Moguće je da su Savjet ministara BiH i Generalni sekretarijat prekršili Ustav BiH i počinili krivično djelo provodeći konkurs za izbor zamjenika koordinatora za reformu javne uprave u BiH.
Nije zvanično obaviješten
Tvrdi ovo doktor upravnih nauka Samir Sabljica, jedini kandidat koji je zadovoljio uslove na spornom konkursu iz maja 2024. godine.
– Nikada nisam zvanično obaviješten da se odbija moja kandidatura. Jedini izvor informacija za mene je saopštenje sa 48. sjednice Savjeta ministara BiH. Ali, to nije pravni akt koji se može pobijati u sudskom postupku, a ja nisam ni dužan da pratim web-stranicu. Savjet ministara je na osnovu člana 57. Poslovnika o radu SM BiH bilo dužno donijeti rješenje ili drugi pravni akt. Ja vjerujem da to nije urađeno kako ne bih imao mogućnost podnošenja žalbe. Istovremeno je Amira Mašović nezakonito stekla imovinsku korist jer je primila i primaće plate kao zamjenica koordinatora na koje nema pravo – kaže Sabljica za Interview.
On dalje dodaje da se neće prijaviti na novi konkurs jer je sve postalo besmisleno.
Dogovor Helez – Hurtić
Podsjećanja radi, početkom juna 2024. godine Savjet ministara je jedva – u dva kruga glasanja između kojih su provedene dodatne konsultacije – donijelo odluku da aktuelnoj vršiteljici dužnosti zamjenice koordinatora za reformu javne uprave Amiri Mašović produži mandat za nova tri mjeseca.
Prije toga su opet teško, na isti način, donijeli odluku da ponište konkurs na koji se prijavila jedina osoba koja je zadovoljavala uslove konkursa, Samir Sabljica, a nakon toga odlučili da raspišu novi konkurs.
– Ova dešavanja iz maja i juna 2024 su dogovor da se isforsira Amira Mašović, supruga bivšeg generala u penziji Senada Mašovića. Ja sam bio jedini kandidat, ali je Savjet ministara BiH imenovalo Amiru Mašović za vršioca dužnosti. Imam sve reference – diplomirani sam pravnik, doktor upravnih nauka, i drugo. Ali, zasmetao sam ranije napravljenom dogovoru Zukana Heleza i Sevlida Hurtića da se Amira Mašović imenuje. Ona je iz Grapske kod Doboja odakle je Hurtić Sevlid, mislim da su isto godište i da se dobro poznaju. A Helez se dobro zna sa Senadom Mašovićem preko Ministarstva odbrane. Amira se nije na vrijeme prijavila, pa su poništili konkurs – kaže Sabljica.
Dodaje da se prijavio i na prvi konkurs za mjesto koordinatora, u februaru 2024. godine. No, tada ga je SM BiH samoinicijativno imenovalo na poziciju vršitelja dužnosti zamjenika što je on odbio.
I sve po zakonu…
U saopštenju SM BiH od 13. maja 2024. godine, na koje se Sabljica poziva, stoji da je razmotren Izvještaj o provedenom javnom konkursu te nije prihvaćeno imenovanje Samira Sabljice za zamjenika koordinatora za reformu javne uprave, koji je bio jedini kandidat na javnom konkursu. Istaknuto je da je izražena sumnja u narušavanje procedure koja se provodi sukladno Zakonu o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine.
Dužnost v. d. zamjenika koordinatora za reformu javne uprave nastavlja obavljati Amira Mašović, koja je imenovana u ožujku ove godine.
Sabljica smatra da su prekršene odredbe Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koje se odnose na pravo na pravni lijek, te Krivični zakon BiH u dijelu koji se odnosi na zloupotrebe položaja ili ovlaštenja (Član 220 i 224)
Sekretarijat SM BiH krije rang liste kandidata
Prije komplikacija s imenovanjem drugog zamjenika koordinatora, u februaru 2024. godine je za koordinatora izabran Darko Kasap (menadžer odnosa s javnošću, VII stupanj, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, ranije zamjenik koordinatora za reformu javne uprave), a za zamjenika Miloš Golijanin (magistar sigurnosnih i mirovnih studija, ranije šef kabineta direktora Zavoda za zapošljavanje RS).
Podsjećanja radi, SM BiH je u avgustu 2023. godine donijelo odluku o „kriterijima za izbor koordinatora i zamjenika kojom je definisalo da su opšti uslovi za imenovanje koordinatora i dva zamjenika koordinatora za reformu javne uprave da su stariji od 18 godina; da su državljani BiH, da nisu otpušteni iz državne službe u institucijama BiH ili entiteta kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objave upražnjene pozicije i da se na njih ne odnosi odredba člana IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine“.
Posebni uslovi za koordinatora su bili i VSS društvenog smjera; poželjan viši akademski stepen (magisterij ili doktorat); najmanje pet godina radnog iskustva u struci od čega 3 godine na rukovodećim poslovima; dobro poznavanje rada u javnoj upravi ili reformi javne uprave; sveobuhvatni multidisciplinarni pristup, izražene operativne i organizacijske vještine; naglašena sposobnost za rukovođenje i komunikaciju; dobro poznavanje engleskoga jezika.
Posebni uslovi
Posebni uslovi za zamjenika koordinatora su VSS fakultet društvenog smjera; najmanje pet godina radnog iskustva u struci od čega 3 godine na rukovodećim poslovima; dobro poznavanje pitanja reforme javne uprave i dokazano analitičko znanje i iskustvo u rukovođenju; poželjno poznavanje postupaka javne nabavke; vrlo dobre vještine prezentiranja i komuniciranja; dobro poznavanje engleskoga jezika.
Uz to je Odlukom definisano da koordinator i dva zamjenika koordinatora za reformu javne uprave ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
Sekretarijat Vijeća ministara BiH koji je vodio konkursnu proceduru je na više puta ponovljen zahtjev da portalu interview.ba dostavi rang-listu kandidata poslao linkove na rješenja o imenovanju objavljena u Službenom listu BiH.
Prema informacijama dostupnim na parco.gov.ba jasno je da zamjenik koordinatora ima veći stepen obrazovanja od koordinatora, a prema nezvaničnim informacijama – Kasap je bio drugoplasirani na listi za zamjenika.
Sada povremeni javni događaji pokazuju da koordinator Kasap ne zna engleski jezik – potreban mu je prevodilac. Iz mostarskog Sveučilišta kažu da je kod njih završio „doškolavanja“.
– Darko Kasap rođen 14. kolovoza 1976. godine u Gradačcu, BiH, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru završio je studij doškolovanja Odnosa s javnošću 21. rujna 2012. godine i stekao diplomu sedmoga (VII/1) stupnja i stručni naziv Menadžer za odnose s javnošću – piše u svom odgovoru Vladimir Vegar, samostalni referent za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Mostaru.
Na pitanje šta znači doškolavanje, koliko ispita i u kom vremenskom periodu, upućuje nas na Filozofski fakultet, no odatle nismo dobili odgovor ni tokom mjesec dana čekanja.
Kasap je inače kao kadar HDZ BiH bio ministar privrede, rada i prostornog uređenja u Vladi Posavskog kantona
A šta zapravo radi Ured koordinatora za reformu javne uprave ili PARCO i zašto su oni važni?
A gdje su ovdje rezultati?
Inače, reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji. Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je Odlukom Savjeta ministara BiH u oktobru 2004. godine na bazi preporuke Studije izvodljivosti za BiH.
Formiranje Ureda je bio „odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH i u to doba koordinator je imao samo jednog zamjenika“.
Pomjeri rok, pomjeri rok, pomjeri rok…
Akcioni plan za reformu javne uprave je usvojen u decembru 2020. godine. Dvije godine kasnije usvojen je Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. čije je važenje produženo do 2027. godine. Tako se rokovi zadati Strateškim okvirom pomjeraju za pet godina, a važenja Akcionog plana do 2027. godine, što opet rokove za realizaciju aktivnosti koji su navedeni u Akcionom planu za reformu javne uprave linearno pomjeraju za pet godina, stoji u budžetskom zahtjevu za 2024. godinu. (https://parco.gov.ba/hr/transparentnost/budzetska-transparentnost/, tačka 165 ).
Ured zapošljava 38 ljudi, budžet im je oko 2 miliona, a za troškove zaposlenih, putne troškove i ugovore o djelu odlazi blizu 1,7 miliona KM.
Od 2017. godine je blokiran Fond za reformu javne uprave u kom je trenutno 10 miliona KM nakon što je 5 miliona KM, zbog slabih rezultata, moralo biti vraćeno donatoru.
Napredak, a 78 posto nije provedeno
Prema posljednjem objavljenom ili najnovijem dostupnom izvještaju Ured je u 2023. godini „ostvario određeni napredak u reformi javne uprave“.
– Bosna i Hercegovina je u 2023. godini ostvarila određeni napredak u reformi javne uprave. Mjerenje napretka u provedbi Akcionog plana za reformu javne uprave pokazuje da je do kraja 2023. ukupno provedeno 15.79% aktivnosti iz Akcionog plana. Napredak u 2023. godini je za 1,48% veći u odnosu na izmjereni napredak na polugodištu 2023. godine, te za 1,79% veći u odnosu na izmjereni napredak na kraju 2022. godine. Riječ je o relativnom napretku koji je izračunat kao prosjek ostvarenog napretka administrativnih nivoa. Uzimajući u obzir da Akcioni plan sadrži definisane indikatore za Bosnu i Hercegovinu ukupno, te da je primjerice kod binarnih indikatora potrebno da svi nivoi vlasti završe aktivnost da bi se ona smatrala ispunjenom, posmatrajući ostvareni napredak u odnosu na ispunjenje indikatora za cijelu BiH u 2023. godini je ispunjeno 7,35% aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 0,74%. Djelimično je ispunjeno 9,55% aktivnosti što u odnosu na polugodišnji izvještajni period predstavlja napredak od 1,46 % – stoji u dokumentu Izvještaj o implementaciji strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH (https://parco.gov.ba/hr/dokumenti/izvjestaji/izvjestaji-o-napretku-rju/izvjestaj-o-napretku-2023-finalna-verzija/ ).
Milioni, avioni, kamioni (para)
Prema ovom izvještaju, u segmentu Izrada i koordinacija politika je 84% aktivnosti neispunjeno; u oblasti Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima 59 posto je neispunjeno; u oblasti Odgovornost 96% aktivnosti je neispunjeno, u oblasti Pružanje usluga 91% aktivnosti neispunjeno, a u oblasti Upravljanja javnim finansijama su ispunjenje sve aktivnosti predviđene Akcionim planom za reformu javne uprave.
Ured je za potrebe provedbe Strateškog okvira i Akcionog plana izvršio i procjenu troškova koštanja reforme. – Ukupni troškovi su procijenjeni na 61,66 miliona maraka. Od toga 5,09 mil KM (8%) su troškovi provedbe za koje je dijelom osiguran novac donatora, dok za 56,57 miliona KM (92%) nije osigurano finansiranje. Uzimajući u obzir da je do sada utrošeni novac donatorski, nije moguće dati kredibilan podatak koliko su donatori dali za realizaciju dosadašnji aktivnosti. Mogući izvori finansiranja za naredni period su: Fond za reformu javne uprave koji sadrži oko 10,5 miliona maraka. U PAR Fondu se nalazi novac donatora i domaćih vlada, no njegov je rad potrebno deblokirati. Očekivanja su da će vlade na svim nivoima u reformu uložiti jedan milion maraka (oko 8% potrebnih sredstava). U periodu 2020-2022. na provedbi aktivnosti najviše su radili: Evropska komisija kroz IPA fond. Njemački GIZ kroz Program jačanja javnih institucija koji je završen – piše u izvještaju iz Ureda koordinatora.
Kako mjeriti obećane digitalizaciju, depolitizaciju i profesionalizaciju?
O rezultatima je pitao i Safet Kešo, zastupnik opozicione SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Odgovor je tražio od VM BiH, a dobio od Ureda koordinatora, koji za određena pitanja kaže da „nije nadležan“.
Iz Ureda pojašnjavaju da je reforma javne uprave temeljno pitanje za BiH kojim se otvaraju i zatvaraju pregovori BiH za ulazak u EU i da je aktuelno Vijeće ministara najavilo da će intenzivno raditi na reformi.
– Bojim se da oni uopšte ne znaju šta treba da rade, ko i kako i da je očekivao da će ovaj Savjet ministara izvršiti digitalizaciju, depolitizaciju i profesionalizaciju državne službe. Obećali su i novi zakon i da će pratiti i uskladiti sve nivoe vlasti u procesu odlučivanja. Oni govore o depolitizaciji, a čini mi se da su mnogo više politizirali procese imenovanja u javnoj upravi. I zato se bojim da sve ide u pogrešnom pravcu. Pitao sam i kako će mjeriti napredak, a oni kažu da je pravni okvir dobar i da su dobra zakonska rješenje jer onemogućavaju zloupotrebu, ali to treba primijeniti, neće niko u zakon staviti mogućnost zloupotrebe. Čini mi se da izvještaji idu drumom, a praksa i djelovanje šumom – kaže Kešo.
Kancelarija za reformu kancelarije za reformu javne uprave
Aktivista Stefan Blagić iz Udruženja Restart Srpska koje duže vrijeme prati imenovanja vršitelja dužnosti kaže da nije iznenađen imenovanjem vršioca dužnosti.
– Za mene je prvo pitanje šta je uradio taj Ured koordinatora za reformu javne uprave. Sudeći prema rezultatima treba prvo njih reformisati. Zato vlastima predlažem da osnuju kancelariju za reformu kancelarije za reformu javne uprave. Možda je to pravi put. Što se tiče imenovanja vršitelja dužnosti, to je izum naših vlasti unatrag nekoliko godina. Privremenim imenovanjima imaju veću mogućnost manipulacije samim imenovanjima i veću kontrolu nad imenovanim osobama, veću mogućnost pritiska i veću mogućnost koruptivnih manipulacija u institucijama kojima upravljaju vršioci dužnosti. Osim toga, premijer RS Radovan Višković je jednom otvoreno izjavio da kada hoće da imenuju nekoga ko ne zadovoljava uslove konkursa – oni ga imenuju kao vršioca dužnosti – kaže Blagić.
Zašto nije razriješena Mašović?
Pa da se vratimo na početak. Podsjećanja radi, Vijeće ministara je 13. maja odbilo da Amiru Mašović razriješi dužnosti zamjenika koordinatora za reformu javne uprave zbog isteka mandata okončanjem konkursne procedure. U dva kruga glasanja između kojih su obavljene konsulatacije, protiv razrješenja su bili ministar odbrane Helez, ministar za ljudska prava Hurtić, ali i ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
Takođe Savjet ministara je nakon dva kruga glasanja odbilo rang-listu uspješnih kandidata za imenovanje zamjenika koordinatora za reformu javne uprave BiH.
Novi konkurs, stara praksa
Sada se čekaju rezultati novog konkursa. U Komisiji za provedbu konkursne procedure za izbor i imenovanje koordinatora i zamjenika koordinatora za reformu javne uprave u BiH će umjesto Nike Duvnjaka, savjetnika predsjedavajuće VM BiH, djelovati Muhamed Smajić, sekretar Ministarstva odbrane BiH.
Prema ranije objavljenim medijskim sadržajima, unutar koalicije koja čini vlast na državnom nivou bila je dogovorena raspodjela pozicija prema kojoj je mjesto koordinatora trebalo „pripasti“ trojci, a unutar njih SDP-u. No,za sada niko ne zna kako je došlo do toga da se raspisuje konkurs jer su svi raniji koordinatori imenovani odlukama SM BiH. Nije ni jasno kako to da proceduru provodi Sekretarijat SM BiH i da ova pozicija pripadne HDZ-u BiH.
Iznenađenje onih koji prate ove procese je poraslo već nakon činjenice da je i pozicija koordinatora za reformu javne uprave u FBiH, nakon što je Enver Išerić otišao u penziju, pripala HDZ BiH.
