Dopune Krivičnog zakona BiH, te entitetskih krivičnih zakonika, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, za izborne mahinacije predviđaju kazne i do 10 godina zatvora, ali i zabranu obavljanja funkcija.
U jednom od članova navodi se da je kazna od jedne do deset godina i novčana predviđena za onoga ko zatraži ili uzme novac ili bilo koji finansijski instrument za sebe ili drugoga, uključujući i pravnu osobu, kako bi učinio nešto što inače ne bi smio ili propustio da učini nešto što treba, a u vršenju službene dužnosti ili predstojeće dužnosti, u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava na nivou BiH.
U Zakonu o dopuni Krivičnog zakona BiH se, između ostalog, navodi da osude za ova krivična djela imaju za pravnu posljedicu i prestanak službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou BiH i prestanak takvog zaposlenja, te oduzimanje odlikovanja.
Propisana je i zabrana obavljanja službene dužnosti u organu koji se finansira iz javnih sredstava na nivou BiH, u trajanju od pet godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, kao i zabrana sticanja takve dužnosti.
“Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika i u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'”, naveli su iz OHR-a te dodali da izmjene Krivičnog zakonika u Srpskoj stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u “Službenom glasniku Srpske”, a u FBiH prvog dana od objavljivanja u “Službenim novinama FBiH”.
Nakon odluke Šmita ubrzo se oglasio i Milorad Dodik, predsjednik Srpske, koji je naveo da je stav RS jasan i poznat.
“Odluka Kristijana Šmita, kojom se navodno nameće dopuna Krivičnog zakonika, neće biti objavljena u ‘Službenom glasniku’ i neće se primjenjivati u Republici Srpskoj”, naveo je Dodik na Twitteru.
Kako je dodao, Šmit nije visoki predstavnik jer nema mandat potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN i njegove odluke nemaju nikakvo pravno dejstvo.
“Ovo je kriminalan pokušaj nametanja odluke osobe koja nema nikakav legitimitet”, ocijenio je Dodik.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da Šmit nije faktor u RS, koja njegove odluke odavno ne objavljuje u “Službenom glasniku”. On je istakao da Šmitovi potezi ne mogu biti na korist nijednom od naroda u BiH.
“Ukoliko Šmitu nešto nije jasno, trebalo bi da se obrati Venecijanskoj komisiji koja je rekla da on ne može da donosi zakone, nego da to čine izabrani organi, dakle parlamenti i u FBiH i u Republici Srpskoj, te Parlamentarna skupština BiH”, naglasio je Stevandić.
Vlada Srpske je saopštila da Šmitova odluka nije u skladu s Ustavom Republike Srpske i da ne može proizvoditi pravno dejstvo na teritoriji Srpske.
“Sva pitanja koja su predmet navedene odluke već su propisana Krivičnim zakonikom RS, koji je u potpunosti usklađen sa preporukama i direktivama Evropske unije i međunarodnim konvencijama”, naveli su iz Vlade Srpske.
I Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Srpske, izjavio je da odluke Šmita ne obavezuju institucije Srpske koje ih neće sprovoditi, te istakao da je i samo njegovo postojanje negacija vladavine prava i pravne države. Karan je istakao da je katastrofalna činjenica da se bilo kakve odluke objavljuju na stranici OHR-a, da takve stvari rade samo djeca u osnovnoj školi kad prave zidne novine.
“Zamislite, nameću se zakoni nekim odlukama. To je nevjerovatno”, kaže Karan.
S druge strane, Šmit je naveo da izmjene koje je donio jačaju Krivični zakon i utvrđuju širu definiciju podmićivanja službenih lica.
“Oni koji su u iskušenju da uzmu novac, kao i oni koji nude mito, trebalo bi ozbiljno da razmisle o tome da slijede novčane kazne koje su dvostruko veće od mita, oduzimanje novca ili primljene robe, kazna zatvora do 10 godina, nakon čega slijedi petogodišnja zabrana obavljanja bilo koje službene funkcije”, rekao je Šmit za “Oslobođenje”.
(Nezavisne novine)
