Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini uputili su obavještenje javnosti o stanju u sistemu javnih nabavki povodom 9. decembra Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Saopštenje potpisnica prenosimo u cjelini:
“Organizacije civilnog društva upozoravaju na zabrinjavajući zastoj u antikoruptivnoj reformi
sistema javnih nabavki i trendove koji prijete da ugroze ostvareni napredak u borbi protiv
korupcije u javnim nabavkama, kao jednog od ključnih uslova na putu BiH u EU.
Naime, Agencija za javne nabavke uprkos pozitivnim mišljenjima svih nadležnih institucija u BiH
(Ured za zakonodavstvo BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, i Agencije za
zaštitu ličnih podataka BiH), kao i Evropske komisije, još uvijek nije uputila Savjetu ministara BiH
na usvajanje Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama, koji sadrži
izvjesne antikorupcijske mehanizme, a u čijoj pripremi su kroz proces zvaničnih javnih
konsultacija učestvovale i organizacije civilnog društva, dajući doprinos usklađivanju
zakonodavstva sa Direktivama EU.
Organizacije civilnog društva pozivaju nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, u prvom redu
Agenciju za javne nabavke BiH i Savjet ministara BiH, da u cilju uspostavljanja funkcionalnog
sistema javnih nabavki i nastavka borbe protiv korupcije u javnim nabavkama sprovedu sljedeće
korake:
1) Unaprijediti Zakon o javnim nabavkama kroz usvajanje izmjena i dopuna koje
podrazumjevaju uvođenje antikorupcijskih mehanizama, kojima će se:
– Obezbjediti puna transparentnost u cjelokupnom ciklusu javnih nabavki. U ovom
smislu potrebno je: propisati obavezu ugovornih organa da objavljuju planove, te
izmjene i dopune planova javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, učiniti
dostupnom na Portalu javnih nabavki tendersku dokumentaciju za sve postupke, kao
i učiniti dostupnim odluke o dodjeli ugovora i odluke o poništenju postupaka za sve
postupke, formu realizacije ugovora, integralne tekstove ugovora, te svih izmjena i
dopune ugovora u toku realizacije.
– Osnažiti i detaljnije precizirati odredbe koje se tiču sukoba interesa, a neizostavni
segment pravilnog normiranja sukoba interesa odnosi se na tzv. pantoflažu, odnosno
restrikcije prelaska na određene funkcije u javnom i privatnom sektoru po prestanku
javne funkcije, s ciljem sprječavanja zloupotrebe korišćenja prethodno stečenih
kontakata, znanja i povlašćenih informacija u privatne svrhe.
– Osnažiti i proširiti prekršajne odredbe (novčane kazne), u skladu sa opredjeljenima
iz Direktiva EU o javnim nabavkama, koje insistiraju na efikasnim, razmjernim i
zastrašujućim kaznama.
– Uvesti institut inspekcijskog nadzora u javnim nabavkama, uz osiguranje
samostalnosti i potpune nezavisnosti ovog mehanizma nadzora. Inspektor za javne
nabavke bio bi ovlašćen da izrekne i uruči nalog za naplatu novčane kazne, izda
prekršajni nalog za učinjeni prekršaj, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka i, što je za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama izrazito važno –
podnese prijavu za učinjeno krivično djelo, te da obavijesti drugi organ (policija,
tužilaštvo) o potrebi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti.
2) Donijeti novi Pravilnik o praćenju postupaka javnih nabavki u kojem bi nalazi i izvještaji
monitoringa organizacija civilnog društva bili uvršćeni kao kredibilan izvor informacija za
praćenje postupaka, odnosno nadzor i kontrolu. Naime, višegodišnje aktivnosti nevladinog
sektora svjedoče da se na osnovama dobre metodologije i kroz predan rad organizacija civilnog
društva mogu identifikovati brojne nepravilnosti i zloupotrebe. Posebno je značajan ex-ante
pristup monitoringu jer su na osnovu nalaza civilnog društva u stvarnom vremenu zaustavljene
mnoge problematične i koruptivne javne nabavke.
3) Krivičnim zakonima BiH i FBiH propisati djela „Zloupotreba u postupku javne nabavke“ i
„Nezakonito pogodovanje“, ali i unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija (tužilaštava i
sudova) za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi. Naime, brojni izvještaji
institucija za reviziju javnog sektora i organizacija civilnog društva, kao i nalazi medija i
istraživačkih novinara, iz godine u godinu ukazuju na identifikovane probleme u primjeni Zakona
o javnim nabavkama i eklatantnim kršenjima koja čine brojni pojedinci i institucije. Tokom 2017.
godine u Republici Srpskoj i Brčko distriktu kodifikovana su krivična djela „Zloupotreba u
postupku javne nabavke“ i „Nezakonito pogodovanje“ koja su uvedena u Krivični zakonik RS i
Krivični zakon BD. Uprkos tome stiče se utisak da je praksa „nekažnjivosti“ dostigla svoj vrhunac
jer još uvijek nema značajnih istraga i suđenja za ova krivična djela, a istovremeno krivični
zakoni BiH i Federacije BiH ne predviđaju posebna krivična djela u oblasti javnih nabavki.
4) Unaprijediti institucionalni okvir sistema javnih nabavki, odnosno resurse i efikasnost rada
glavnih institucija sistema javnih nabavki: Agencije za javne nabavke (AJN) i
Ureda/Kancelarije za razmatranje žalbi (URŽ/KRŽ). Već godinama ovim institucijama
nedostaju stručni kadrovi i materijalni resursi, što i samim institucijama daje izgovor za sve
lošije rezultate rada. Želja za (političkom) kontrolom ovih institucija, koja se nerijetko ostvaruje
imenovanjima po kriterijumu „podobnosti“ umjesto na osnovu kvalifikovanosti i integriteta,
dodatno usložnjava situaciju, što implicira i odgovornost Odbora AJN, Savjeta ministara BiH i
Parlamentarne skupštine BiH.
Na kraju treba naglasiti da uspostavljanje pravednog i nekorumpiranog sistema javnih nabavki u
velikoj mjeri zavisi i zavisiće od uloge međunarodne zajednice i predstavnika EU. Ukoliko se
daljnji proces pridruživanja Bosne i Hercegovine EU u najvećoj mjeri bude zasnivao na tehničkoj
pomoći od strane SIGMA eksperata, bez značajnijeg uključivanja organizacija civilnog društva i
predstavnika poslovnog sektora, put ka pravednijem sistemu javnih nabavki bez korupcije biće
dug i neizvjestan. Stoga je bitno da se uspostavi pravovremena, jasna i redovna komunikacija
svih relevantnih aktera koji su zainteresovani za regularne javne nabavke, bez isključivanja
bilo koga iz tog procesa. Nalazi predstavnika civilnog društva, i poslovne zajednice treba da
budu stavljeni u rang sa nalazima zvaničnih intitucija jer se samo na takav način mogu očekivati
određeni pomaci u narednom periodu.
Organizacije potpisnice:
Udruženje „Centar za razvoj medija i analize“, Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina, Transparency International u BiH, Centri civilnih inicijativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Agencija za razvoj preduzeća Eda, Udruženje građana „Restart Srpska“.
Sarajevo, 08.decembar 2020.”
(Infoveza)
