Sunday, December 22, 2024
3.7 C
Banja Luka
spot_img

Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Šta je vratilo Zorana Milanovića na vlast

Poslije dva izgubljena ciklusa parlamentarnih izbora i kratkog predaha, Zoran Milanović vraća se na sam vrh političke scene – izabran je za novog predsjednika Hrvatske.

Sa više od sto hiljada glasova prednosti, Milanović je porazio dosadašnju predsjednicu, kandidatkinju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolindu Grabar Kitarović.

„Neću dijeliti hrvatske građane.

Neke stvari se možda ne trebaju reći ili se trebaju reći drugačije – ponekad sam ljudima znao da načinim moralnu štetu, a da toga nisam bio svejstan i neka znaju da to nikada nije bilo namjerno”, poručio je Milanović, kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) poslije proglašenja pobjede, uz poruku da je on srećan čovjek.

Poražena kandidatkinja na ivici suza rekla je da se nada „da će se svi okupiti oko zajedničkih vrijednosti i da će konačno početi stvarati modernu, tolerantnu, uključivu Hrvatsku, u kojoj nema vrijeđanja i laži”.

Grabar Kitarović postala je druga predsjednica Hrvatske za redom koja nije uspjela da osvoji drugi mandat – prije nje, isto nije uspio ni Ivo Josipović.

Prethodno su Franjo Tuđman i Stjepan Mesić uspeli da vežu po dva mandata.

Mandat predsjednika Hrvatske traje pet godina, a Milanović će imati pravo na kandidaturu za još jedan mandat.

Šta je iz korijena promijenilo hrvatsku politiku

Gotovo da nije bilo ispitivanja javnog mnjenja koje tokom kampanje prije prvog izbornog kruga nije predvidjela pobjedu Kolinde Grabar Kitarović.

Ipak, njena navodna prednost u potpunosti se istopila do odlučujućeg trenutka – onda kada su birači imali konačnu riječ.

„Lošem rezultatu Kolinde Grabar Kitarović doprinijelo je njeno ponašanje u prvom mandatu i to kako je ona shvatila svoj mandat.

Ljudi su glasali i da bi pokazali otpor njoj i svemu što se u Hrvatskoj dešava, otpor svemu što tjera ljude van zemlje”, smatra poslanica SDP-a u Evropskom parlamentu Biljana Borzan.

Zagreb, 5. januar 2020.
Biljana Borzan (SDP)

Potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica kaže za BBC na srpskom da je neophodno napraviti detaljniju analizu poraza kandidatkinje koju je podržala njena stranka.

„Nije jednostavno braniti mandat, puno je lakše biti izazivač.

Naša vlada je na vlasti, a ona nekad mora praviti i nepopularne poteze”, ističe aktuelna potpredsjednica Evropske komisije i napominje da rezultat ipak nije toliko loš.

Novinar Večernjeg lista Branimir Bradarić kaže da su odlazeću predsjednicu pobjede koštali njeni brojni gafovi i nejasne i čudne izjave i poruke.

„Vidljivo je bilo da kod Grabar Kitarović nema one energije, motivacije i želje kakva ju je krasila prije pet godina kada je pobijedila na predsjedničkim izborima.

Uz to, pobjede ju je koštao i HDZ kome je nekada pripadala i čiji je kandidat bila i na ovim izborima – birači nisu zaboravili brojne afere ministara HDZ-a u proteklih nekoliko godina.”

Na Zoranu Milanoviću sada je zadatak političkog ujedinjavanja podijeljene zemlje koja je svoju raspolućenost na ljevicu i desnicu pokazala i na ovom glasanju.

Politička mapa Hrvatske podijeljena je na zapadni i sjeverni dio koji glasa za ljevicu i južni i istočni dio koji podržava HDZ, a pobjedu je Milanoviću donio ubedljiviji učinak u oblastima gde tradicionalno ima podršku.

„Radi se o čovjeku koji je Hrvatsku vodio kao premijer u vrijeme privredne krize, ali i o političaru koji je ostavljao utisak arogantne i bahate osobe kod koje je ego veoma važan.

Isto tako, radi se i o poznatoj osobi koja svoje stavove uvijek jasno izražava i koji je u posljednjem kvartalu svoje Vlade ostvario privredni rast kakav u Hrvatskoj do danas nije nadmašen”, napominje Bradarić.

Zagreb, 5. januar 2020.
U štabu SDP-a slavlje je počelo odmah po objavljivanju prvih izlaznih anketa 

Šta je scenario kohabitacije

Na velika vrata u region se vraća nekada „magična” politička riječ – kohabitacija.

Hrvatsku vladu predvodi premijer iz redova HDZ-a Andrej Plenković, dok se u predsejdničku kancelariju useljava kandidat opozicionog SDP-a Zoran Milanović.

„Znajući Zorana Milanovića i njegovu oštrinu na jeziku, on će vrlo objektivno i za narod zanimljivo komentarisati sva dešavanja u zemlji i ukazivati na ono što ne valja.

Predsjednik nema velika ovlašćenja u svakodnevnom životu, ali se itekako sluša ono što predsjednik kaže – on zadaje tempo”, kaže za BBC na srpskom Biljana Borzan.

Predstavnica SDP-a u Evropskom parlamentu očekuje Milanovićev doprinos tamo gdje vidi i najviše problema.

„Rekla bih da će najvažniju ulogu Milanović imati u vezi sa ljudskim pravima, nazadovanjem Hrvatske u oblasti tolerancije, poštovanja prava drugih i drugačijih.”

Zagreb, 5. januar 2020.
Dubravka Šuica (HDZ)

Sa nešto više optimizma na kohabitaciju gleda Dubravka Šuica.

„Hrvatska je dovoljno zrela demokratija da neće biti problema između vlade i predsjednika.

Obojica dolaze iz Ministarstva spoljnih poslova i ne vidim da će imati problema u saradnji”, navodi Šuica.

Novinar Branimir Bradarić napominje da ovakva situacija dodatno komplikuje inače složenu političku situaciju u Hrvatskoj.

„Ovi izbori su za dio članova HDZ-a bili i izbori protiv predsjednika stranke Andreja Plenkovića tako da je Grabar Kitarović, po mnogima, bila kolateralna šteta u tom, sada već otvorenom ratu.

Poslije svega može se reći kako od završetka izbora počinje otvoreni rat za predsjednika HDZ-a, što bi se moglo odraziti i na skorim parlamentarnim izborima”, kaže on.

Zbog svega toga, političke analize govore da bi i prije izbora za novo rukovodstvo HDZ-a, Hrvatska mogla na parlamentarne izbore – u pokušaju Andreja Plenkovića da spasi sopstveni politički položaj.

„Da sam na mjestu premijera, dvaput bih razmislila u svemu i shvatila bih da je ovo poruka da je ljudima dosta načina na koji HDZ vodi zemlju – od korupcije, nedostatka kriterijuma izvrsnosti, nepravde, lošeg pravosuđa, svega što bi vlada mogla da mijenja, a ne mijenja”, poručuje evroparlamentarka Biljana Borzan.

Zagreb, 5. januar 2020.
Sumorna atmosfera u štabu HDZ-a nagoviještava dane preispitivanja za stranku i njenog lidera Andreja Plenkovića

Šta može da očekuje region

Činjenica da će Hrvatsku, koja će narednih šest mjeseci predsedavati Evropskom unijom, predvoditi dvojica diplomata mogla bi da utiče i na zemlje neposrednog okruženja.

I Zoran Milanović i Andrej Plenković značajan dio karijere proveli su u Ministarstvu spoljnih poslova, gdje su im se karijere nekoliko godina preklopile.

„Naša politika je da želimo da se u Evropsku uniju što prije integrišu zemlje Zapadnog Balkana – nadam se da tu politiku dijeli i novi predsjednik i da ćemo sarađivati na tome”, kaže Dubravka Šuica, predsjednica odbora HDZ-a za spoljne poslove i evropske integracije.

Dobre vijesti za zemlje okruženja očekuje i Biljana Borzan koja smatra da bi Milanovićeva pobjeda mogla biti pozitivan primjer za čitav region.

„Nedavno sam bila u Sjevernoj Makedoniji gdje su mi rekli – mi uvek gledamo šta se u Hrvatskoj zbiva jer se to isto kod nas dogodi malo kasnije: vaš premijer u zatvor – naš premijer u zatvor, vi na vlast – mi na vlast.

Vjerujem da će ovo biti dobar signal i za druge zemlje u regionu jer svi pratimo jedni druge šta rade – kao što susjedi gledaju u dvorište jedni drugima”, zaključuje Borzan.

Izvor: BBC na srpskom / Piše:

Popularne vijesti