ŠIROKI BRIJEG – Široki Brijeg, iako prema popisu iz 2013. godine ima tek oko 28.000 stanovnika, redovito se svrstava među deset najbogatijih gradova u Bosni i Hercegovini.
U ovom zapadnohercegovačkom gradu posluje šest privatnih kompanija koje ostvaruju godišnje prihode iznad 100 milijuna KM, dok je čak 129 malih i srednjih poduzeća prošle godine ostvarilo više od milijun KM prihoda. Privatni sektor u gradu je vrlo jak, što doprinosi visokom standardu života. Međutim, istodobno se događa i situacija da se zbog toga većina stanovnika ne želi baviti politikom niti aktivno podizati glas zbog nedostataka koje primijete u javnim poduzećima i uslugama koje im ta poduzeća moraju pružati.
Odlaze stari
Miro Kraljević, dugogodišnji gradonačelnik, i Vinko Topić, predsjednik Gradskog vijeća, obnašaju te funkcije još od 2004. i 2012. godine, no čini se da njihova era dolazi kraju s lokalnim izborima 2024. godine. Topić je najavio da se neće ponovno kandidirati, rekavši da je zadovoljan svojim radom, ali smatra kako je vrijeme za mlađe snage. Kraljević je također potvrdio da se neće kandidirati za još jedan mandat, ističući kako želi predahnuti, no planira ostati politički aktivan kao predsjednik gradskog odbora HDZ-a BiH.
U zadnjem sazivu gradskog vijeća, izabranom 2020. godine, 16 je HDZ-ovih vijećnika moglo glasati za sve odluke, bez potrebe da za ruke mole oporbu koju čine HDZ 1990 i HSP dr. Ante Starčević sa po četiri vijećnika i vijećnice, te jedan neovisni vijećnik.
HDZ BiH je najavio kao svog kandidata za gradonačelnika Ivu Pavkovića, mladog ekonomista i zaposlenika Grada koji je dosada radio na EU projektima i suradnji s međunarodnim organizacijama. Njegov glavni suparnik bit će Žarko Lasić ispred HDZ-a 1990, ratni veteran i manager u privatnom sektoru koji se dosad nije aktivno bavio politikom.
Pročistač zvan čežnja
Unatoč visokom standardu života, infrastrukturni problemi, poput izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, već godinama muče grad, ali i one koji su na sebe preuzeli odgovornost za njegovu izgradnju. Projekt pročistača, pokrenut (po drugi put) još 2018. godine, trebao je biti dovršen do 2021, no do danas nije funkcionalan. Oporba kritizira gradsku vlast zbog brojnih obećanja koja nisu ispunjena, dok aktualna vlast prebacuje odgovornost na probleme s nadzorom radova i suradnjom s višim razinama vlasti.
Činjenica je da je projekt izrađen 2018. godine, a gradilište je predano izvođaču radova JVCA KTM-Brina d.o.o. iz Posušja 25. siječnja 2019, čime su službeno započeli radovi. Planirani rok za završetak projekta, koji je uključivao faze projektiranja, izgradnje i probnog rada, bio je 750 dana. Nadzor nad radovima povjeren je konzorciju koji čine Biogest International GmbH iz Dresdena i Louis Berger iz Francuske, uz suradnju s ILF Beretende Ing ZT GmbH iz Austrije. Vrijednost radova procijenjena je na 2.705.172,00 EUR bez PDV-a, a financiranje je predviđeno kroz kombinaciju kreditnih i bespovratnih sredstava. Prema informacijama na ploči postavljenoj na ulazu u gradilište, rok za dovršetak bio je 7. prosinca 2021. godine.
No od dana početka radova prošlo je više od pet godina, a Široki funkcionalni pročistač i dalje nema. Više puta je u medijima gradonačelnik Kraljević obećavao završetak radova, no otpadne vode Širokobriježana i dalje idu u rijeke Lišticu i Ugrovaču.
Gradonačelnik Kraljević više puta je obećao dovršetak projekta, no do toga još nije došlo. Oporba se često osvrće na obećanja koja su vlasti dale 2021. godine, kada je gradonačelnik naveo točan datum završetka – Dan grada 2022. – što se nikad nije dogodilo.
Manjak vizije oko duhanske stanice
Duhanska stanica, nekada ključna gospodarska lokacija i žila kucavica gospodarstva Širokog Brijega, sada je prostor na kojem se planira graditi srednja strukovna škola, trg, kao i niz drugih projekata, no realizacija tog projekta također kasni. Slična situacija je i s gradskim stadionom Pecara, čija je obnova debelo zakasnila unatoč uloženim sredstvima i kreditima.
Premda je bilo obećanja o izgradnji nove srednje strukovne škole i poslovnog centra s ribarnicom i podzemnom garažom, vlasti su odustale od tih planova. Trenutni planovi uključuju izgradnju dvorane za školu, zgrade županijskih institucija i možda Gradskog muzeja, no oporba je skeptična glede realizacije tih projekata, posebno zbog nejasnih vlasničkih odnosa vezanih uz zemljište Duhanske stanice.
Predsjednik Gradskog vijeća Topić napominje kako „grad još nije upisan u vlasništvo tog prostora duhanske stanice, imamo neke peripetije, županijski zakon o privatizaciji, po njemu još nisu izmirene sve obveze, iako jesu i ne znam koji je razlog što se to ne upiše na grad i počne raditi”.
Zaključuje kako je lakše osigurati sredstva za gradnju nego složiti kompleksnu papirologiju.
Netransparentno upravljanje odvozom otpada
Financijsko poslovanje grada također je pod lupom zbog revizorskih izvješća koja ukazuju na nepravilnosti u upravljanju proračunskim sredstvima, kao i netransparentno subvencioniranje komunalnih usluga.
Federalni revizori proveli su detaljnu analizu rada gradske uprave za 2023. godinu te su financijskim izvještajima dodijelili mišljenje s rezervom, dok je usklađenost s važećim zakonima ocijenjena negativno.
Posebnu pažnju revizora privukao je način na koji Široki Brijeg upravlja odvozom otpada. Prema Odluci o komunalnoj naknadi iz 2012. godine, Služba za prostorno uređenje izdaje rješenja, dok se naknada uplaćuje na račun Javne ustanove “Coming”. Međutim, revizija je otkrila da ta odluka nije u skladu sa Zakonom o riznici FBiH i Zakonom o komunalnim djelatnostima, što dovodi u pitanje točnost prikaza neporeznih prihoda.
Odvoz otpada iz Širokog Brijega do Zenice obavlja privatna tvrtka Gram-Trans, čiji je vlasnik Ferdo Galić prema portalu Companywall. Revizija je utvrdila da je tvrtka angažirana bez javnog natječaja i uz to prima subvencije od grada. U izvještaju stoji:
“Subvencije javnim poduzećima iznose ukupno 2.303.809 KM, od čega se 1.325.304 KM odnosi na zbrinjavanje komunalnog otpada, 360.765 KM na subvencije dječjem vrtiću ‘Trnoružica’, 253.242 KM na zapošljavanje pripravnika, 125.800 KM na Radio Široki Brijeg, te manji iznosi na druge projekte.”
Cjelokupni iznos subvencija za zbrinjavanje otpada odnosi se na usluge koje pruža Gram-Trans. Revizija je utvrdila da nije provedena procedura odabira najpovoljnijeg ponuđača te da su usluge pružane bez formalnog ugovora, što je suprotno Zakonu o javnim nabavama.
Dobavljač je ispostavljao račune po jediničnoj cijeni od 1.696,50 KM, priloživši otpremnice za odvoz otpada na relaciji Široki Brijeg – Zenica, kao i račune za deponiranje otpada po cijeni od 60 KM po toni. Grad je prihvaćao te račune bez odgovarajuće dokumentacije o količini deponiranog otpada i bez detalja o cijeni plaćenoj pri deponiranju.
Za usporedbu, Grad Ljubuški po ugovoru plaća samo 10 KM po toni deponiranog otpada JP “Regionalna deponija” Doboj. Revizori su izrazili sumnju u to da su u ovom slučaju ispunjena načela efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti.
Dodatne sumnje pobudio je izračun koji je iznio oporbeni vijećnik Josip Pinjuh. On je izračunao da je za odvoz otpada plaćeno ukupno 1.325.304 KM, što je podijelio s iznosom po jednoj turi od 1.696,50 KM, čime je dobio 781 turu. Uzimajući u obzir 303 radna dana (isključujući nedjelje i blagdane), dolazi do podatka da su dnevno prema Zenici išla 2,6 kamiona otpada.
Međutim, uzimajući u obzir da Široki Brijeg godišnje generira oko 7.000 tona otpada, a nosivost kamiona je 25 tona, logika pokazuje da je opravdan broj od 280 tura. Postavlja se pitanje – gdje je nestalo preostalih 501 tura?
Infrastruktura popravljena, ali gdje su računi?
Ipak, neki projekti su uspješno dovršeni. Asfaltiranje lokalnih cesta i rekonstrukcija prometnica u okolnim područjima olakšali su promet i poboljšali povezanost grada sa susjednim zajednicama. Kružni tok u Lisama pokazao se dobrim rješenjem za smanjenje gužvi u industrijskoj zoni, dok proširenje lokalne ceste prema Mokrom doprinosi boljoj dostupnosti ruralnih područja.
No ni u cestogradnji nije sve idealno.
Rekonstrukcija prometnice Trn-Belušine-Mokro, koja je ključna za smanjenje prometa kroz Trn, završena je početkom ove godine i koštala je 1,2 milijuna KM. U istom mandatu proširena je i asfaltirana lokalna cesta Dobrič – Grabova Draga – Bile (Misište). Kružni tok u Lisama se pokazao kao uspješno rješenje, jer više nema zastoja u toj industrijskoj zoni, za razliku od situacije na izlazu iz poslovne zone Knešpolje. Iako su sredstva za proširenje izlaza i treću prometnu traku osigurana, radovi na izgradnji, čija je vrijednost procijenjena na 3 milijuna KM, još nisu započeli.
Planirana izgradnja treće trake za teretne kamione i šlepere nikad nije realizirana, iako, prema opoziciji, Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) ima na raspolaganju 3 milijuna KM za taj projekt s federalne razine. Ta je tema postala predmet žustre rasprave na 36. sjednici Gradskog vijeća, gdje je vijećnik HDZ-a 1990 Ivan Barać ponovno zatražio objašnjenje o sredstvima za Industrijsku zonu Knešpolje, napomenuvši kako odgovor na pitanje iz lipnja 2023. godine nikada nije dobio.
Gradonačelnik Miro Kraljević odgovorio je da su sredstva iskorištena za druge projekte, poput ceste Mokro – Belušine i Bile, odbacivši insinuacije o “zamračivanju” sredstava, ističući da su dokazi o utrošenom novcu vidljivi na terenu. Ipak, Barać je ponovio svoje pitanje o sredstvima za Knešpolje, kritizirajući gradonačelnika zbog izbjegavanja odgovora. Novi kandidat za gradonačelnika, Ivo Pavković, izjavio je kako Grad nije primio sredstva od županije za taj projekt.
Barać je inzistirao da su podaci objavljeni u Narodnim novinama ŽZH točni te da je novac prebačen na županijski račun, ali nije proslijeđen Gradu Širokom Brijegu. Gradonačelnik Kraljević potvrdio je da je ŽZH dobila 7-8 milijuna KM, ali je naglasio kako Grad nije dobio svoja sredstva, te da će upit biti upućen Vladi ŽZH radi pojašnjenja situacije.
Revizorski izvještaj dodatno je naglasio problem jer su neki ugovoreni radovi kasnili, a Grad nije naplatio ugovorne penale. Primjerice, za sanaciju ceste Dobrič – Bile izdvojeno je gotovo dva milijuna KM, no radovi su kasnili 112 dana. Sličan problem nastao je i s rekonstrukcijom ceste Trn – Belušine – Mokro. Iako je ugovorom predviđena kazna od 1% ukupne vrijednosti za svaki dan kašnjenja, Grad nije aktivirao te zaštitne mjere i nije naplatio penale izvođaču.
Loše upravljanje sredstvima
Vlast se, unatoč povećanju proračuna, suočava s kritikama zbog lošeg upravljanja sredstvima, što je Gradu nanijelo izravnu štetu.
Revizorski izvještaji također su ukazali na brojne nepravilnosti u poslovanju gradske uprave. Transparentnost u raspodjeli sredstava za sport i kulturu, subvencije mjesnim zajednicama, kao i zapošljavanje novih radnika bez javnog natječaja, ocijenjeni su kao ključni problemi. Primjerice, isplate subvencija za zbrinjavanje otpada bile su bez zaključenog ugovora, što nije u skladu sa zakonom o javnim nabavama.
Revizori su utvrdili da je gradonačelnik, bez javnih poziva i definiranih kriterija, podijelio oko 260.000 KM za sport i kulturu. Također, netransparentnim su ocijenjeni transferi od 435.673 KM za mjesne zajednice te oko 128.000 KM za neprofitne organizacije i udruženja. Raspodjela je vršena na temelju dostavljenih zahtjeva bez prethodno utvrđenih kriterija. Uz to, skoro 150.000 KM, namijenjenih subvencijama za podršku novoosnovanim subjektima male i srednje privrede, nisu utrošene za planirane namjene.
Revizija je otkrila brojne nepravilnosti, uključujući upitnu suradnju gradonačelnika s poduzećem TP “Lijanovići”.
Jedan od ključnih problema je valjanost ugovora o zakupu zemljišta iz 1993. godine, kojim je TP “Lijanovići” dobio 299.212 kvadratnih metara bez naknade uz obvezu zapošljavanja 50 radnika. Kasnije su “Lijanovići” ustupili ugovor Farmi koza “Muša”, a grad je 2021. godine preuzeo objekte izgrađene na zemljištu, uz obvezu isplate 770.000 KM.
Međutim, Grad nije uspio dokazati da je zakupac ispunio obvezu zapošljavanja, što je ključni uvjet za isplatu. Ovaj slučaj dovodi u pitanje transparentnost i odgovornost u upravljanju gradskom imovinom, kao i zaštitu interesa lokalne zajednice.
Bitno da su građani zadovoljni
Jedan od pozitivnih projekata u gradu svakako je modernizacija vodovodne mreže i obnova školskih objekata u ruralnim područjima. Ulaganja u prometnu infrastrukturu, poput izgradnje novih cesta i proširenja postojećih prometnica, pomogla su poboljšanju kvalitete života stanovnika. Posebno je važno spomenuti digitalizaciju kina Borak, koje sada ponovno prikazuje filmove, uz status domaćina Mediteran Film Festivala, čime se doprinosi kulturnom životu grada.
Konačno, dok se gradske vlasti hvale povećanjem proračuna, revizorski izvještaji ukazuju na propuste u korištenju tih sredstava. Unatoč naporima da se poboljša infrastruktura i gospodarske prilike, problemi poput dugotrajnih kašnjenja projekata i nepravilnosti u javnim nabavama ostaju izazov koji vlasti moraju hitno rješavati kako bi osigurale održiv razvoj grada.
Tekst preuzet sa MISBIH
