Predsjednica Republike, Srpske Željka Cvijanović potvrdila je danas da će Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a provjeravati moguće kršenje uredbe kojom se kažnjava izazivanje panike iznošenjem lažnih vijesti samo po prijavi građana. To je u petak protekle sedmice najavio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
“Pričao sam sa Draganom [Lukač] i dogovorili smo se da, eto, policija neće nikoga kažnjavati već samo da ako neko od građana prijavi. Pišite šta hoćete, neće nikome dlaka faliti”, kazao je Dodik.
Uredba, donesena za vrijeme vanrednog stanja u RS-u, podrazumijeva zabranu i kažnjavanje izazivanja panike i nereda kojom se zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika i nered za vrijeme vanrednog stanja, teže narušava javni red i mir ili onemogućava ili ometa sprovođenje mjera nadležnih organa što je izazvalo oštre kritike stručne javnosti jer je protumačena kao ograničavanje slobode govora.
Cvijanović je u izjavi za Srpsku novinsku agenciju (SRNA) rekla da je još kada je donošena Uredba istakla kako se radi o osjetljivoj materiji kojoj se mora prići sa posebnom pažnjom. Indirektno je najavila povlačenje Uredbe o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja kazavši da je “ostavljen je prostor i za njeno potpuno ukidanje i to je sada i realno”. Naglasila je i kako povjerenje građana u medije grade sami mediji i da građani treba da izaberu kome treba da vjeruju.
“Ako se time rukovodimo onda je zaista bespotrebno da postoje takve uredbe ili neka slična ograničenja”, rekla je Cvijanović naglašavajući kako je veoma važna zaštita stanovništva od neistina, posebno zdravstvenog sistema.
Advokatica Jovana Kisin smatra da je nepoštovanje nadležnosti postala vrlo neozbiljna i štetna praksa u Republici Srpskoj. Ona podsjeća da stavljanje nekog pravnog akta van snage može najaviti ili učiniti samo onaj organ koji je taj akt i donio.
“Izjave date od ministra unutrašnjih poslova i člana Predsjedništva BiH da će od sada MUP RS-a sprovoditi Uredbu o zabrani širenja panike samo po prijavama oštećenih apsolutno ne mijenjaju ništa iz pravnog ugla. To je upravo jedini ispravan način sprovođenja ove Uredbe. Ukoliko MUP RS-a, kao organ nadležan za sprovođenje, nije zaprimio ili uočio paniku ili uznemirenost građana ili stanje teže narušenog javnog reda ili mira, ili onemogućavanje ili ometanje sprovođenja odluka, postavlja se pitanje na osnovu čega su dosad izdavali prekršajne naloge. Jer upravo je postojanje navedenih posljedica bitan element bića predmetnog prekršaja”, kaže Kisin dodajući kako je “nedostatak elementarnog poznavanja prava od strane naših građana, kao i velika količina straha rezultirala prihvatanjem prekršajnih naloga i plaćanjem kazni umjesto podnošenjem zahtjeva za sudsko odlučivanje.”
“To su mahom bile kazne za objave na društvenim mrežama, koje apsolutno nemaju nikakve povezanosti sa širenjem panike ili narušavanjem javnog reda ili mira ili ometanjem rada nadležnih organa. Naprotiv, u pitanju su bili sadržaji kojima se upućivala kritika vlasti ili određenim nosiocima javnih funkcija, a za šta okrivljeni nikako nisu trebali prihvatati krivicu, niti se za takav oblik ponašanja uopšte trebao izdavati prekršajni nalog”, kaže Kisin za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Ona podsjeća da Uredba ostaje na snazi sve dok je Predsjednik RS-a ne stavi van snage.
“Ovo građanima treba biti jasno da bi se suzdržali od takve vrste ponašanja, koja zaista u vanrednom stanju može biti štetna. Samim tim što je štetna po građane, a koja šteta se ispoljava u jakom osjećaju straha, panike i uznemirenosti, MUP RS-a je dužan da zaštiti građane koji se zbog nečije lažne vijesti ili tvrdnje osjećaju uspaničeno i ugroženo, na osnovu čega možemo zaključiti da se predmetna Uredba od početka mogla sprovoditi isključivo uočavanjem panike, težim narušavanjem javnog reda ili mira kod određenog odnosno određenih građana ili po prijavama istih, kao i konkretnim radnjama okrivljenog koje bi dovele do nemogućnosti ili ometanja sprovođenja odluka nadležnih organa”, pojašnjava Kisin.
Novinar i urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za BIRN BiH kaže da bi bilo normalno da vanredno stanje omogućava vlastima da budu efikasnije u olakšavanju života ljudima u datoj situaciji kao i u borbi sa koronavirusom. Svaka zloupotreba ovakve situacije može biti samo udar na demokratiju, kaže Trifunović.
“Mislim da svi treba da budemo solidarni, neprijatelj nam je isti, ali to ne znači da nemamo pravo da primjećujemo nepravilnosti i da javno govorimo o njima. Ako govorimo istinu ili pišemo istinu, kao novinari, nije naš problem kako će ta istina da utiče na nekog ko se s njom ne slaže, pa nas zbog toga eventualno prijavi za širenje panike. Mislim da se vlast povukla od rigidne primjene Uredbe i zbog činjenice da pomoć BiH, pa samim tim i RS-u, u najvećem dijelu dolazi od zapadnih zemalja kojima je sloboda govora važna jednako kao i borba protiv virusa, što i jeste tačno, jer jednog bez drugog nema”, kategoričan je Trifunović.
Politički analitičar Velizar Antić smatra da je moguća namjera predlagača i onoga ko je potpisao Uredbu bila dobra. Jer jeste, ističe Antić, neophodno u trenutnoj situaciji spriječiti paniku i širenje lažnih vijesti, ali je problem što Uredba nije dovoljno pojašnjena i stiče se utisak da vlast ili policija mogu na osnovu svoje dobre volje da procjenjuju ko širi paniku a ko ne, i šta je lažna vijest a šta istina.
“Želja je vjerovatno bila da se utiče na sve one koji bi svojim ponašanjem ili objavama u medijima ili na društvenim mrežama širili neprovjerene i netačne informacije koje bi mogle da izazovu dodatnu paniku i uznemire narod”, kaže Antić i objašnjava da to može opravdati odluku, ali da je onaj koji je donio napravio grešku “jer nije u dovoljnoj mjeri objasnio šta podrazumijeva pod ‘širenjem panike’ pa su se na udaru zakona mogli naći i oni koji su prenosili i tačne informacije, a koje se nisu slagale sa zvaničnim saopštenjima.”
“S te strane je napravljena greška jer je ostavljeno mnogo prostora vlastima da tumače šta ko može da objavi ili kaže. A sve to, nesumnjivo, utiče na oblast ljudskih prava na slobodu mišljenja”, rekao je Velizar Antić.
Prije Uredbe na snazi je bila odluka Vlade RS-a o zabrani izazivanja panike i širenja lažnih vijesti po kojoj je do sada kažnjeno nekoliko građana u RS-u zbog objava na društvenim mrežama, objavljenih tekstova ili datih izjava u medijima.
(detektor.ba)
