Iako ministrica Vlaisavljević tvrdi da nikada nije bilo planirano da na Bijenale ide i rad „Gdje smo kod kuće?“ Gradskih muzeja Sarajevo i Šejle Kamerić, Interview.ba je u posjedu dokumenta koji tvrdi suprotno. Je li Skoko odlazak u Veneciju zaslužio bistom „hrvatskog velikana“ . Šta je odlučio Ured za zakonodavstvo BiH?
Niko još ne zna ili se pravi da ne zna koliko će koštati učešće Bosne i Hercegovine na 60. Bijenalu u Veneciji. Najstarija i najprestižnija izložba savremene umjetnosti u svijetu, koja se održava svake druge godine počela je 20. aprila. Našu zemlju predstavlja kipar Stjepan Skoko, izabran na način kojeg mnogi kredibilni i uspješni bh. umjetnici još nisu shvatili.
Šokirani umjetnici
Odlazak na Bijenale je projekat u koje se institucije države i Federacije BiH nisu upustile tek tako.
Svjedoče o tome obećanja da će ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara BiH izdvojiti 180.000 KM, a Federalno ministarstvo kulture i sporta finansiraće postavku iz programa, čiji je budžet 1.540.000 KM.
– Ukupni troškovi biće poznati nakon što bude usvojen Program utroška sredstava Federalnog ministarstva kulture i sporta za 2024. godinu – tvrde u ovoj instituciji.
No, prije samog odlaska u Veneciju medije je gotovo zapanjila vijest, a umjetnike šokirala, da je Stjepan Skoko izabran za našeg predstavnika.
On je izbor Komisije za odabir prijedloga projekta, komesara i posebne institucije koje je formirala ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević.
Skoko je tako za Veneciju otišao s djelom pod nazivom „Mjera mora“.
„Prvi hrvatski velikan“
No, javnosti (pa i onoj koja ne mari za umjetnost) poznatiji je po bisti lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića.
Bilo je to u jesen 2021. godine. Draganu Čoviću nije bila mrska ova ideja.
– Svaki umjetnik bira kako će realizirati svoju ideju. To je sloboda koju umjetnost daje, pa i gospodinu Stjepanu Skoki. Vezano za tu temu, moja jedina veza s navedenim projektom jest ta da ću posjetiti izložbu gospodina Skoke ukoliko ista bude organizirana – rekao je tada za Fenu Čović.
A Skoko je javnosti objasnio da je Čovićeva bista nastala u okviru projekta deset hrvatskih velikana i tri prijatelja.
– Sa Čovićem sam počeo. On je među velikanima, znači prvi hrvatski velikan, a ostalo je tajna kako će se razvijati projekt s obzirom na to da je to moj projekt, nije državni, ničiji. To je serija portreta po mogućnosti s klasičnim materijalima, tradicionalnim, recimo bronca, kamen, ali ne znam gdje će me odvesti. Ima mogućnosti i novih materijala. Čović je tu negdje, portretski pri kraju – naveo je Skoko.
Javni poziv
Je li mu baš ta bista otvorila put do Venecije još je rano reći. No, činjenica je da je u junu prošle godine ministarstvo kulture i sporta raspisalo javni poziv za izbor Povjerenika/Kustosa Paviljona Bosne i Hercegovine 60. Bijenala savremene umjetnosti u Veneciji 2024. godine.
Prema javnom pozivu na izbor su se mogli prijaviti kustos (ili kustoski kolektiv), istoričari ili teoretičari umjetnosti, umjetnici/e ili kolektivi umjetnika/ca i kustosa/ica, institucije kulture i drugi stvaraoci iz Federacije.
– Aplikanti moraju imati iskustvo izlaganja u BiH i/ili međunarodno iskustvo, objavljene radove ili osvojene nagrade u oblasti suvremene bosanskohercegovačke umjetnosti – navedeno je u Javnom pozivu objavljenom 2023.
Donesena odluka
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je odluka.
– Stručno Povjerenstvo za odabir prijedloga projekta, komesara i institucije iz Federacije Bosne i Hercegovine za sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti 2024. godine, odabralo je Projekat Sveučilišne galerije Sveučilišta u Mostaru pod nazivom: „Mjera mora“, umjetnika Stjepana Skoke i Komesara i kustosa Marina Ivanovića – objavljeno je na sajtu Federalnog ministarstva kulture i športa.
Govor Borjane Krišto
Posebna pažnja ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala umjetnosti dodijeljena je projektima koji tokom predotvaranja i tokom zatvaranja smotre mogu da ponude performans.
Paviljon Bosne i Hercegovine za koji je zadužen kustos Marin Ivanović ponudio je, umjesto toga, govor Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
Događaju zatvorenom za javnost s visokim mjerama bezbjednosti, kako tvrde svjedoci predotvaranja, bilo je moguće prisustvovati samo s pozivnicom, što nije praksa drugih paviljona niti Venecijanskog bijenala.
Promašio temu
Temu ovogodišnjeg Bijenala „Stranci svuda“ objasnio je kustos Adriano Perdosa.
On je, ukratko naveo, da se izložba fokusira na figuru stranca, te na produkciju i drugih srodnih subjekata: kvir (queer) umjetnika, koji se kretao unutar različitih seksualnosti i polova, često bivao proganjan ili stavljen van zakona
– Umjetnik autsajder, koji se nalazi na marginama svijeta umjetnosti, slično kao autodidakt i takozvani narodni umjetnik; kao i autohtoni umjetnik, koji se često tretira kao stranac u svojoj zemlji. Produkcija radova ovih umjetnika je primarni fokus 60. Bijenala i predstavlja Jezgro savremenosti međunarodne izložbe – pojašnjava Perdosa.
Kustos i mentalitet žrtve
Kustos bh. Paviljona Marin Ivanović, temu shvata na potpuno drugačiji način.
Pojašnjava zašto je izabran Skokin rad „Mjera mora“, koji ni na koji način ne odgovara ovogodišnjoj temi.
U tekstu „Koja je važnost Venecijanskog bijenala za Bosnu i Hercegovinu“ objavljenog na portalu Sveučilišta u Mostaru kustos Ivanović nas poučava na prošle projekte kojima se BiH predstavljala u svijetu, koji su, ističe, svi redom bili vezani uz propast jugoslavenske industrije i rat.
Ta činjenica, navodi, mnogo govori o našemu mentalitetu žrtava i konstantnom podčinjavanju samih sebe nekim višim mentorima, tutorima koji i u političkom smislu žele da se o navedenim problemima neprekidno govori, kao da u BiH nema ništa lijepo, samo problematična povijest i sadašnjost.
– A koliko je ljepote – prirodne, kulturne, spomeničke, umjetničke… Onda nas sažalijevaju, daju nam nešto novca i prostora, kao što sada u umjetnosti dominiraju postkolonijalna teorija, prava manjina, migracije i svi mogući društveni problemi kojima Zapad pere svoju nečistu savjest, a koji uopće ni po čemu nisu likovna, nego politička pitanja. Tim više je ovaj uspjeh velik jer se projekt “Mjera mora” uspio nametnuti svojom estetikom i simbolikom, svojom ljepotom, pjesničkom jezgrovitošću, materijalnom konkretnošću i izazovnom privlačnošću. On nije “aktualan” jer je aktualnost najveća toksičnost suvremene umjetnosti; on je bezvremenski jer se bavi gotovo zaboravljenim identitetom naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i osvješćuje im ljepotu koja ih okružuje – zaključuje Ivanović, osoba, kako navodi javni poziv, odgovorna za dostojno predstavljanje našeg Paviljona.
„Mjera mora, mora nepotizma“
I kako se Stjepan Skoko, autor rada „Mjera mora“ nametnuo kao jedini predstavnik Bosne i Hercegovine, naročito jer je zanemario temu Bijenala?
Protokol o modelu sudjelovanja Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti i Venecijanskom bijenalu arhitekture propisuje obavezu resornih ministarstava da naizmjenično dostavljaju prijedloge o predstavljanju Bosne i Hercegovine, najkasnije godinu dana prije početka Bijenala.
Dva mjeseca nakon roka
Federalno ministarstvo kulture i sporta dva mjeseca nakon isteka tog roka objavilo je Javni poziv za izbor Povjerenika/Kustosa Paviljona BiH, a proceduru odabira provelo mjesec dana kasnije.
Zato se mora reći da plasiraju neistine kada govore o načinu izbora projekta/rada koji će predstavljati BiH, te i o procesu selekcije.
Prema navodima ministarstva kulture i športa njihovo je Povjerenstvo biralo između tri rada. Također, navode da niti u jednom trenutku tokom procesa selekcije nisu imali namjeru da od Ministarstva civilnih poslova i Savjeta ministara BiH zatraže mogućnost učešća BiH s dvije ili više postavki.
– Nije postojao plan da na Bijenalu u Veneciji budu predstavljeni i drugi radovi uz rad Stjepana Skoke, jer bi se time narušio protokol o izboru predstavnika BiH. Federalno ministarsto kulture i športa je za Povjerenika predložilo isključivo Marina Ivanovića i projekt „Mjera mora“ autora Stjepana Skoke kojega je odabralo neovisno, stručno Povjerenstvo, dodijelivši mu najveći broj glasova – navodi se u odgovoru federalnog ministarstva.
Čista izmišljotina
Ured ministrice Sanje Vlaisavljević potom navodi da je Federalno ministarstvo kulture i športa je svoj prijedlog uputilo Ministarstvu civilnih poslova BiH u daljnju proceduru 17. jula 2023. godine, u skladu s Protokolom o sudjelovanju BiH na Venecijanskom bijenalu.
To je, sudeći prema dokumentima u čijem je posjedu portal Interview.ba, čista izmišljotina.
Kako saznajemo portal Interview.ba ministrica Vlaisavljević uputila molbu ministarstvu civilnih poslova BiH u julu prošle godine da se u Paviljonu (pored Skokinog) predstavi još jedan projekat.
– Imajući u vidu iznimnu kvalitetu projekta „Gdje smo kod kuće?“ a uz prethodne konzultacije sa Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo koje je spremno dati financijsku potporu navedenom projektu, obraćam Vam se s molbom da sukladno ingerencijama omogućite i projektu Gradskih muzeja Sarajevo da sudjeluje sa svojom postavkom u istom Paviljonu čime bi tim Bosne i Hercegovine bio znatno ojačan – navodi Vlaisavljević u Molbi dostavljenoj Ministarstvu civlnih poslova Bosne i Hercegovine 28.7.2023. godine.
Ko je i zašto odustao od drugog rada
Ministarstvo civilnih poslova BiH dostavilo je ovaj zahtjev na razmatranje Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH, koji je odgovorio 19.septembra 2023. godine.
U odgovoru se navodi:
– U skladu sa članom 4. Protokola kojim se definiše princip naizmjeničnog predstavljanja, na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, Paviljon BiH na 60. Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti 2024. godine čine projekti „Mjera mora“ autora akademskog kipara Stjepana Skoke i kustosa postavke Marina Ivanovića i „Gdje smo kod kuće?“ Gradskih muzeja Sarajevo, koji je razvijen u saradnji sa autoricom Šejlom Kamerić“ – piše u mišljenju Ureda za zakonodastvo koje potpisuje direktor mr. Džemail Čibo.
„Gdje smo kod kuće“ bio na listi
Da je Federalno ministarstvo kulture i sporta u nekom trenutku imalo plan da predloži više projekata/radova za predstavljanje na 60. Venecijanskom bijenalu potvrđuje i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
– Federalno ministarstvo kulture i sporta, nakon što su dostavili prijedlog autora i rad Stjepana Skoke, dostavilo je dopis kojim su tražili da se razmotri mogućost učešća umjetnice Šejle Kamerić sa odgovarajućom postavkom. Naknadno, od dodatnog prijedloga Federalno ministarstvo je odustalo, a Vijeće ministara je donijelo zaključak da je ovogodišnji predstavnik Bosne i Hercegovine Stjepan Skoko i njegov rad, što je u saglasnosti i sa Prokolom o učešću – navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara BiH koji je dostavljen portalu Interview.ba.
Kamerić: Nisu na vlasti zbog sebe
Vizuelna umjetnica, svjetski proslavljena Šejla Kamerić kaže za Interview.ba potvrđuje da je sve ovo tačno. I dodaje da bh. predstavnici na Venecijanskom bijenalu ne smiju biti birani po podobnosti prikrivenoj nacionalnim ključem, već po kvaliteti i to od strane kompetentnog međunarodnog žirija.
– Uspjeh bosanskohercegovačke umjetnosti na internacionalnoj sceni dosad se bazirao isključivo na požrtvovanom i poštenom radu pojedinaca. Ono što nedostaje je sistemska podrška. Novca ne fali, već fali stručnosti i transparentnosti nadležnih. Oni moraju da shvate da su na pozicijama vlasti da bi bili u službi građana i u interesu države, a ne radi vlastitih i stranačkih profita – napominje Kamerić.
Kako saznajemo da ne idu u Veneciju Gradski muzeji Sarajevo i Šejla Kamerić saznali su kad je već sve bilo gotovo. Zvaničnu obavijest, makar objašnjenje, nisu dobili.
(Interview.ba)
