Kako je potvrđeno za Detektor u Vladi, oformljena je Radna grupa koja bi trebala učestvovati u donošenju zakona, a čine je profesori s Pravnog i Fakulteta političkih nauka, glavni i odgovorni urednici u medijima, novinari, pravnici, predstavnici Udruženja novinara Republike Srpske i predstavnici Vlade.
Grupa je, kako navode u Vladi, održala prvu sjednicu na kojoj je dogovorena dinamika rada, aktivnosti na pripremi radnog materijala za izradu zakona, ali jedan od članova, Dragan Jerinić, suvlasnik jednog banjalučkog portala, za sada ne može iznijeti više detalja jer ih, kako kaže, nema.
“Predložili su me, ali nema ni materijala još. Dao sam svoje mišljenje. Možda za 20-ak dana će se više znati, pa ću vam onda dati izjavu“, rekao je Jerinić.
Sandra Gojković Arbutina, urednica u Nezavisnim novinama i članica Radne grupe, podsjeća da novinarska zajednica u Republici Srpskoj duže od deset godina traži zakon o medijima, ali do sada nije bilo interesa da se na tome radi. Navodi i da je i zbog toga opravdan strah medijske zajednice jer se na zakonu o medijima radi “sada – odmah nakon kriminalizacije klevete i usvajanja Nacrta o NVO“.
“Kao da je to dio jednog paketa zakona, pogotovo jer ni danas se ne zna ko je pisao izmjene Krivičnog zakonika, sve je bilo potpuno netransparentno, s teškim posljedicama po medijske slobode. Radna grupa nije imenovana odlukom Vlade, bar mi odluku nismo vidjeli, tako da bih rekla da smo neko savjetodavno tijelo jer tu nema ni nadležnog ministarstva“, pojašnjava ona.
Predlagač bi trebao biti Sekretarijat Vlade, a kako kaže Gojković Arbutina, plan je da članovi prouče zakone u regionu, pa da se počne s izradom prijedloga.
“Na prvom sastanku moj stav je bio da grupa mora da radi apsolutno transparentno i bude potpuno otvorena, upravo zbog iskustva s izmjenama Krivičnog zakonika gdje smo dovedeni pred svršen čin jer je sve rađeno u tajnosti“, kaže Gojković Arbutina za Detektor, dodajući da je za sada dio Radne grupe jer je zainteresovana profesionalno za zakon koji se tiče nje i kolega.
“S druge strane, budu li se stvari kretale u drugom pravcu – vidim li lošu namjeru i dodatni, kako se već govori, treći ekser u medijski sanduk – neću biti dio toga i nastavićemo svoju borbu na drugi način“, uvjerava.
Na upit zašto u Radnoj grupi nisu predstavnici nekih od istraživačkih portala, odnosno najčitanijih i najuticajnijih medija u Republici Srpskoj, iz Vlade kažu su “kriterijumi po kojima su pozivani članovi u Radnu grupu višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijma“.
Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, kaže da se pozivanjem nekih a nepozivanjem drugih u Radnu grupu šalje jasna poruka, i sumnja da mediji mogu očekivati bilo šta dobro od novog zakona.
“Ne ulazim u razloge nepozivanja, nećemo se sami pozivati, ali šta očekivati od takvog zakona ako neki od najrelevantnijih medija nisu pozvani? To znači da će medijima, vjerovatno, tim zakonom biti otežan rad. Buka je, naprimjer, jedan od najčitanijih medija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, i ako to nije relevantno da mi kažemo svoje mišljenje, ne znam šta je onda relevantno“, govori Trifunović.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić napominje da Radna grupa nije oformljena, već je riječ o “grupi ljudi koji su sazvani bez zvanične odluke i rješenja, bez jasnog kriterija odabira učesnika i organizacija koje predstavljaju”.
“Zato je sastav dominantno – uz par izuzetaka – prorežimski, i ne predstavlja ni trećinu novinara i medija u Republici Srpskoj. To je prvi, početni problem u procesu. Drugi je što nemamo ministarstvo koje stoji iza ovoga, jer nekako ispada da nije u nadležnosti nijednog ministarstva. Ako nije, onda je nejasno kako i zašto se donosi zakon“, pojašnjava Jokić.
Ljiljana Smiljanić iz banjalučkog Kluba novinara, čiji predstavnici takođe nisu pozvani da budu dio Vladine Radne grupe, kaže da je zakon o medijima u Republici Srpskoj svakako neophodan, kako bi bila obezbijeđena transparentnost vlasništva nad medijima. Navodi, međutim, da se medijska scena ne može urediti samo jednim zakonom i da sumnja u dobre namjere zakonodavac, s obzirom na ranije usvajanje klevete kao krivičnog djela ili Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
“Za kriminalizaciju klevete čuli smo da je namjera da se smanji širenje govora mržnje i lažnih vijesti, mada anonimni portali i dalje šire lažne vijesti i govor mržnje. Svaki profesionalan novinar je svjestan toga da radi odgovoran posao i iza svog teksta ili priloga stoji imenom i prezimenom. Takvi će da budu na udaru, a anonimni će i dalje da ‘udaraju’ gdje stignu, bez ikakve odgovornosti“, kaže za Detektor Smiljanić, dodajući da upravo političari finansiraju te anonimne portale za blaćenje protivnika.
Ipak, ne može više reći jer nema nikakvih objašnjenja niti materijala. Trifunović dodaje da su se već pojavile informacije da je jedan od ciljeva novog zakona o medijima onemogućavanje vlasništva nad medijima nevladinim organizacijama, što će svakako otežati ili onemogućiti rad “malim“ medijima u Republici Srpskoj.
Jokić takođe podsjeća i da niko još zvanično i javno nije objasnio šta su ciljevi donošenja zakona o medijima.
“Jedino što je jasno je da je cilj isključiti NVO sektor iz medija i na taj način ga učiniti ranjivijim na odredbe Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete i povećati autocenzuru u izbornoj godini“, smatra ovaj banjalučki advokat.
Drugi sastanak Vladine Radne grupe, koja će se sastajati dva puta mjesečno, zakazan je za 10. oktobar.
(Detektor)
