Ona je pojasnila da je uslov za zatvaranje OHR-a ispunjavanje agende 5+2, a da je to posao domaćih lidera.
“Željeli bismo da možemo vidjeti brži napredak, ali ispunjavanje 5+2 agende je uglavnom u rukama BiH”, rekla je ona.
NN: Iako gospodin Šmit nije njemački visoki predstavnik, njega je na ovu poziciju kandidovala Vlada Njemačke. Zašto se Njemačka na to odlučila?
UBER: Imenovanjem Kristijana Šmita kao njemačkog kandidata na poziciji visokog predstavnika Vlada Njemačke želi vratiti BiH visoko na međunarodnu agendu. Istovremeno, želimo dati novi zamah ispunjavanju agende 5+2. Njemačka vlada je ubijeđena da je funkcija visokog predstavnika i dalje značajna za ispunjavanje civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, jačanje stabilnosti i bezbjednosti, kao i za garantovanje teritorijalnog integriteta BiH. Istovremeno, ispunjavanjem 5+2 agende visoki predstavnik daje važan doprinos približavanju BiH EU. Vlada Njemačke je ubijeđena da je Kristijan Šmit, na temelju njegovog iskustva u političkom i parlamentarnom životu, ali i na temelju njegovog impresivnog poznavanja BiH i zapadnog Balkana u cjelini, u najvećoj mjeri prikladan za obavljanje ovog zadatka.
NN: U prošlosti je Njemačka zagovarala da bh. političari preuzmu više odgovornosti, a da OHR ne bi trebalo da igra prejaku ulogu. Šta se promijenilo?
UBER: Prisustvo međunarodne zajednice u BiH ne može i ne smije domaće političare osloboditi njihove primarne odgovornosti za sudbinu zemlje i njenih ljudi. Njemačka je, zajedno sa svojim partnerima, jasno ukazala da se ova odgovornost u prvoj liniji nalazi kod političkih aktera ove zemlje, a međunarodna zajednica može uvijek samo preuzeti ulogu davanja podrške. Nažalost, još vidimo premalo napora u BiH da se sprovedu neophodne reforme, kako bi zemlja krenula naprijed. Osim toga, primjećujemo uznemirujući porast retorike koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, a time se dovodi u pitanje i stabilnost i sigurnost BiH. Zato OHR i dalje ima važnu ulogu.
NN: Da li bi OHR trebalo zatvoriti?
UBER: Zajedno s ostalim članicama Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira težimo da OHR u nekom srednjoročnom periodu bude zatvoren. Ali uslov za to je ispunjavanje 5+2 agende, koja je dogovorena 2008. godine, i to zajedno s Rusijom. Željeli bismo da možemo vidjeti brži napredak, ali ispunjavanje 5+2 agende je uglavnom u rukama BiH. Očigledno je da je OHR još potreban.
NN: Kako Njemačka vidi Dejtonski sporazum? Da li je on zastario, da li je moderan, da li pripada prošlosti ili je dobar za budućnost zemlje?
UBER: Mirovni sporazum iz Dejtona je zaustavio užasni rat u BiH od 1992-1995. Od tada je garantovao mir u zemlji i stvorio osnovu za stabilni razvoj. Dejtonski sporazum i dalje ima centralno značenje. Istovremeno, posebno kada je riječ o Ustavu BiH, mi ga ne vidimo kao nešto što je načelno nepromjenjivo; promjene moraju biti moguće. Na primjer, implementiranje odluke “Sejdić i Finci” Evropskog suda za ljudska prava u smislu reforme izbornog zakonodavstva, zahtijevalo bi ograničenu promjenu Ustava.
NN: Opet u javnosti slušamo o mogućim sankcijama, kaznenim mjerama ili intervencionizmu. Mijenja li se nešto u pristupu EU i drugih partnera prema BiH?
UBER: Trenutno u EU ne postoje nikakva razmišljanja o sankcijama ili sličnim mjerama prema zemljama zapadnog Balkana. Sve zemlje regije teže ka članstvu u EU. Preduslov za to je primjena evropske pravne stečevine i evropskih standarda, posebno u oblasti vladavine prava. EU daje podršku zemljama u regionu da primjene reforme i dostignu te standarde, ali istovremeno jasno kaže da je ispunjenje tih standarda preduslov za članstvo u EU. Istovremeno, EU takođe mora ispuniti svoja obećanja koje je dala zemljama regiona.
NN: Čini mi se da Njemačka i SAD odnedavno mnogo bolje sarađuju. Kako se ta saradnja reflektuje na zapadni Balkan?
UBER: Njemačka i SAD dijele interes o mirnom i stabilnom razvoju na zapadnom Balkanu. I to se odražava na našu saradnju na licu mjesta. S ovdašnjom Ambasadom SAD nas povezuju dugogodišnja dobra te uska saradnja i otvoren dijalog o svim pitanjima koja se tiču razvoja zemlje, posebno u okviru tzv. kvinte, u kojoj smo zajedno s Francuskom, Italijom, Velikom Britanijom i SAD.
NN: A kako izgleda vaša saradnja s ostalim partnerima, poput, na primjer, Ambasade Rusije?
UBER: Ovdje veoma usko sarađujemo sa drugim partnerima iz EU i zajedno dajemo podršku radu specijalnog predstavnika EU. Već sam spomenula format koji imamo u “kvinti”. Međutim, sarađujemo ovdje i s ostalim partnerima, njegujemo dobre kontakte i otvoren dijalog.
NN: Koja su, po Vašem mišljenju, tri glavna prioriteta za BiH u ovoj godini?
UBER: Reforme, reforme, pa reforme. Ove godine u BiH nema izbora i zbog toga je naročito prigodno zaključiti reforme i početi njihovu primjenu, kako bi zemlja bila spremna za evropski put. Putokaz na tom putu su 14 prioriteta Evropske komisije, koji moraju da budu ispunjavani s većom odlučnošću nego do sada. Zakon o javnim nabavkama i zakon o izbjegavanju sukoba interesa su u nacrtu i treba da budu usvojeni što je prije moguće. Mora se poboljšati rad pravosuđa, a posebno se to odnosi na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Po našem viđenju, to bi bio veoma važan reformski korak ka više vladavine prava. Napokon, pred nama je veliki posao reforme Izbornog zakona. Od najvećeg je značaja da se 14 prioriteta Komisije EU uskladi s izbornim sistemom na način da on bude usklađen s evropskim standardima i preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a i Venecijanske komisije. Od posebnog je značaja, prema našem mišljenju, primjena već pomenute odluke “Sejdić i Finci”, kao i ostalih relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
(Nezavisne novine)
