Službenici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP), Područna jedinica Banja Luka, potpisali su i ovjerili nezakonite prijavne listove kojima je ukradena državna imovina vrijedna više od stotinu hiljada maraka, otkriva Inforadar.
Interesantno je da bi ovaj kriminal prošao nezapaženo da ga nisu u javnost iznijeli građani koji su se proteklih godina zbog nezakonitog rada službenika RUGIP-a našli u ozbiljnim egzistencijalnim problemima, dok je, s druge strane, privatnom licu Dragomiru Bataru omogućeno da u 21. vijeku ulicu i javnu površinu pregrađuje lancima, ali i da napravi objekte oko stuba električne rasvjete!
UKRALI DRŽAVNU IMOVINU
Iako je teško prekršen zakon i počinjeno više krivičnih djela, od nesavjesnog rada u službi do zloupotrebe službenog položaja, niko od službenika RUGIP-a nije odgovarao. Kriminal koji otkrivamo u ovom tekstu počeo je 80-ih godina prošlog vijeka.
Rješenjem o eksproprijaciji broj 06/III-473-3/79, od 10. januara 1980. godine, parcela k.č. br. 225/9 (stari premjer) k.o. Petrićevac 2 u Banja Luci je eksproprisana i izuzeta radi izgradnje ulice Koste Majkića, za šta je porodici Krišto isplaćena odgovarajuća naknada.
Nakon toga, iz priložene građevinske dokumentacije vidljivo je da je ova nekretnina (parcela) asfaltirana i postala de facto ulica. Po tom osnovu je izdata i građevinska dozvola za izgradnju porodičnih kuća, a ta parcela u sastavu ulice je i do danas jedini prilaz kućama većem broju porodica.
Istovremeno, na susjednoj parceli, označenoj kao k.č. br. 225/2 (stari premjer) k.o. Petrićevac 2, prvenstveno pravo za gradnju ostvario Jakov Krišto, gdje je napravio kuću u kojoj je sa svojom porodicom živio do 90-ih godina i početka ratnih sukoba u BiH. Nakon toga je ova porodica izbjegla, a poslije rata kuću su prodali bračnom paru Batar.
Međutim, prilikom zaključenja ugovora o prodaji imovine, porodica Krišto je dovedena u zabludu. Iako su prodali tek kuću sa okućnicom, Dragomir Batar je prilikom sačinjavanja ugovora “uglavio” i nekretnine na kojima se nalazila ulica i koje su bile eksproprisane od strane tadašnje opštine Banja Luka i preuzete, ali u tom momentu nisu bile provedene, odnosno uknjižene na Grad.
Ali, ugovor zaključen na takav način bio je neprovodiv te je iz tog razloga Batar najprije pokušao skinuti društvenu svojinu sa parcele. Pravobranilaštvo RS je na vrijeme izjavilo žalbu, tražeći da se utvrdi da li su ove nekretnine eksproprisane ili preuzete, a RUGIP je svojim rješenjem br. 21.05/476-8/09 od 20.02.2009. poništio prvostepeno rješenje kojim je bila skinuta društvena svojina.
Ali, Dragomir Batar, do koga i pored više poziva nismo uspjeli doći, uvidjevši da će njegova namjera biti otkrivena, spajanjem i razdvajanjem parcela, te mijenjanjem njihovog oblika i površina, pokušao je pripojiti sebi i parcelu koja ulazi u sastav ulice i koju mu Krište uopšte nisu prodale. Na kraju je u tome i uspio.
Nezakonitim radnjama kumovali su službenici RUGIP-a, a čitav postupak trenutno je na sudu, gdje su vještaci dokazali da je u pitanju ozbiljan kriminal.
To se vidi i iz nalaza vještaka Zorana Gavrića koji je sud prihvatio kao materijalni dokaz. Sudski vještak je potvrdio da se parcele iz različitih ZK uložaka nikada ne mogu spajati, pogotovo sa upisima različitih prava i različitih vlasnika, što je u konkretnoj stvari urađeno.
Na osnovu vještačenja i rasprave pred Osnovnim sudom u Banja Luci, jasno je da su u RUGIP-u počinili krivično djelo kojim su dio javne državne površine – Ulice Koste Majkića, suprotno zakonu, preknjižili u privatno vlasništvo, te tako pribavili materijalnu korist Bataru a šest porodica lišili jedinog pristupnog puta.
U SUDU POTVRĐENA PREVARA
Nasljednici porodice Krišto su notarskim izjavama potvrdili da oni nisu prodali, niti imali namjeru da prodaju ništa osim onoga što je kuća i okućnica, a pogotovo ne put, jer su i sami potvrdili da taj put nije njihov i da im je parcela koja ulazi u sastav puta isplaćena.
Sve je trebalo za posljedicu da ima i novu eksproprijaciju državnog zemljišta i duplo plaćanje za parcelu koja je već bila predmet izuzimanja i plaćanja 1980. godine. Ali, ovo je ostao kriminal u pokušaju koji ponovo nisu osujetile nadležne institucije, čiji je to zadatak i zbog čega ih plaćaju građani, već Zoran Veselinović, istražujući provođenje i preknjižavanje asfaltne ulice na privatno lice.
Veselinović za Inforadar kaže da je nakon otkrivanja kriminala pomislio je da se radi o nečijoj neslanoj šali, “jer nije mogao vjerovati da se u 21. vijeku mogu desiti slične stvari”.
“Nije mi jasno bilo ni tada, ali ni sada nakon pređenih hiljada kilometara kako bih spasio i porodicu i komšije, da državni službenici bez bilo kakve odgovornosti mogu ugroziti živote drugih i jednostavno proći nekažnjeno”, ističe Veselinović.
Dodaje da je nakon nezakonitih odluka službenika RUGIP-a morao “zapucati” do Austrije i pronaći stare vlasnike, objasniti im o čemu se radi, dobiti njihovo povjerenje, te uzeti notarsku izjavu da su bili žrtve prevare. Nakon toga alarmirao je sve institucije, od Pravobranilaštva do suda, kako bi se stalo u kraj nezakonitim radnjama.
RUGIP: NE ODGOVARAMO NOVINARIMA
Stav Transparency International BiH je jasan i glasi da se u konkretnom slučaju mora ispitati odgovornost postupajućih službenika RUGIP-a, kako od strane RUGIP-a kao poslodavca, tako i od strane nadležnog tužilaštva, radi utvrđivanja krivične odgovornosti.
“Državni službenik odgovoran je za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje, prouzrokovao republičkom organu uprave, pravnom ili fizičkom licu”, kaže Ena Kljajić-Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći TI BiH.
Dodaje kako je, u konkretnom slučaju, spornom odlukom RUGIP-a fizičkom licu dato zemljište koje je bilo u državnom vlasništvu, te da bi trebalo da bude pokrenut disciplinski postupak protiv odgovornih iz RUGIP-a, pazeći pri tom da ne isteknu rokovi za zastaru.
„TI BiH je nedavno pratio i suđenja protiv više lica zaposlenih u RUGIP-u, koji su optuženi za krivična djela korupcije u vezi sa poslovima koje obavljaju, a koji i pored toga nisu bili suspendovani. Podnosili smo i inicijativu za njihovu suspenziju, jer su oni i dalje radili u ovoj instituciji, iako je protiv njih potvrđena optužnica za krivična djela učinjena u vršenju njihovih poslova i zadataka, što po zakonu povlači privremeno udaljenje s dužnosti”, podsjećaju iz TI BiH.
Na pitanja Inforadara da li su upoznati sa nezakonitim radnjama službenika i da li se protiv bilo koga vodi bilo kakav postupak, iz RUGIPA-a su odgovorili da novinarima ne mogu davati odgovore (?!), već samo vlasniku parcele. Još nevjerovatnija je njihova tvrdnja da u postupcima službenika nema elemenata krivičnog djela.
“Postupak cijepanja parcela, odnosno spajanja parcela u zemljišnoj knjizi provodi se po skraćenom upravnom postupku, a na osnovu prijavnog A lista, te je u tom postupku osigurana pravna zaštita stranaka, odnosno vlasnika parcela, kroz podnošenje redovnih i vanrednih pravnih lijekova u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku. Takođe, shodno odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, svako zainteresovano lice, uz obrazložen pravni interes, može izvršiti uvid u spis predmeta, dok o toku postupka može biti obavješteno ukoliko svoj pravni interes učini vjerovatnim. Iz toga proizilazi da podatke koje ste tražili ne možemo dati na osnovu novinarskog upita, već samo vlasniku parcele, odnosno licu koje opravda svoj pravni interes” navode, uz ostalo, iz RUGIP-a.
U svom odgovoru zaključuju da, “ukoliko oštećena strana u postupku” sumnja da je došlo do namjerne greške zaposlenog u organu uprave, u tom slučaju može da podnese krivičnu prijavu nadležnom organu, “jer tada to predstavlja krivično djelo”…
(Inforadar.ba)
