Naime, u javnosti su se pojavile spekulacije da bi Šmit htio da zatvori OHR, što je samo tačno u kontekstu odluke Savjeta za sprovođenje mira iz 2008. godine, da BiH treba da ispuni pet plus dva uslova i cilja kako bi OHR bio zatvoren, a koja je usvojena jednoglasno od strane svih članica PIC-a. Ovo znači da je zadatak svakog visokog predstavnika da radi na ispunjavanju ovih uslova, što znači i na zatvaranju OHR-a.
Tri glavna neriješena pitanja su državna i vojna imovina, kao i pitanje vladavine prava. Njemačka je odlučna i da spriječi bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, kao i ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH.
“Nezavisne” su takođe, zahvaljujući informacijama koje smo dobili, prve demantovale spekulacije da je Šmitova kandidatura predložena uz dogovor s Rusijom i mimo znanja Bajdenove administracije, a s njenom zvaničnom objavom upravo se čekalo da predsjednik Džo Bajden stupi na dužnost.
Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga i uz Šmita član Odbora za spoljne poslove, za “Nezavisne” je potvrdio da će Njemačka i SAD na zapadnom Balkanu djelovati usaglašeno.
“Pozdravljam prijedlog i radovalo bi me kada bi Kristijan preuzeo dužnost novog visokog predstavnika s ciljem da se BiH što brže i što bolje pripremi za put u EU. U svakom slučaju, pobjeda Džoa Bajdena i njegove administracije u Americi znači da će se transatlantska saradnja EU i SAD znatno poboljšati, a samim tim će se i budućnost zapadnobalkanskih zemalja lakše rješavati, jer ćemo sinhronizovano djelovati”, rekao je za “Nezavisne” Juratović.
Dodao je da je imao sastanak sa Šmitom, na kojem su razgovarali o BiH i aktivnostima sa drugim međunarodnim partnerima na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za članstvo u EU.
Upravo je evropski put BiH važan u kontekstu djelovanja OHR-a, jer je stav evropskih institucija da BiH ne može biti članica EU s međunarodnim protektoratom. Iako postoje Mišljenja da je moguće da BiH nastavi na evropskom putu paralelno uz prisustvo OHR-a, navodi iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU, koje su usvojile sve zemlje članice EU, jasno ukazuju da to nije slučaj.
“Takva obimna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna s suverenitetom BiH, a samim tim i sa članstvom u EU. Proces prema zatvaranju OHR-a pokrenut je od 2008. godine, a zavisi od brojnih uslova”, navedeno je u mišljenju, koje je objavljeno prije godinu i po dana.
Jedan od izvora s kojim smo razgovarali proteklih dana rekao nam je da procjenjuje da će Rusija prihvatiti Šmitovu kandidaturu, jer ona znači najkraći put ka zatvaranju OHR-a.
Kako nam je rečeno, Rusija bi željela da PIC nastavi s radom i nakon zatvaranja Kancelarije, ali da o tome nije bilo razgovora. Takođe, saznajemo da Rusija ima i globalne interese koje mora uzeti u obzir kada se radi o odnosima sa zemljama koje su članice PIC-a.
Situaciju u vezi sa Šmitovim imenovanjem posebno komplikuju različita očekivanja u BiH. Srbi žele da se on što prije zatvori, Hrvati bi željeli da Šmit, kao katolik, pomogne Hrvatima da se izbore za svoja prava u BiH, a Bošnjaci žele jačanje OHR-a te da visoki predstavnik bude osoba bliska američkoj administraciji, iako su Amerikanci saglasni da OHR preuzme Njemačka, s kojom djelimično dijele mišljenje o načinu njegovog rada.
Međutim, Šmit će, kako nam je eksplicitno rečeno od strane više sagovornika iz Njemačke, ako bude potvrđen, imati jednak odnos prema svima u BiH i nikog neće favorizovati.
(Nezavisne novine)
