Namjenska industrija Srbije će uskoro preuzeti većinski i upravljački paket u banjalučkom Vazduhoplovnom zavodu “Kosmos”. To je nakon „Zraka“ iz Teslića, drugo namjensko preduzeće u Srpskoj koje će kontrolisati država Srbija.
Već se mjesecima radi na pripremi vlasničke transformacije “Kosmosa” koji je prije rata zapošljavao 1.600 radnika i bio ponos tadašnje stručne namjenske industrije za potrebe ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.
Država Srbija će preko jednog od svojih preduzeća iz namjenske industrije postati strateški partner i kupac.
Razmatra se nekoliko opcija za preuzimanje od kojih je najrealnija da postanu vlasnici dvije trećine akcijskog kapitala.
Plan je da se obaveze povjeriocima iz procesa restrukturiranja isplate u potpunosti, a da se dugovi prema fondovima pretvore u kapital, sa čime će biti uvezan staž za radnike koji na to čekaju i po 15 godina.
Nakon što se situacija raščisti, izvršiće se popis imovine i uraditi procjena tržišne vrijednosti kapitala, a zatim će se krenuti u pregovarački postupak o preuzimanju kontrolnog paketa akcija.
Po skoro istom modelu je Srbija prije nekoliko godina preuzela 71 odsto udjela u preduzeću „Zrak“ iz Teslića koje proizvodi i remontuje nišanske sprave za haubice, minobacače i lansere, durbine, lovačke i druge nišane.
Srbija je preuzela obaveze prema kupcima i dobavljačima. Vlasnici su postali i Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja Srpske koji su svoje dugove namirili kroz udio u vlasništvu.
Preduzeće koje je 2013. godine zbog brojnih dugovanja završilo u stečaju danas pozitivno posluje, ima godišnje prihode u prosjeku od 1,3 miliona maraka i zapošljava 37 radnika, dok je prije rata imala oko 200 zaposlenih.
Preduzeća u Republici Srpskoj iz oblasti namjenske industrije godinama usko sarađuju sa kompanijama sa istom djelatnošću u Srbiji, tako da je ulazak u vlasništvo rezultat dosadašnjeg partnerstva.
Tako na primjer “Kosmos” skoro pola svojih prihoda ostvaruje upravo kroz saradnju sa Ministarstvom odbrane Srbije.
U prošloj godini su realizovali jedan ugovor vrijedan 1,1 miliona evra, drugi u iznosu od 1,15 miliona evra je u toku, a kako saznajemo usaglašen je i treći u vrijednosti od 1,7 miliona evra i on uskoro treba da bude potpisan. Takođe, kada je ovaj posljednji u pitanju, postoji mogućnost njegovog proširenja na dodatnih 350.000 evra.
Prije tri godine „Kosmos“ i Ministarstvo odbrane Srbije su potpisali ugovor o remontu raketnih sistema vrijedan dva miliona evra.
Zanimljivo je da je u martu ove godine srpski ministar Nebojša Stefanović boravio u posjeti banjalučkom preduzeću.
Nakon sastanka je saopšteno kako se razgovaralo o mogućim budućim modalitetima saradnje koji bi, kako je tada Stefanović ocijenio, bili od značaja za nastavak opremanja Vojske Srbije, a u isto vrijeme i za dalji razvoj ovog preduzeća.
Sa Ministarstvom odbrane Srbije sarađuje i bijeljinski „Orao“. Ugovor vrijedan 3,7 miliona evra o remontu motora za avione „Orao“ i „Super Galeb“ potpisan je u februaru ove godine. Riječ je o jednom od najznačajnijih pojedinačnih ugovora koji Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije imaju sa jednom kompanijom namjenske industrije iz Republike Srpske.
Iz uprave “Kosmosa” su potvrdili naša saznanja i poručili kako je riječ o “Trećem životnom ciklusu”.
“Strateško partnerstvo sa namjenskom industrijom Srbije kroz učešće u kapitalu je svakako značajno i predstavlja “novi životni ciklus” društva kroz nove poslove, transfer tehnologija, zajednički nastup na trećim tržištima, a sve ovo će za posljedicu imati novo zapošljavanje i bolji poslovni ambijent”, rekao je za CAPITAL direktor preduzeća Dušan Vještica.
Dodaje i kako će kroz ovaj cikus biti servisirane obaveze prema fondovima, radnicima i dobavljačima.
“Dugovanja i potraživanja se usaglašavaju sa fondovima i Poreskom upravom RS, a po usaglašenim obavezama plan će biti dostavljen IRB RS na dalje postupanje. Pošto se radi o dosta složenom poslu sa dosta učesnika u procesu realan rok za navedenu aktivnost je septembar ove godine”, kaže Vještica.
Vazduhoplovni zavod “Kosmos” je proizvodio radarske, raketne i računarski sisteme, vršili su generalni remont radara, raketnih sistema i mjerne opreme.
“Kosmos” je gradio pokretne aerodrome i pokretne piste, a radili su i praktičnu obuku stranih kadrova u Banjaluci i u inostranstvu.
Početkom rata počela je i njihova propast jer su izgubili tržišta širom svijeta.
Obaveze su se gomilale, a do momenta kada se krenulo u restrukturiranje prije nekoliko godina one su iznosile 24,5 miliona maraka.
(Capital)
