Brajan Ageler, šef Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovine uputio je otvoreno pismo narodnim poslanicima Republike Srpske u kojem je naveo da bi usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija imalo značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u Republici Srpskoj, kao i na međunarodne obaveze BiH.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani narodni poslanici Narodne skupštine Republike Srpske,
Kao demokratski izabrani predstavnici, pristali ste da ispunite svečanu obavezu predstavljanja najboljih interesa vašeg biračkog tijela. U svjetlu te obaveze prema biračima, u ime Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini (Misija), izražavam duboku zabrinutost u vezi sa zakonom koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri koji bi mogao da ima ozbiljan i negativan uticaj na sve koji žive u Republici Srpskoj (RS).
Kao što vam je sigurno poznato, vlasti RS-a su nažalost odlučile da nastave sa postupkom usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ukoliko bude usvojen, taj zakon bi imao veoma značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u RS-u, kao i na međunarodne i domaće obaveze Bosne i Hercegovine (BiH), uključujući prava sadržana i u Ustavu BiH i u Ustavu RS-a.
Uvriježeno, iako pogrešno, nazvan „Zakonom o stranim agentima“, ovaj zakon bi ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcionisanje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS-u. Ovaj zakon bi, pored toga, spriječio saradnju sa međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica. Iako su vlasti RS-a pokušale da prikažu ovaj zakon kao zakon koji promoviše transparentnost, on bi lako mogao da se iskoristi kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja gore pomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uslovima u RS-u.
Organizacije civilnog društva, nezavisni mediji i zaštitnici ljudskih prava igraju uloge od neprocjenjivog značaja u svakom demokratskom društvu. Učešće različitih pojedinaca, udruženja, grupa, organizacija i institucija je od vitalnog značaja u obezbjeđivanju ostvarivanja i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Uspješna funkcionalna demokratska društva su ustanovljena na principima zaštite ovih osnovnih ljudskih prava, uključujući i slobodu udruživanja. Sa druge strane, ovo omogućava građanima da se udruže u svrhu realizacije i ostvarivanja mnogih drugih prava.
Sloboda udruživanja i srodna ljudska prava omogućavaju organizacijama civilnog društva da stvore prostor za razgovor, podignu svijest javnosti i institucija o suštinskim pitanjima, omoguće angažman na svim nivoima donošenja odluka i kreiranja politika djelovanja, kao i da omoguće održavanje javnih i virtuelnih debata na kojima se razmjenjuju i razrađuju ideje.
I domaće i međunarodno pravo štiti te ključne funkcije. Društva ne mogu da rastu, razvijaju se ili da se oporavljaju ukoliko građani nemaju slobodu da se povezuju i sarađuju sa onima koji dijele njihove vrijednosti, da razgovaraju sa onima sa čijim se mišljenjem ne slažu, kao i da rade na ključnim društvenim, kulturnim, političkim ili ekonomskim temama. Jednostavno rečeno, društvo bez slobode udruživanja ne bi bilo demokratsko društvo.
U svjetlu toga, organi vlasti u demokratskim društvima moraju da poštuju mirno izražavanje razlika u mišljenjima te, kao posljedica toga, moraju javno da prepoznaju – putem djelovanja, zakona i politika – važnu i legitimnu ulogu organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava.
(Nezavisne novine)
