Zaštićeni pejzaž Konjuh često je zaštićen samo na papiru i ne razlikuje se od ostalih šuma u našoj zemlji koja služe za sječu i krađu stabala, tvrde sagovornici Inforadara, aktivisti iz tuzlanske Karton revolucije. Pojašnjavaju kako je najgori odnos na ovom zaštićenom području na strani Kladnja, gdje ne postoji ni rampa, ni video nadzor, niti nadzornici imaju bilo kakvu dozvolu da kontrolišu kamione koji izvoze drva sa zaštićenog pejzaža.
„Mi smo jednim videom dokazali da je to tako, zaustavljali smo kamione. Tamo ljudi sjede, ne zato što oni neće, već zato što im se ne dozvoljava kontrola i nemaju nikakve svrhe. Dok na strani Banovića postoji rampa i bar neki nivo zaštite. Ključni problem je u Kladnju gdje JU Zaštićeni pejzaž Konjuh ne postoji, nema nikakvu svrhu ni ulogu, što je dovoljan pokazatelj koliko se tamo poštuje zakon. Zaštićeni pejzaž je proglašen onako, a nikakve razlike nema u drvetu ispred moje zgrade i drvetu s kojima se snabdijeva Tuzla, Banovići i Živinice vodom. To je osnovni problem, zato što se gore krade šuma, to je svima jasno, sve je to uvezano i teško da se raskrinka“, započinje priču Adi Selman iz Karton revolucije.
Zvjezdan Karadžin, profesor i bivši ministar prostornog uređenja i zaštite okoline TK, kaže da su JP Šume Tuzlanskog kantona dd Kladanj sjekli drvo tamo gdje se njima isplati, a nisu se bavili sanitarno sječom oboljelog drveća. Dodaje da se niko se ne bavi time i te prakse se trebaju promijeniti.
„Dok sam bio ministar nastojao sam da povećam budžet Zaštićenom području Konjuh jer u zaštićenom području imaju svega dva tri rendžera koji ne mogu pokriti sav taj teren. Šume TK su problematične jer nisu nikad poslovale dobro. To bi trebalo promijeniti. Ja ne znam da iz ovog preduzeća iskorištavaju šume ali sam čuo priče da neko ko radi tamo upiše dijete na fakultet i kupi mu stan. Ne radi se kako treba, treba napraviti sistem. Imamo šumu ali to ne znači da je treba sjeći kako god“, kaže Karadžin.
Naši sagovornici nisu mogli da procijene novčanu štetu učinjenu sječom drveća, a odgovor na to pitanje nema ni JU Zaštićeni pejzaž Konjuh koje se brine o tom području.
Redakcija InfoRadar kontaktirala je JU Zaštićeni pejzaž Konjuh koji su kazali da je procedura postavljanja videonadzora pokrenuta u septembru prošle godine, a da je rampa sporna jer se radi o regionalnoj cesti gdje nije dozvoljeno postavljanje takvih objekata.
„Trenutno se čeka dozvola, odnosno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BIH kao ovlaštene institucije, za mogućnost uspostavljanje sistema videonadzora u prostoru ZP Konjuh“, kažu iz JU Zaštićeni pejzaž Konjuh.
S druge strane, Selman iz Karton revolucije pojašnjava kako se već duže vrijeme nalaze različiti razlozi nepostavljanja rampe i video nadzor.
„Te nemaju otkucan pravilnik o video nadzoru, te da se ne može postaviti na regionalnoj cesti. Mi smo onda kao udruženje kucali pravilnik o video nadzor, organizovali sastanke sa Direkcijom cesta TK da se to uradi, a oni to nikada još nisu napravili iz nekog straha. Oni nama još nikada nisu rekli razlog zašto to nisu uradili, dok su JP Šume TK d.d. Kladanj i Opština Kladanj izrazito protiv postavljanja rampe i video nadzora, a koji je razlog mi stvarno ne znamo, jer ne žele to zvanično da saopšte. Mi ćemo nastaviti da guramo tu rampu i video nadzor. Video nadzor zagovaramo gdje bi rendžeri imali zadatak da jednostavno evidentiraju svaki kamion na kraju radnog dana i da postoji arhiva izvoza sirovina, te bi se lakše identifikovale krađe“, ističe Selman.
Ko je nadležan za nadzornike?
Iz JU Zaštićenog pejzaž Konjuh za InfoRadar su kazali kako njihovi nadzornici, u skladu sa zakonom, imaju mogućnost zaustavljanja i kontrole vozila koja ulaze i izlaze iz ovog prostora u slučaju osnovane sumnje u nedozvoljene radnje. Isti odgovor, odnosno da nadzornici JU Zaštićenog pejzaža Konjuh mogu kontrolisati vozila u slučaju sumnje na nedozvoljene radnje, dobili smo od Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona.
Iz JP Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj za InfoRadar su istakli da rad nadzornika nije u njihovoj nadležnosti.
„Kamione koji prevoze šumske drvne sortimente već zaustavljaju nadležna lica iz JP Šume TK (interni vid kontrole), kantonalna inspekcija, federalna inspekcija, uposlenici MUP-a“, kazao je Almir Huskić, direktor JP Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj, te dodao da se ne protive izgradnji rampe i prateće opreme.
Redakcija InfoRadar kontaktirala je i Opštinu Kladanj koji su u odgovoru istakli kako im je uskraćena sva nadležnost kada je u pitanju upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem kao i zaštićenim područjem.
‘Siječe se drveće u zoni B, koja je 75 % zaštićenog područja’
Prije skoro 20 godina urađen je elaborat o spomeniku prirode Konjuh, gdje su stručnjaci utvrdili i dostavili vladi da se Konjuh proglasi spomenikom prirode. Taj prijedlog nije usvojila Vlada Tuzlanskog kantona, a razlog tome, kako navode iz Karton revolucije, je šumarski lobi kojem to nije odgovaralo.
Nakon toga, 2008. godine došao je na red da se usvoji Prostorni plan Tuzlanskog kantona, za narednih 20 godina, u kojem se planina Konjuh tretira kao spomenik prirode, te je samim tim došlo na red da se Konjuh zaštiti na neki način.
„S obzirom na to da je šumarski lobi već ranije izjasnio bojkot, samoinicijativno bez mišljenja stručnjaka, Konjuh se nije proglasio spomenikom prirode, već zaštićenim pejzažom koji je niži nivo zaštite od spomenika prirode. Iako je u samom nacrtu zakona bio jedan korektan prijedlog, između nacrta zakona i njegovog konačnog usvajanja, ubacuje se dio da se dozvoljava sječa u skladu sa šumsko-privrednim osnovama. Nakon toga je izrađen desetogodišnji plan sječe gdje nisu uopšte konsultovani ni opštine, ni zaštićeni pejzaš. Na osnovu šumsko-privredne osnove, za koju šume nikog nisu konsultovale, sjeklo se drveće u zoni B zaštićenog pejzaža, koja je 75 % zaštićenog područja. Nikakve razlike u sječi nije bilo između te šume i šume na nekom drugom području“, pojašnjava Selman.
Iz JU zaštićenog pejzaža Konjuh kazali su da u skladu sa Zakonom o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom, na Konjuhu u zoni B, dozvoljena je sječa šume u skladu sa šumsko-privrednom osnovom (ŠPO).
„Da bi se zaustavila sječa šume u B zoni zaštite mora se izmijeniti Zakon o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom Konjuh, od strane Skupštine Tuzlanskog kantona“, navode iz JU Zaštićeni pejzaž Konjuh.
Almir Huskić, direktor JP Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj, kazao je svaka sječa šume je prvenstveno uzgojna mjera u cilju postizanja optimalne strukture šume.
„U zoni B se sječa vrši u skladu sa ŠPO, što znači da se radi o strogo kontrolisanim radovima koji se odvijaju u skladu sa svim zakonskim propisima iz oblasti šumarstva i vodozaštite“, kaže Huskić.
Borba aktivista za veći stepen zaštite
Kako bi se zaustavila nekontrolisana sječa šuma, aktivisti Karton revolucije podnijeli su građansku inicijativu krajem 2022. godine, u kojoj su tražili izmjene Zakona o zaštićenom pejzažu Konjuh. Ovu inicijativu, u skladu s Ustavom Tuzlanskog kantona, potpisali su građani i građanke Tuzle, Banovića, Živinica, ali drugih gradova.
„Treba istaći kako je ovo jedini zaštićeni pejzaž, čak u cijelom svijetu, gdje je dozvoljena šumsko-privredna sječa u B zoni zaštite. Mi smo se pozvali na međunarodne dokumente i domaće zakone, te smo tokom 2023. godine pokušavali da se to nađe na sjednici vlade Tuzlanskog kantona. Vlast ovog kantona ovo smatra udarcem za šumarski sektor, zato što su prilično orijentisani na Konjuh i neće da se usmjere na druge planine, ali i druge načine dobijanja sirovina. Oni su orijentisani na bukvu koja je za namještaj, ne žele se fokusirati na pelet i slično“, kaže Selman.
Iz Karton revolucije pojašnjavaju da su prvobitno željeli da se zaštiti čitava zona B, pa su tek ona tražili kompromisna rješenja. Predlagali su Vladi TK da se smanji područje sa kojeg bi se moglo sjeći, kako to rade u nekim drugim dijelovima u BiH, te da se odredi više mikro regija koje su zaštićene, dok ostatak prostora funkcioniše kako je i funkcionisalo.
„To je bio razlog da u maju prošle godine napravimo miting na kojem su prisustvovali predstavnici šuma, raznih ministarstava, premijeri, predsjednik skupštine. Na tom je sastanku dogovoreno da Vlada TK formira radnu grupu kako bi se pronašlo rješenje. Radna grupa je zasjedala četiri do pet mjeseci na kojima smo bili i mi. Važno je napomenuti da je na tom mitingu već bilo dogovoreno da se sa strane Kladnja postovi rampa i video nadzor. Smatramo da je to dobar način, jer onda kad se uspostavi dobar nadzor i krađa drveća će biti teža“, govori Selman, te dodaje da je Vlada TK donijela odluku za uspostavljanje rampe i videonadzora te prebacila novac JU Zaštićenom pejzažu Konjuh, ali još uvijek ništa nije urađeno.
Na sjednici Vlade Tuzlanskog kantona, održanoj početkom januara ove godine, usvojena je informacija Radne grupe za razmatranje inicijative za izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom. Kao rezultat osiguraće se sredstva u iznosu od 30.000KM za reviziju postojećeg elaborata o zaštiti planine koji je kreiran davne 2004. godine.
„Sve ovo bi u konačnici trebalo značiti proširivanje zone A zaštićenog pejzaža Konjuh na značajne dijelove zone B (u kojoj je dozvoljena šumsko-privredna sječa) čime bi se konačno uspostavila kvalitetna zaštita planine Konjuh, zakonski zaustavila šumsko-privredna sječa u prirodno najvrjednijim prostorima planine te posljedično zaustavile potencijalne koruptivne radnje koje su prisutne prilikom izvoza šume sa planine Konjuh. Ovaj proces ukoliko bude sproveden do kraja, kao što je izvjesno, predstavljao bi veliku pobjedu aktivista i najznačajniji konkretan potez Vlade TK kada je u pitanju zaštita planine Konjuh u posljednjih 20 godina. Uporedo sa navedenim koracima Vlada Tuzlanskog kantona putem resornog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK je uputila urgenciju JU ZP “Konjuh” za hitno postavljanje kontrolne rampe i nadzornih kamera na ulazno/izlaznom punktu na prostoru Kladnja“, navode Karton revolucija u saopštenju za javnost.
Prijave inspekciji
Iz karton revolucije kažu da su prijavljivali inspekciji kamion koji si uočili da je posjekao određenu količinu šume, ali su u inspekcijskom nalazu dobili odgovor de se takvo nešto ne može utvrditi na osnovu raspoloživih informacija.
„Problem je i to što Šume TK sijeku i u isto vrijeme vrše nadzor. Jedino je iznad njih šumarska inspekcija, a mi imamo samo tri inspektora na području cijelog Tuzlanskog kantona“, razočarano govori Selman.
On navodi kako se rijetko vrši sanitarna sječa šuma, što su takođe prijavili inspekciji. Kaže kako su dokazali da se u nekim odjelima nikada nije ulazilo da se rade sanitarna sječa, koja zahtjeva više finansija i vremena, a izvlače se drva koja su oboljela i nisu za namještaj.
„Koncesije i šumsko-privredne osnove su na kantonalnim nivoima i na tom niskom nivou vlasti sve je podložno korupciji i bezakonju. Mi imamo bosanski javor od kojih se rade violine, nekoliko dasaka košta između 4 000 i 5 000 maraka. Mogu biti ogromni profiti i priroda je posljednje što nam ostaje, a naše drveće je na nevjerovatnom udaru. Ono što je najgore od svega, mi ne govorimo o nezaštićenim dijelovima, nego o zaštićenom pejzažu koji je na udaru. Zamislite šta se dešava na drugim mjestima, koje nisu od najviše vrijednosti kao što je šuma na Konjuhu, koja vodom snabdijeva cijeli TK i koja je posljednji ekosistem na ovom kantonu koji nestaje“, govori Selman.
Za kraj ističe vrlo tešku situaciju kada govorimo o šumama u BiH.
„Veliki je problem što nema zakona o šumama, koji je evo sve nešto u proceduri, a nikada da se usvoji. Kantonalni zakon sami sebi izmišljaju, sami sebe kontrolišu i sami sebi prave kombinacije, tako da je situacija izrazito teška“, zaključuje Selman.
