Izjave novog visokog predstavnika, ali i njegovi prvi sastanci izazvali su neočekivano stanje šoka kod pojedinih političara, koji su očekivali potpuno drugačiji nastup Kristijana Šmita u BiH.
Nakon što je došao u BiH, Šmit je za kratko vrijeme svojim izjavama poremetio i iznevjerio nadanja mnogih domaćih političara koji su sve vrijeme zagovarali hitnu intervenciju OHR-a i sankcionisanje onih koji navodno blokiraju rad države, misleći prije svega na političare iz Republike Srpske.
Ipak, prve konkretne izjave Visokog predstavnika nisu išle u tom pravcu.
Prvi šok za one koji su nade za provođenje svojih političkih ciljeva polagali u Šmita bila je njegova izjava da Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva, nije predstavnik Hrvata, jer je izabran glasovima Bošnjaka. Dalje je Šmit govorio i o ugroženosti Hrvata u BiH, potrebama za izmjenama Izbornog zakona u tom pravcu, a sve su dodatno pojačali i stavovi izneseni na simpozijumu koji je organizovalo Njemačko atlantsko društvo (Deutsche Atlantische Gesellschaft), kojim predsjedava visoki predstavnik u BiH.
A tamo se, uz prisustvo Šmita, govorilo o BiH kao „muslimanskom ostrvu sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira“, o prisustvu Turske i Rusije u pozitivnom smislu, o Draganu Čoviću kao istinskom predstavniku Hrvata, o bošnjačkim nacionalistima kojima „Srebrenica do danas služi kao argumenat da kategorički isključe podjelu vlasti i pomirenje sa Srbima”…
Sve ovo izazvalo je niz reakcija na političkoj sceni BiH.
S jedne strane osude, kao što je to uradio Željko Komšić, dok sa druge, kao npr. iz HNS-a, stiže podrška.
Politički analitičar Velizar Antić, na osnovu iznesenih stavova proteklih dana, a koje je direktno iznio Šmit ili su izrečeni u njegovom prisustvu, kaže da Nijemci znaju šta neće, ali ne i šta tačno hoće u BiH.
„Sve im je jasno šta se dešava u BiH i upravo iz tog razloga i ne znaju šta da rade. Upravo iz tog razloga i ne verujem da će Šmit da donosi neke brzoplete poteze i da dodatno komplikuje ionako vrelu situaciju. Poslani su jasni signali da će spor između Bošnjaka i Hrvata u vezi sa Izbornim zakonom biti rešen u korist Hrvata. Što je ujedno i jedino realno i pravedno rešenje, jer to u suštini stoji i u Ustavu BiH. Druga je stvar što su Bošnjaci pronašli model da u praksi krše Ustav legalno. Zato je i potrebno tu oblast bolje regulisati kako bi Hrvati zaista i birali svoje predstavnike“, kaže on i dodaje da su hrvatski zahtjevi za trećim entitetom u potpunosti odbačeni.
On navodi da je jasno istaknuto da je za Njemačku neprihvatljivo postojanje muslimanske države i žele da izbjegnu potencijal te države da pravi bezbjednosni problem samoj Evropi.
„Jasno im je i da Rusija i Turska imaju svoje istorijske korene u BiH, a samim tim i interese i spremni su da to realno stanje stvari i prihvate. Nije im lako da prihvate, ali su svesni da je to ‘realnost’ i da moraju da računaju i na taj deo slagalice u BiH“, kaže Antić.
Ipak, kako navodi, Nijemci prave veliku grešku kada računaju na mlađe generacije u procesu pomirenja.
Ponašanje Šmita, njegovi prvi potezi i izjave, koje su dočekane na nož u jednom dijelu političkog Sarajeva, prema Antićevom mišljenju, najbolji su primjer kako neprincipijelna politika stiže na naplatu.
„Bošnjaci su sve do sada bili razmaženi od strane Zapada, koji je zbog svojih interesa i odnosa sa muslimanskim svetom sve ovo vreme bio na njihovoj strani. Tako razmaženi Bošnjaci su prizivali strance i ‘međunarodnu zajednicu’ da što više rukovodi u BiH. I tada su visoki predstavnik i ‘međunarodna zajednica’ bili dobri momci. Međutim, da li će i dalje biti ‘dobri momci’ ukoliko promene svoje prioritete i promene strane koje podržavaju. Da li će biti i dalje dobri momci ukoliko, recimo, promene Izborni zakon tako da odgovara Hrvatima, a ne i Bošnjacima?“, pita naš sagovornik, navodeći da je potpuno siguran da će u tom slučaju svi predstavnici bošnjačkih političkih partija bacati drvlje i kamenje na tu istu “međunarodnu zajednicu” koja ih je apsolutno podržavala punih 30 godina.
“Sve ovo nam govori koliko ovde ima malo ljudi koji se zalažu za principe. a ne za politiku od danas do sutra.”
Amina Čorbo Zećo, novinarka Patrije, kaže da ovo nije prvi put Kristijanu Šmitu da od dolaska u BiH daje kontroverzne izjave.
„Sjetićemo se one da država ne smije biti prijetnja nijednom entitetu, ni kantonu. Nada da je riječ o lošem prevodu ubrzo je raspršena nakon što je Schmidt počeo da priča jezikom ovih koji u BiH utvrdo zagovaraju etnonacionalno uređenje, prije svih HDZ. Priča o legitimnosti nema uporište u normalnim evropskim civiliziranim vrijednostima kojima stremimo, makar deklarativno. Tako da sam ohrabrena viješću koja je stigla da stav Schmidta nije zvanični stav Njemačke“, rekla je Čorbo Zećo komentarišući poruke Šmita.
Ona se osvrnula i na one koji su očekivali da se Šmit stavi na njihovu stranu i sve probleme u državi riješi nametanjem rješenja.
„Kada je riječ o političarima koji očekuju da sve probleme riješi visoki predstavnik, smatram da hitno trebaju početi jačati institucije BiH, te na taj način jačati vladavinu prava. Čini mi se, nažalost, da rijetko ko u BiH shvata važnost postojanja jakih institucija BiH. Skoro sve da su obesmislili i očekuju čudo od Schmidta. To se čudo neće desiti“, rekla je Čorbo Zećo.
(Buka)
