Loše planiranje javnih nabavki, veliki broj izmjena i dopuna planova nabavki, kao i neopravdana primjena pregovaračkih postupaka, samo su neke od nepravilnosti koje su institucije i javna preduzeća u BiH načinile nabavljajući robe i usluge u prošloj godini.
Nepredviđeni radovi zbog manjkavih projekata
Prema Nacrtu izvještaja o praćenju postupaka javnih nabavki koji je objavila Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine loša realizacija planova javnih nabavki, provođenje pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja iako nisu ispunjeni uslovi za primjenu te vrste postupka javne nabavke, primjena pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja za nepredviđene i dodatne radove zbog loše i manjkave projektne dokumentacije, kao i “cijepanje” javnih nabavki radi izbjegavanja sprovođenja odgovarajućeg postupka javne nabavke najčešći su propusti koje su institucije i javna preduzeća činili.
Ono što u Agenciji još navode kao propust je i izostanak saradnje ugovornih organa sa Agencijom za javne nabavke, kao i neobjavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora iako je to zakonski predviđeno.
“Nedostatak edukovanih kadrova u ugovornim organima, posebno u dijelu pripreme tehničkih specifikacija, kao sastavnog dijela tenderske dokumentacije, te izostanak angažovanja spoljnih eksperata za pripremu tehničkih specifikacija, posebno za nabavke velike vrijednosti, kao i projekte od javnog interesa”, naveden je takođe jedan od nedostataka primjećenih lani u javnim nabavkama.
Naglasili su da je jedna od devijacija i odustajanje ponuđača od zaključivanja ugovora, nakon okončanog postupka javne nabavke, naročito nakon održane e aukcije, ili nakon zaključivanja ugovora, što direktno utiče na efikasnost nabavke.
Kada je riječ o nepredviđenim i dodatnim radovima za koje se primjenjuje pregovarački postupak, a gdje se kao razlog navodi manjkavost u projektnoj dokumentaciji Agencija je zaključila je problem u pripremi projektne dokumentacije.
“Radi se o propustima ugovornih organa koji pri pripremi projektne dokumentacije ne posvete dovoljno pažnje, odnosno ne angažuju stručnjaka koji će pripremiti kvalitetnu projektnu dokumentaciju što na kraju rezultira manjkavim projektima i potrebom za zaključivanjem ugovora za nepredviđene i dodatne radove na netransparentan način“, navodi se u izvještaju.
Podsjetimo, CAPITAL je ranije objavio tekst o nepredviđenim i dodatnim radovima u Centru za obuku u Zalužanima koji su koštali dva miliona maraka, a gdje je takođe obrazloženo da su ti radovi rezultat loše projektne dokumentacije.
Kako su naglasili, Agencija je u prošloj godini podnijela 18 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i u dva predmeta postojale su indicije o počinjenim krivičnom djelu, te su isti dostavljeni nadležnim tužilaštvima.
Golubović: Agencija potvrdila dugogodišnja upozorenja
Urednik portala “Pratimo tendere” Slobodan Golubović kazao je da je Agencija potvrdila ono na šta nevladine organizacije već godinama upozoravaju.
“Najviše upozoravamo na pregovarački postupak bez objave obavještenja, koji je najčešće vezan za dodatne i nepredviđene radove. Drugi problem je taj što ugovorni organi ne žele da posvete dovoljno pažnje planiranju nabavki i to posebno sa aspekta istraživanja tržišta, ne urade adekvatna istraživanja tržišta ili ga ne urade nikako…”, naglasio je Golubović.
Istakao je da je jako simptomatično da se za svaku nabavku vežu dodatni i nepredviđeni radovi jer je nemoguće da deset od deset nabavki ima svoje nastavke kroz pregovaračke postupke bez objave, te da to zasigurno predstavlja zloupotrebu.
“Može se desiti da od deset tri mogu da se nastave kroz nepredviđene radove, ali ne može svih deset. Postavlja se onda pitanje šta rade ti projektanti, ko ih uopšte angažuje i na koji način i da li postoje neke sankcije i za njih”, rekao je Golubović.
Naveo je da je “cijepanje” nabavki najaktuelnije za postupke niže vrijednosti to su direktni sporazum i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda.
“Ugovorni organi tada nabavku od 30.000 KM iscjepkaju na direktne sporazume od po 6.000 KM i na taj način to zloupotrebljavaju . Konkurentski zahtjev je skraćeni postupak koji traje desetak dana. I za vrijeme korone su neke zdravstvene ustanove cijepale nabavke maski od 100.000 na konkurentske zahtjeve i pravdale da im trebaju dvije različite vrste maski, a mogli su recimo raspisati otvoreni postupak koji je najtransparentniji i podijeliti ga na lotove”, pojasnio je Golubović.
