Krajem prošle godine Osnovni sud u Gradišci je donio odluku u kojoj se tužba Ranke Perić Romić za klevetu objavljenu na portalu Micro mreža odbija, a istu je potvrdio i Okružni sud Banjaluka.
Prije godinu dana Osnovni sud u Gradišci je presudio da u ovom slučaju nema elemenata klevete, jer se radi o mišljenju novinara, koje je u skladu sa javnim interesom. Sudija Osnovnog suda Gradiška, Irena Đorđević, navodi da tekst kada se čita, iz njega je vidljivo da on ne predstavlja privatni napad na narodnu poslanicu, već je usmjeren na pitanja od javnog interesa.
“U konkretnom slučaju tuženi je na svom portalu objavio tekst pod naslovom “Dekanesa iz Gradiške se sjetila da je i narodni poslanik” opisujući njenu aktivnost na sjednicama Narodne skupštine, upotrebu službenog vozila u privatne svrhe, te smanjen broj upisanih studenata na fakultet čiji je tužiteljica dekan. Kada se tekst čita kao cjelina zaključuje se da on predstavlja iznijeto mišljenje novinara, kako saglasno potvrđuje i drugotuženi koji je kao novinar objavio tekst i isti ne predstavlja privatni napad na tužiteljicu koji bi imao za cilj omalovažavanje njene ličnosti, već je usmjereno na pitanje od javnog interesa i kao takvo izazvalo je pažnju čitalaca. Osim toga kritičko mišljenje iznijeto u tekstu objavljenog na portalu ima činjenični osnov i u izvještaju Univerziteta u Banjaluci od 04.02.2022. godine, tako da uprkos kritičkom sadržaju teksta sud nalazi da članak nije bio uvredljiv, a da sarkastični navodi nisu nespojivi sa slobodom izražavanja.”
Pomenutu presudu je uvažio Okružni sud u Banjoj Luci, uz obrazloženje da je tužiteljica (Ranka Perić Romić) javna ličnost, a da je sam tekst objavljen u svrhu javnog interesa, te da se ne radi o privatnom napadu na tužiteljicu.
“Tužiteljica je javna ličnost, poznata široj javnosti ne samo kao dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, već i kao narodni poslanik u zakonodavnom tijelu Republike Srpske. Kao takva ličnost, ona je izložena kritici javnosti znatno više, češće i oštrije nego prosječan građanin. Nasuprot žalbi, shodno praksi Evropskog suda, pod određenim okolnostima novinari se mogu osloniti i na glasine kada iznose, odnosno prenose činjenice o pitanjima od javnog interesa i gdje iskrena namjera predstavlja jednu vrstu zamjenu dokazivanja istinitosti, pa ovaj sud nalazi da ne postoji odgovornost tuženih za klevetu.”
Sud dalje zaključuje da predmetni članak sadrži kritički sadržaj i navode koji nisu nespojivi sa slobodom izražavanja i kako se radi o izražavanju od javnog interesa, čiji cilj nije bio diskreditacija ličnosti tužiteljice, već da se javnost informiše o važnoj činjenici rada javne ličnosti, što predstavlja informaciju od javnog interesa.
Iako je ovaj sudski ishod vjetar u leđa, kako Micro mreži, tako i svim medijima da nastave pisati otvoreno u interesu javnosti i svim negativnim pojavama u društvu, izmjena Krivičnog zakonika RS u kojem se kriminalizuje kleveta, stavlja se teret na leđa tim istim novinarima. U ovom konkretnom slučaju je vidljivo da su i prije donošenja Zakona o kriminalizaciji klevete svi koji smatraju da ima određenih elemenata za klevetu mogli podnijeti tužbu ali u parničnom postupku. Međutim, kriminalizacijom klevete, čitav ovaj postupak se preselio na polje krivičnog djela, gdje bi u ovom slučaju novinar sve ovo vrijeme bio lice kojeg u stvari tuži država i gdje bi mu brojna prava bivala uskraćena.
(Micro mreža)
