva ozbiljne propuste u upravljanju javnim resursima, nedostatak koordinacije između entitetskih i državnih institucija, te potencijalnu zloupotrebu međunarodnih sporazuma. Dok dug raste, a prijetnje prinudnom naplatom postaju sve realnije, građani BiH će snositi teret grešaka i propusta svojih vlasti.
