‘Promark’ nakon višemilionskog posla od mostarskog Univerziteta morao dobiti i novi vrijedan 730.000 maraka

Kako su naveli u konkursnoj dokumentaciji, Univerzitet u Mostaru proveo je pregovarački postupak dodatnih radova u postupku ‘radovi na adaptaciji i dogradnji zgrade SUMIT-a u Rodoču‘ koji nisu uključeni u prvobitno zaključeni ugovor i koji su postali nužni za izvođenje opisanih radova i iste se ne može, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo.

Mostarska građevinska kompanija ‘Promark’ ovaj posao nije ni morala ‘pogađati’ budući da je esplicitno navedeno kako su jedini u opticaju zbog prijašnjih ugovora. Tako su na tenderu bili jedini koji su poslali ponudu, a kao takvi i bez konkurencije.

Prema ugovornim odredbama, rok za završetak je ovaj put 90 dana.

Na šta se Univerzitet referira?

Rektor Univerziteta u Mostaru Zoran Tomić dao je prije tri godine Promarku Ante Vidačka 4.298.631 marku vrijedan posao na obnovi zgrade u Rodoču, u kojoj je sprat zauzela i Elektroprivreda na čelu s tadašnjim direktorom Marinkom Giljom.

Mostarsko Sveučilište ovdje se poziva na uslove iz Zakona za primjenu ‘Pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavci, a kao razloge navode nepredviđene radove.

“Dodatni, odnosno nepredviđeni radovi na adaptaciji i dogradnji zgrade SUMIT-a u Rodoču u skladu s izmijenjenim projektom sanacije i adaptacije, podrazumijevaju izvođenje dodatnih građevinsko zanatskih radova elektroinstalacija i strojarskih instalacija, koji obuhvataju novi sistem grijanja i hlađenja cjelokupne zgrade a koji predstavljaju neodvojivu cjelinu izvođenja radova definisanih temeljnim ugovorom, i obuhvaćaju rušenje armirano-betonskih ele-menata postojeće zgrade, rušenje i demontaže pregradnih zidanih i gipskartonskih zidova, demontaže unutarnjih i vanjskih otvora i bravarije, demontaža hidroinstalacija i sanitarne opreme, demontaža vanjske i unutarnje hidrantske mreže, demontaža termotehničkih instalacija, demontažu elektrotehničkih instalacija (osim scenske tehnologije i elektroinstalacija za potrebe funkcionisanja gledališta i scene), konstruktivne sanacije postojeće zgrade i ugradnja gromobranske instalacije u nove temelje zgrade”, istaknuli su u natječajnoj dokumentaciji koja je objavljena na portalu javnih nabavki pozivajući se na postupak 1197-1-3-145/21.

Ovaj zakonski legalan manevar nije prvi put iskorišten kad su u pitanju Promark i javne nabavke. Slično se dogodilo i s izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru kada je Promark dobio posao vrijedan oko 4 miliona maraka iako je procijenjena vrijednost oko 5 miliona maraka, no zakonski je dopustivo istom izvođaču dati novi posao ako se vrijednost posla uklapa u 20 posto ukupne vrijednosti ugovora.

Što je bilo u postupku 1197-1-3-145/21?

Univerzitet na čelu s rektorom Tomićem u oktobru 2021. godine raspisalo je konkurs za posao renoviranja derutnog objekta u sveučilišnom kampusu u Rodoču, a na konkurs su se prijavili širokobriješki ‘Hering’ u konzorciju s još dvije kompanije i mostarski ‘Promark’ koji predvodi konzorcij od takođe tri kompanije. Konzorcij predvođen Heringom ispao je iz igre zbog bankovnih računa što je Sveučilište zaključilo kao grubo kršenje članka iz konkursne dokumentacije.

Rektor Tomić oglasio je tada i prodaju sprata u derutnom objektu u Rodoču, s početnom cijenom od milion i 200 hiljada maraka, i avansom za sudionike od 120 hiljada maraka. Ubrzo se saznalo da je sprat kupila Elektroprivreda HZ HB, odnosno direktor Marinko Gilja. Isprva iz Elektroprivrede ovo nisu htjeli potvrditi, da bi u konačnici jasno kazali da su kupci sprata u ruševnoj zgradi, koji im je posve nepotreban, no tada je djelovalo kao dobar paravan da se novac prebaci Sveučilištu.

Univerzitet prodao dar od Federacije

Objekt koji je prodan, a na čijoj se adaptaciji radi godinama je zapravo objekt u kasarne ‘Stanislav Baja Kraljević’ u Mostaru na parceli označenoj kao k.č. 2589/1, K.O. Rodoč, ukupne površine 591.06 m2, koji je Vlada Federacije 2015. dala na raspolaganje Sveučilištu u Mostaru.

Stupanjem na snagu te odluke Sveučilište u Mostaru je ovlašteno da, samostalno i u svoje ime, pokrene sve postupke koji se odnose na upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Očekivalo se, barem tako odluka zvuči, da će Sveučilište u Mostaru koristiti objekt u svrhe razvoja Sveučilišta, no ono što su besplatno dobili odlučili su dijelom prodati.

Nastavak rasprodaje

Sveučilište u Mostaru na svojim službenim stranicama 13. septembra 2023. objavilo je konkurs za prodaju svojih nekretnina, a kako se iz dokumenata može iščitati prodaju se dva poslovna prostora kvadrature 201 i 274 kvadrata.

Prema njihovim navodima, početna kupoprodajna cijena poslovnih prostora iznosi 940 hiljada maraka (uključujući PDV).

Rok za podnošenje prijava je bio relativno kratak, odnosno do 27. septembar 2023. kada se trebalo provesti javno nadmetanje od strane Povjerenstva zaduženog za provođenje postupka javnog konkursa. No, iako kratak rok budi sumnju da je potencijalni kupac već dogovoren, izgleda da još nije pronađen, barem ako je suditi po službenim glasilima Sveučilišta.

Takođe, nije navedeno radi li se o istom objektu u kojem je već prodan sprat Elektroprivredi, a što je javnosti predstavljeno kao zgrada koja će koristiti razvoju Sveučilišta.

SUMIT na čekanju

SUMIT kao perjanica tehnološkog napretka mostarskog Sveučilišta još će se, izgleda, načekati da usele u adekvatne prostorije. SUMIT predvođen profesorom Tomislavom Volarićem trebao bi provoditi hvale vrijednu i potrebnu digitalizaciju školstva. Kako je dogovoreno, SUMIT centar u rodočkom kampusu bi trebao biti sjedište za digitalizaciju osnovnih i srednjih škola na hrvatskom jeziku.

Adaptacija zapinje, a pažnju je privukla i federalnim revizorima.

„Na temelju odluke uprave društva u 2021. godini sklopljen je ugovor sa Sveučilištem u Mostaru o kupovini dijela nekretnine ukupne cijene 1.200.000 KM i isplaćen je avans u iznosu od 600.000 KM. Prema potpisanom Ugovoru, prodavač je bio u obavezi da izvrši rekonstrukciju nekretnine do 30. 11. 2022. godine, što nije ispoštovano. Rok je prolongiran do 30. 6. 2023. godine, ali ugovorna obaveza nije ispoštovana do okončanja revizije. Uvidom u dokumentaciju, nismo se uvjerili da je Uprava preduzela aktivnosti i iskoristila sve mjere u skladu sa potpisanim ugovorom u cilju realizacije ugovora i efikasnog korištenja javnih sredstava“, napisali su revizori. Ukratko, Sveučilištu je legla polovina iznosa, no adaptacija nije završena. Elektroprivreda ne čini ništa po tom pitanju da zaštiti svoje interese.

Iako je rok bio do kraja 2022., pa do polovine 2023., radovi na zgradi SUMIT-a ni u 2024. ne izgledaju da bi se mogli brzo privesti kraju.