Ne postoje zvanični podaci koliko radnika je dobilo otpremnine u ERS-u RS, niti koliko je novca za to izdvojeno. Vršilac dužnosti direktora ovog matičnog holdinga Luka Petrović početkom marta prošle godine medijima je rekao da je tokom prva tri talasa iz elektrodistributivnih preduzeća otišlo 797 radnika, za čije otpremnine je isplaćen 31 milion maraka, te da se u četvrtom talasu očekuje odlazak još 150 radnika.
Međutim, Zoran Mićanović iz Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik za „Direkt“ kaže da je u elektrodistributivnim preduzećima otpremnine dobilo oko 950 radnika, a u RiTE Ugljeviku između 120 i 150, dok za Gacko nema podatke.
„Proizvodna preduzeća su trebala već ići u restrukturiranje, međutim, izgleda da nas u Gacku i Ugljeviku drže dok nas ne ugase“, kaže Mićanović.
Zoran Mićanović
Zvanično se ne zna ni koliko je novih radnika primljeno od kada je takozvana reorganizacija počela.
„Potrebno je izvršiti snažnu reorganizaciju MH Elektroprivreda RS u cjelini, povećati produktivnost i efikasnost rada, uz uvođenje sistema pravičnog nagrađivanja radnika koji su ključni nosioci radnih procesa“, govorio je u aprilu prošle godine Luka Petrović.
Luka Petrović (FOTO: Direkt)
No, prema saznanjima „Direkta“, rukovodstvo ERS-a nastavilo je praksu prijema kadrova, bez javnog konkursa, za koje je upitno da li njihove kvalifikacije odgovaraju potrebama preduzeća. Među njima su i neka „zvučna“ imena, poznata javnosti.
Tako je nedavno posao u ERS-u dobio i Rajko Mičeta, bivši fudbaler i trener trebinjskog Fudbalskog kluba „Leotar“. Slučajno ili ne, u periodu kada je zaposlen imenovan je za predsjednika Upravnog odbora FK “Leotar”. Do tada, predsjednik „Leotara“ bio je generalni direktor Hidroelektrana na Trebišnjici, SNSD-ov Gordan Mišeljić zbog čega je bio u sukobu interesa. Koje je Mičetino formalno obrazovanje, na koje radno mjesto je primljen i pod kojim ugovorom, ostaje nepoznato, jer iz ERS-a nisu odgovorili na naš upit.
Rajko Mičeta
Iako njena gradnja nije ni počela, novi radnici stalno stižu i u ERS-ovu Solarnu elektranu Trebinje 1. Među njima je i Mirjana Petrović, aktuelna kandidatkinja za Narodnu skupštinu RS na listi Socijalističke partije Srpske. Ona je članica odbora trebinjskog SPS-a na čijem čelu je Slavko Vučurević, bivši predsjednik PDP-a Trebinje i bivši gradonačelnik Trebinja.
„Samo zdrava i finansijski stabilna žena biće i dobra majka i supruga, a država mora da se pobrine za nas kako bismo ostale sa svojim porodicama u našoj Hercegovini i Srpskoj“, navela je Petrović nedavno na zvaničnoj Fejsbuk stranici svoje partije.
Petrović je diplomirana ekonomistkinja, a nije poznato na koje radno mjesto i pod kojim ugovorom je primljena na posao.
Te podatke nismo dobili ni za radnike koji su stigli na upražnjena radna mjesta u Elektro-Hercegovini, jer nam je uprava na upit odgovorila ćutanjem. Kako saznajemo, u skorijem periodu stiglo je najmanje sedam novih uposlenika, mahom kadrova SNSD-a, NDP-a i Socijalističke partije.
Ožegović: Zloupotreba zakona
Damjan Ožegović, iz Transparensi internešnala BiH, kaže da su ovakvim zapošljavanjem potencijalno zloupotrebljene dvije zakonske mogućnosti.
„Što se tiče MH ERS i njenih zavisnih preduzeća, glavni problem je što se u RS ne moraju sprovoditi konkursi prilikom prijema radnika u radni odnos u javnim preduzećima, već se rukovodiocima ostavlja diskreciono ovlaštenje da mogu da zapošljavaju kad, koliko i koga hoće. To je prva zloupotreba, a druga je što se, u ovom slučaju, ukoliko je dolazilo do otpuštanja radnika, prema Zakonu o radu ne smiju na iste pozicije zapošljavati ljudi u roku od godinu dana“, ističe Ožegović za naš portal.
Damjan Ožegović
Kao što smo već napomenuli, javnost nema uvid u zvanične podatke kada je i da li je dijeljenje otpremnina u ERS-u završeno.
Sindikalac Zoran Mićanović kaže da nema ništa protiv novih zapošljavanja mladih ljudi, ali da je glavni problem ERS-a to što nema kvalitetne radnike.
„Mi smo restrukturirali distributivna preduzeća da olakšamo, a sad se masovno primaju kadrovi. Međutim, nisu problem ti ljudi koji dolaze. Nama je problem u rukovodstvu, ono je u krizi, jer se rukovodioci postavljaju samo po partijskoj knjižici, nije bitno šta zna i da li umije da radi. Ovdje dolaze ljudi sa poljoprivrednom školom da vode preduzeća, a rudarski inženjeri su skrajnuti po ćoškovima. U matičnom preduzeću, u upravi, sjede ljudi koji veze nemaju sa sistemom“, ističe Mićanović.
Za podobne se uvijek nađe mjesto
Sa svakim izbornim ciklusom raste i broj radnika u trebinjskoj Gradskoj upravi, kao i u javnim ustanovama i preduzećima čiji je Grad Trebinje osnivač. Ni trebinjski gradonačelnik Mirko Ćurić nije odgovorio na upit „Direkta“ koliko novih radnika je primljeno, na koja radna mjesta i na koje ugovore.
Međutim, provjereno znamo da je jedan od onih koji su nagrađeni poslom u Gradskoj upravi aktuelni predsjednik Mladih socijaldemokrata Trebinje Srđan Kovač. Ova mlada stranačka nada diplomirani je pravnik, a sada uposlenik Odjeljenja za urbanizam u Gradu Trebinju.
Srđan Kovač
Inače, Kovač je široj javnosti postao poznat prije nekoliko mjeseci, nakon izjave koju je dao za lokalnu Herceg televiziju u vezi sa dijeljenjem jednokratne „pomoći“ u iznosu od 100 maraka mladima i penzionerima u RS.
„Smatramo da je ovo izuzetno važna i snažna poruka koju Vlada upućuje građanima, jasan pokazatelj da smo ekonomski, finansijski i privredno stabilni, i da mladi, borci i penzioneri nisu sami. Ono što je bitno naglasiti jeste da Rebublika Srpska ne pomaže samo na republičkom, nego i na lokalnom nivou. Ovo je poruka mladima da imaju pomoć Vlade, da mladi ovdje mogu da grade svijetlu budućnost. Podrška da ostanu, da se njihov rad cijeni, njihov trud i da mogu da se ostvare kao porodični ljudi i žive u našoj Republici Srpskoj“, rekao je Kovač u svojoj poznatoj izjavi.
Osim u Gradsku administraciju, novi zaposleni stigli su i u Turističku organizaciju Grada Trebinja.
Damjan Ožegović objašnjava da je lokalna samouporava obavezna da sprovodi javne konkurse prilikom zapošljavanja, ali da su oni odavno obesmišljeni.
„U praksi se veoma često dešava da pojedini ljudi dođu na radna mjesta, budu tu neko vrijeme, a zatim se fiktivno raspišu konkursi kako bi se njihov rad legalizovao. To je posebno izraženo u doba svake predizborne kampanje kada se nagrađuju oni podobni koji mogu da donesu određeni broj glasova ili oni koji su već dovoljno radili za političke partije koje imaju tu moć da zapošljavaju. Kroz naš Centar za besplatnu pravnu pomoć kandidati na konkursima se često žale, jer znaju unaprijed ime onog ko će proći konkurs. Dakle, i onda kad konkurs postoji kao obaveza, on je samo jedna puka formalnost, jer ne moraju zapošljavati najuspješnije, odnosno najbolje kandidate sa liste“, zaključio je Ožegović za „Direkt“.
