Podsjećanja radi, proteklih sedmica se u BiH otvorila debata o potrebi da se uputi dodatan broj vojnika u BiH zbog komplikovane političke situacije, a i unutar zemalja koje čine vojnu misiju EUFOR-a u BiH se otvorila polemika o budućim aktivnostima ove misije.
Peter Stano, portparol Evropske komisije za spoljne poslove i bezbjednost, potvrdio je “Nezavisnim novinama” da do pojačanja broja trupa EUFOR-a, barem do daljeg, neće doći.
“Trenutno ne postoje planovi za povećanje operacije EUFOR Althea. Struktura i snaga EUFOR Althea misije je usklađena prema operativnim potrebama”, rekao je Stano za “Nezavisne novine”.
Iako se o mogućem povećanju misije EUFOR-a govorilo na nezvaničnim brifinzima i neformalnim sastancima, prvi je u javnost s tom informacijom izašao, inače, uvijek dobro informisani Ivica Puljić, dopisnik Al Džazire iz Vašingtona, koji je izjavio da je iz američkih izvora saznao da su SAD, preko State Departmenta, uputile zahtjev EU da pošalje pojačanje snagama EUFOR-a u BiH odmah nakon izjava Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, o otcjepljenju Republike Srpske.
Ono što su “Nezavisne novine” saznale proteklih sedmica je da postoji namjera da dođe do određenih promjena u komandnoj strukturi EUFOR-a. Takođe, saznali smo da dio zemalja, posebno onih koje čine Kvintu, nije insistirao na povećanju broja vojnika, nego povećanju operativnih sposobnosti evropske vojne misije. Naime, u mandatu EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH i trening pripadnika Oružanih snaga BiH, s tim da je proteklih godina akcenat sveden na trening, jer se smatralo da je okruženje u zemlji stabilno.
Međutim, nakon početka rata u Ukrajini i ponovnog zaoštravanja međunacionalne retorike na zapadnom Balkanu, dio zemalja je smatrao da je potrebno akcenat vratiti na vojnu komponentu misije EUFOR-a, uz mogućnost angažovanja trupa radi policijskih aktivnosti, ali i prevencije mogućih nereda i nemira.
“Nezavisne novine” su, takođe, prije nekoliko sedmica predvidjele da će doći do jače koncentracije trupa EUFOR-a u Brčkom, što niko od zvaničnih organa nije htio da potvrdi. O tome se jedino prije nekoliko dana oglasio Zukan Helez, ministar odbrane BiH, koji je indirektno potvrdio da je došlo do pomjeranja trupa EUFOR-a u predjelu koridora. Zukan je, inače, prije nekoliko dana, kako saznajemo, u SAD s američkim zvaničnicima razgovarao o mogućem redefinisanju vojne misije u BiH, jer su SAD zabrinute da bi Rusija na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u novembru mogla uložiti veto na dalji ostanak EUFOR-a u BiH, što bi pogoršalo bezbjednosnu situaciju.
Međutim, za promjenu vojne misije u BiH bi vjerovatno bila potrebna odluka Predsjedništva BiH, tako da se narednih sedmica mogu očekivati diplomatske aktivnosti u tom smjeru. Neke zemlje smatraju da to ne bi bilo potrebno, ali bi teško bilo očekivati da bi se EU saglasila s vojnom misijom bez saglasnosti zemlje domaćina zbog bezbjednosti svojih vojnika.
Savjet EU, kada je posljednji put raspravljao o EUFOR-u, zaključio je da podržava mandat EUFOR-a i misiju Althea.
“Savjet duboko žali zbog produžene političke krize u zemlji i osuđuje blokadu državnih institucija. Savjet poziva sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike podjela i akcija, uključujući i dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH”, istaknuto je, uz napomenu da bi lideri trebalo da rade na ispunjavanju 14 ključnih EU prioriteta.
Inače, EUFOR trenutno čini 21 zemlja, uključujući Albaniju, Austriju, Bugarsku, Čile, Češku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švajcarsku i Tursku.
Od prošle godine, EUFOR čine i njemački pripadnici, koji su prije desetak godina napustili misiju, ali su odlučili da se ponovo vrate.
(Nezavisne novine)
