Na lokaciji bivše vojne JNA Čerkezovac, u opštini Dvor u Hrvatskoj, svega nekoliko stotina metara od granice s Bosnom i Hercegovinom, srušeni su svi objekti nekadašnje kasarne kako bi se napravio prostor za uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Planirano je da centar bude otvoren do 2028. godine.
Piše: Melani Isović; foto: Centar za životnu sredinu
Ova lokacija nalazi se neposredno uz rijeku Unu, a od prvih naselja u Bosni i Hercegovini udaljena je manje od jednog kilometra, što izaziva ozbiljnu zabrinutost među lokalnim stanovništvom s obje strane granice. Mještani upozoravaju da bi otvaranje centra moglo imati štetne posljedice po zdravlje ljudi, okoliš i rijeku Unu, koja predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava ovog područja.
Predsjednik Udruženja “Green Team”, Mario Crnković iz Novog Grada govori.da sama ideja da se radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane Krško, a uz njih i drugi opasni otpadi koji nastaju širom teritorije Hrvatske, smjeste u granični pojas između BiH i Hrvatske, neposredno uz rijeku Unu je jednako kancerogena koliko i sami otpadi koji su sporni.
“U osnovi to je čisto odsustvo svijesti i savjesti, onih kojima je jedini interes kako zaraditi koji euro na nesreći zvanoj radioaktivni i institucionalni otpadi. Posljedice takvih loših ideja možemo podijeliti na one koje su sada prisutne, one koje će biti prisutne ukoliko se desi smještanje pomenutih otpada, kao i posljedice u slučaj akcidenta”, napominje Crnković.
Pojam akcident odnosi se na nepredviđen i neželjen događaj koji može izazvati štetu po ljude, okolinu ili imovinu. U kontekstu skladištenja radioaktivnog otpada, akcident označava situaciju poput curenja radioaktivnog materijala, požara, eksplozije ili kvara na sistemu zaštite koji bi mogao dovesti do zagađenja zraka, tla ili vode.
“Sadašnje posljedice možemo prepoznati u socio-ekonomskim i demografskim kretanjima, dok je o budućnosti ukoliko bi se izgradio nuklearni objekat na neadekvatnoj lokaciji loš osjećaj i govoriti. Kako bez knedle u grlu govoriti da je glavni razlog koji mladi navode za odlazak iz Novog Grada je slučaj Trgovska gora. To se ne može ni zaustaviti ni nadoknaditi ili se bar ne može zaustaviti dok slučaj Trgovska gora ne dobije svoj rasplet”, isitiče Crnković.
Ugroženo preko 250. 000 građana
“Kada se standardni BH problemi prepletu sa radioaktivnim otpadom, dobijamo tzv “savršenu oluju”. Ukoliko bi došlo do akcidenta koji bi kontaminirao životnu sredinu, bilo bi ugroženo preko 250. 000 građana, mada lično ne volim govoriti o ovakvim procjenama iz prostih razloga, jer je i jedan život previše, a i zbog toga što ovakve paušalne procjene ne uzimaju o obzir trajne posljedice po životnu sredinu i buduće generacije”, govori Crnković.
Građani su više puta i na različite načine jasno izrazili svoj stav o tome šta prihvataju, a šta odlučno odbijaju. To su pokazali kroz proteste, potpisivanje peticija i uporne zahtjeve upućene političkim predstavnicima, koji su potom usvajali rezolucije i deklaracije na različitim nivoima vlasti.
“U posljednje vrijeme pojavljuje se trend da građani, izbjegavaju govoriti o problemu, jer su nezadovoljni do sada urađenim, ali imamo i privredne i poljoprivredne proizvođače koji su orijentisani ka izvozu, koji se ustručavaju govoriti o problemu strahujući od loše reklame. Položaj tih ljudi je najblaže rečeno nezahvalan. U jednu ruku, ako šute, povećavaju šansu da im na korak od imanja dođe radioaktivni otpad, a ukoliko su glasni, dolaze u “rizik” da ugroženost dođe do kupaca roba, te da to ugrozi plasman roba. Neki su već imali negativna iskustva, što doprinosi širenju straha”, napominje Crnković.
Crnković dalje navodi da se BiH kao država se ponaša krajnje mlako. BiH se protivi, ali ako je kako moguće da se ne zamjeri Hrvatskoj. Apsurd nad apsurdima. Kako je krenulo, moraćemo se izvinjavati Hrvatskoj što joj stojimo na putu da uz naše dvorište smjesti radioaktivne i druge opasne otpade. Ne može tako.
“Moramo tražiti podršku u svim zemljama regije i Evropske unije. Nije dovoljno informisati jedno, pet, deset predstavnika EU ili pomenuti problem u okviru nekog okruglog stola, sastanka ili čega već. Put pod noge i sa jasnom namjerom u svaku zemlju i tražiti pomoć i podršku. Pa zar se trebamo stiditi borbe za život. Razumijem želju naših političara za međusobnim okršajima, ali ovo je tema u kojoj je vrijeme ključno a imamo ga sve manje”, pojašnjava Crnković.
Krajem 2015. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Rezoluciju o protivljenju izgradnji odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti na području opštine Dvor u Republici Hrvatskoj. U skladu s tim, i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je tokom 2016. godine donijela Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Hrvatska je u martu 2023. pokrenula postupak procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada“ na Trgovskoj Gori, ali Studija uticaja na životnu sredinu još nije dostavljena institucijama u BiH. Planirana lokacija u srednjem dijelu masiva Trgovske Gore udaljena je 2,2 kilometra od granice sa BiH, što izaziva dodatnu zabrinutost za prekograničnu bezbjednost.
