U Madridu danas počinje samit NATO, na kojem se očekuje da jedna od glavnih tema bude novi strateški koncept koji bi definisao Rusiju kao direktnu bezbjednosnu opasnost za Alijansu.
Kako navodi Rojters, samit, koji se završava 30. juna, biće održan u ključnom trenutku za Alijansu posle neuspjeha u Avganistanu i unutrašnjih neslaganja tokom ere bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je prijetio da će povući Vašington iz NATO.
Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, uoči samita u Madridu, izjavio je da će NATO povećati broj vojnika u visokoj pripravnosti sa oko 40.000 na više od 300.000.
Taj potez je dio nastojanja NATO da stvori novu strukturu snaga u okviru koje će nacionalne trupe biti u različitim nivoima pripravnosti, tako da Alijansa ima više vojnika u visokoj pripravnosti spremnih da djeluju u kratkom roku u slučaju krize.
Generalni sekretar NATO je rekao da očekuje da se na predstojecćem samitu NATO u Madridu usvojiti “novi strateški koncept” koji će “jasno definisati Rusiju kao najvažniju i direktnu bezbjednosnu opasnost” Alijanse.
Stoltenberg je ocijenio da je Rusija “odustala od partnerstva i dijaloga” koji je NATO “godinama pokušavao da uspostavi”, a da je “brutalna invazija na Ukrajinu i otvoreno kršenje međunarodnog prava i potpisanih sporazuma NATO i Rusije”, samo jedan od primjera takvog ponašanja Moskve.
On je dodao da je potrebno sa Moskvom ostaviti “otvorene linije komunikacije” da bi se spriječili incidenti i kazao da se u budućnosti nada “nekoj vrsti zajedničkih napora u oblasti kontrole naoružanja” između Rusije i NATO.
Februarski napad Rusije na Ukrajinu izazvao je geopolitičku promjenu, što je navelo nekada neutralne zemlje Finsku i Švedsku da podnesu zahtjev za ulazak u NATO, međutim, Turska testira jedinstvo alijanse, ljuta zbog podrške Helsinkija i Stokholma kurdskim ekstremistima i embargu na oružje Ankari.
Turska zahteva da Švedska i Finska odobre zahteve za izručenje osoba koje traže turske vlasti.
Lideri NATO će na samitu pozvati turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da omogući Finskoj i Švedskoj, koje će biti prisutne na samitu, da se pridruže tom vojnom savezu.
Stoltenberg je rekao da su se predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Finske Sauli Ninisto i švedska premijerka Magdalena Anderson dogovorili da se sastanu na marginama samita.
“Naporno smo radili otkako su Finska i Švedska podnijele zahtjev za članstvo kako bismo osigurali da se što prije učlane u Alijansu”, kazao je Stoltenberg i dodao da neće davati obećanja, ali da se aktivno radi na tome da se obezbijedi napredak jer su prijave Finske i Švedske za ulazak u NATO istorijske.
Lideri NATO se, takođe, nadaju da će biti postignut dogovor o pružanju veće vojne pomoći Ukrajini, poveća zajednička potrošnja za odbranu, učvrsti riješenost da se uhvate u koštac sa kineskim vojnim usponom i stave više vojnika u pripravnost za odbranu na Baltiku.
Španija, čiji će kralj Felipe Šesti biti domaćin večere za lidere NATO, takođe, se zalaže za veći fokus Alijanse na južnom krilu kako bi se pozabavio migracijama i militantnim grupama u afričkom regionu Sahel.
Očekuje se da će lideri Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje prisustvovati dijelu samita, što je dio šire američke strategije za snažnije prisustvo Zapada u Indo-pacifičkom regionu u cilju suprotstavljanja Kini.
Iako su se britanski i američki zvaničnici izjasnili protiv zahtjeva baltičkih država o raspoređivanju stalnih multinacionalnih snaga u regionu, na samitu će vjerovatno biti postignut kompromis o obezbjeđivanju vojnika u visokoj pripravnosti.
Njemačka je već saopštila da će obezbijediti veći broj vojnika spremnih za odbranu Litvanije ako Rusija pokuša da zauzme teritoriju NATO, očekuje se da će Britanija učiniti isto za Estoniju, dok Letonija traži od Kanade da im pošalju dodatni broj vojnika.
(Tanjug)
